Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-2680/2025
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Roberta Završkog i Gordane Korotaj, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. KM, zbog prekršaja iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/2017., 126/2019., 84/2021., 114/2022. i 36/2024.) odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Daruvaru od 12. veljače 2025., broj: Pp - 2494/2024-18, u sjednici vijeća održanoj 8. svibnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba okr. KM kao neosnovana te se potvrđuje pobijana prvostupanjska presuda.
II. Na temelju članka 138. stavak 2. točke 3.c Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), okr. TM je dužan naknaditi trošak žalbenog postupka 60,00 (šezdeset) eura, u roku od 15 (petnaest) dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Bjelovaru od 12. veljače 2025., broj: Pp - 2494/2024-18 okr. KM je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je, izrečena novčana kazna 600,00 eura, koju je dužan platiti u roku 60 dana, po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane te je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 eura.
1. Istom presudom, okr. KM izrečena je zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtava nasilja u obitelji, sina ĐM i supruge ĆM i to tako da se istima ne smije približiti na udaljenosti manjoj od 100 metara, u trajanju od 1 (jedne) godine.
2. Protiv te presude, okr. KM pravodobno je po branitelju Milenku Ščetru, odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Milenko Ščetar i Vesna Rajić, podnio žalbu, naznačujući da se žali zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati.
3. Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.
5. Žaleći se zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja okrivljenik ističe da je prvostupanjski sud pogrešno zauzeo stav u pogledu postojanja obilježja prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret odnosno da bi opisano ponašanje okrivljenika uopće bilo prekršajno djelo koje bi se moglo svrstati pod počinjenje nasilja u obitelji. Osim toga okrivljenik ističe da gašenje i paljenje klima uređaja nije moglo uznemiriti ĆM i ĐM, a ako je njih uznemirilo gašenje klima uređaja onda je paljenje klima uređaja uznemirilo okrivljenika pa se postavlja pitanje zašto nisu svi troje procesuirani kao počinitelji nasilja u obitelji, a osobito iz razloga jer je upravo okrivljenik bio izložen riziku prehlade jer je došao iz otprilike 38 stupnjeva vani na 18 do 20 u kuću, a što nikako nije medicinski opravdano i dobro za okrivljenika koji je već osoba starije životne dobi i narušenog zdravlja.
5.1. Međutim, iz iskaza svjedoka ĐM i ĆM nesporno proizlazi da ih je ponašanje okrivljenika uznemirilo neovisno o životnoj činjenici da je moguće da je i okrivljeniku smetala klima budući da svaki pojedinac različito reagira na upotrebu klima uređaja. Naime, u konkretnom slučaju radi se o članovima obitelji koji su u životnoj zajednici te bi trebali imati toleranciju za međusobne potrebe, a koje su moguće različite pa imajući u vidu tu činjenicu te činjenicu da okrivljenik nije bio direktno izložen klima uređaju, a unatoč tome nije pokazao razumijevanje za potrebe ostalih ukućana, u konkretnom slučaju sina ĐM i supruge ĆM te je unatoč njihovoj potrebi da klima uređaj radi, isti ugasio, o čemu su suglasno iskazivali svjedoci žrtve ĐM i ŽM. I po ocjeni ovog suda, pravilno je prvostupanjski sud, prihvaćajući iskaz svjedoka žrtve ĐM u kojem je iskazao „…okrivljenik je bio u kuhinji odnosno u prostoru gdje su zajedno i kuhinja i dnevna i klima nije ni radila tamo, ali okrivljenik je više isključio klimu samo da nama napakosti…“ te suglasne iskaze svjedoka žrtve ĐM i ĆM da ih je takvo ponašanje okrivljenika uznemirilo, zaključio da su se u radnji okrivljenika ostvarila bitna obilježja prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret.
5.2. U odnosu na žalbene navode okrivljenika da je paljenje klime njega uznemirilo pa da nije jasno zašto nisu svi procesuirani kao počinitelja nasilja u obitelji, ističe se da tužitelj disponira optužnim prijedlogom i odlučuje protiv koga će podnijeti optužni prijedlog pa činjenica je li i okrivljenik bio uznemiren u događaju inkriminirane prilike nije predmet raspravljanja u ovom postupku, budući da tužitelj nije podnio optužni prijedlog u tom pravcu.
5.3. Iz naprijed navedenih razloga, žalbenim navodima okr. KM nije dovedena u sumnju pravilnost i potpunost utvrđenog stanja od strane prvostupanjskog suda pa žalba okrivljenika zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog nije osnovana.
6. Iz sadržaja žalbe okr. KM proizlazi da se isti nije žalio zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji, no Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, ispitao je pobijanu prvostupanjsku presudu i po toj osnovi, budući da, sukladno odredbi članka 202. stavaka 5. Prekršajnog zakona, žalba podnesena u korist okrivljenika zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ili zbog povrede materijalnog prekršajnog prava, u sebi sadrži i žalbu zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji.
6.1. Razmotrivši odluku o izrečenoj novčanoj kazni, ovaj Sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio sve okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz članka 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja.
6.2. Naime, za prekršaj za koji je okr. KM proglašen krivim, zakonom je propisana novčana kazna u iznosu od najmanje 300,00 eura, do visine općeg maksimuma od 6.630,00 eura te kao teža kazna, kazna zatvora do 90 dana, pa je očigledno da je prvostupanjski sud prilikom izricanja kazne, cijenio sve olakotne okolnosti, budući da novčana kazna od 600,00 eura, predstavlja novčanu kaznu kao blažu vrstu kazne, izrečenu u iznosu neznatno iznad zakonom propisanog minimalnog iznosa novčane kazne. I po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, izrečena novčana kazna, primjerena i dostatna kako svim okolnostima konkretnog slučaja, tako i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja.
7. Nadalje, razmotrivši odluku u dijelu izrečene zaštitne mjere, ovaj sud je utvrdio da iz obrazloženja odluke proizlazi da je prvostupanjski sud okrivljeniku, sukladno članku 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, izrekao zaštitnu mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji, u cilju izbjegavanja situacija koje poticajno djeluju na počinjenje prekršaja koji je predmet ovog postupka i kako bi se dodatno preventivno djelovalo na buduće ponašanje okrivljenika. Duljina trajanja izrečene mjere od 6 mjeseci, u okviru zakonom propisanog raspona od jednog mjeseca do dvije godine, a imajući na umu sve okolnosti počinjenog prekršaja i ličnosti okrivljenika, primjerena je težini počinjenog prekršaja i opasnosti ponavljanja istog.
6. Slijedom navedenog, na temelju članka 207. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zagreb, 8. svibnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Kristina Gašparac Orlić, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Bjelovaru u 6 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenika, branitelja, žrtve i tužitelja.
