REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

Obala bana Berislavića 1

21220 Trogir

Poslovni broj : P-1871/2024-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Splitu Stalna služba u Trogiru po sutkinji Mirni Veža kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice DŽ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], Put. Sv. Izidora 19. zastupana po punomoćniku Draški Krajina, odvjetnici u Trogiru, protiv tuženika IŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Marku Jurković, odvjetniku u Kaštel Kambelovcu, radi predaje u suposjed, na ročištu održanom, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 28. ožujka 2025. u nazočnosti tužiteljice osobno, s punomoćnicom te zamjenikom punomoćnika tuženika, a nakon objave presude od 7. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

i

r i j e š i o  j e

I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

'' Dužan je tuženik predati u suposjed tužitelju dio nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] , u naravi put , slobodan od osoba i stvari , a koji dio je na skici tužitelja označen slovima BCDEF. Nalaže se tužitelju nadoknaditi tuženiku parnični trošak sve u roku od 15 dana. "

II Nalaže se tužiteljici u roku 15 dana naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 4.970,68 eur-a, dok je za iznos preko 4.970,68 eur-a do iznosa od 6.250,00 eur.a (više zatraženih 1.279,32 eur-a) zahtjev odbijen kao neosnovan.

III Odbija se preinaka tužbenog zahtjeva izvršena podneskom od 14. prosinca 2020.

Obrazloženje

1. Tužitelj RŽ **.**.2012. podnio je tužbu protiv tuženika IŽ radi predaje u suposjed dio nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] , u naravi put , slobodan od osoba i stvari ( na skici tužitelja označen slovima BCDEF.) Činjenično. tužbom se navodi kako su parnične stranke suvlasnici predmetne nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi puta, da su predmetni put tužitelji i tuženik formirali Ugovorom o diobi zajedničke imovine ,,U Splitu, 20. travnja 1984.'' (dalje : Ugovor), da su istu nekretninu odijelili od svojih nekretnina kameno – betonskim zidom i da su je tako koristili do 2001. godine kada je tuženik srušio postojeći ogradni zid, napravio novi, sve do granica predmetnog puta, Nadalje, navodi se i da je presudom ovog suda poslovni broj P-50/08 potvrđenom od Županijskog suda, tuženiku naloženo da nekretninu dovede u prvobitno stanje i da se ubuduće kani takvog i bilo kojeg drugog uznemiravanja nekretnine koja je u suvlasništvu tužitelja, no da je unatoč tome tuženik i dalje u isključivom posjedu dijela predmetne nekretnine.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je osporio tužbu i tužbeni zahtjev navodeći da je postupio po presudi u predmetu P-50/08, srušio zid, te sporni dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ostavio kao zajednički put te da je konkretan postupak već pravomoćno presuđen.

3. U postupku su izvedeni dokazi čitanjem i pregledom spisa ovog suda poslovni broj P-50/08, Ovr- 921/2023 (ranije 4100/15), Ugovora, zk izvatka ZU 1271 KO [katastarska općina], priložene situacije terena, zatim je izveo dokaz uviđajem na licu mjesta uz stručnu pomoć stalnog sudskog vještaka za geodeziju Zvonimira Rubić dana 30. svibnja 2016 godine, a koji je potom postupajući po nalogu suda u sudski spis dostavio pisani nalaz i mišljenje „Split, 20.07. 2016.'' (l.s. 44 -46). Na ročištu 25. travnja 2017. sud je izveo i dokaz usmenim obrazlaganjem nalaza i mišljenja po vještaku Zvonimiru Rubić (l.s. 51 -52). Očevid na licu mjesta uz stručnu pomoć vještaka FŽ sud je izveo 17. srpnja 2017. (l.s. 53- 54), a ovaj vještak je pisani nalaz i mišljenje u sudski spis dostavio 28. svibnja 2018. (l.s. 62 -63). Na ročištu 21. siječnja 2019.(l.s. 77) izveden je dokaz usmenim davanjem nalaza i mišljenja po stalnom sudskom vještaku FŽ koji je u sudski spis dostavio i prikaz lica mjesta - 1 „U Splitu, 21.01.2019“ (l.s.80). Tijekom postupka, na ročištu 2. listopada 2020. izveden je i dokaz usmenim davanjem nalaza i mišljenja vještaka FŽ i Zvonimira Rubić (l.s. 101,102 ) te na ročištu 28. ožujka 2025.i dokaz stranačkog saslušanja. Tijekom ovog postupka parnične stranke su u sudski spis dostavile i elaborat vještaka Darija Blaževića (l.s. 69 – 76), zapisnik iz ovršnog spisa od 26. rujna 2019. poslovni broj Ovr- 4100/2015 (l.s. 91-93), te uz njegov prilog dopunu vještačenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Darija Blažević.

4. Sukladno članku 7. stavak 1., članak 219. st. 1., članak 221.a i članak 220. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22., 114/22 i 155/23), dalje ZPP) prema kojima je u našem pravnom sustavu dominantno raspravno načelo u odnosu na prikupljanje činjenične osnove spora, te prikupljanje i izvođenje dokaza, a teret inicijative za prikupljanje dokaza je na strankama, sud nema inkvizitornih ovlaštenja.

5. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

6. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja kojim od tuženika zahtjeva predaju u posjed nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi put. Detaljnije i pobliže, predmet ovog postupka bila bi predaja u posjed onog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji eventualno tužitelju nije vraćen u suposjed ni nakon tuženikovog postupanja po pravomoćnoj presudi ovog suda pod poslovnim brojem P-

50/08 od 29. rujna 2009. godine.

7. U sklopu prethodnog postupka ovaj sud 27. siječnja 2021. donio je presudu kojom je odbio tužbeni zahtjev tužitelja pozivom na članak 166. st.a1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, uz prethodno odbijanje prigovora presuđene stvari. Rješenjem od 15. prosinca 2020. odbijena je i preinaka tužbenog zahtjeva.

8. Rješenjem Županijskog suda u Karlovcu posl.br. Gž-932/2021 od 10. veljače 2022. usvojena je žalba tužitelja te je ukinuta pobijana prvostupanjska presuda i predmet vraćen na ponovni postupak i odlučivanje te je ukinuto rješenje kojim je odbijena preinaka tužbenog zahtjeva.

8.1. Uputom drugostupanjskog suda u nastavku postupanja, navedeno je kako je potrebno u ponovljenom postupku utvrditi je li neki dio k. č. [katastarska čestica] (koji nije obuhvaćen pravomoćnom presudom P-50/08) u isključivom posjedu tuženika, s naznakom da je bilo mjesta i za prekid ovog parnični postupak do okončanja ovršnog postupka.

9. U ponovljenom postupanju ovog suda, obnovljeni su rezultati dokaznog postupka pa i utvrđenja iz spisa ovog suda posl. Broj P-50/08 iz kojeg proizlazi da je:

- u tom predmetu tužitelj RŽ (u ovom predmetu raniji tužitelj), a tuženik IŽ

IŽ (u ovom predmetu također tuženik),

- riječ o postupku koji se vodio radi utvrđenja i uznemiravanja na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- u predmetnom postupku 11. listopada 2005 godine pod poslovnim brojem P-933/04 donesena je prvostupanjska presuda kojom je utvrđeno uznemiravanje tužitelja u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način što je tuženik na istoj nekretnini sagradio ogradni zid označen u vještvu vještaka Mile Afića od 10.12. 2001 .g. likom slova AB i CDE, te između istog postavio željeznu kapiju a naloženo je i tuženiku dovesti u prvobitno stanje čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da poruši ogradni zid označen u vještvu vještaka Mile Afića slovima AB i CDE, ukloniti željeznu kapiju postavljenu između zida odnosno točaka B i C , te da preda dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u suposjed tužitelju do linije u vještvu vještaka Mile Afića označene točkama slova EF kao i da se ubuduće kani takvog i sličnog uznemiravanja nekretnine u vlasništvu tužitelja,

- Županijski sud u Splitu pod poslovnim brojem Gž-2373/06 od 15. studenog 2007 godine prihvatio je žalbu tuženika i ukinuo naprijed citiranu prvostupanjsku presudu ovog suda,

- dana 10. ožujka 2008 godine podnesena je i protutužba IŽ (tuženik u ovom predmetu ) sa sadržajem tužbenog zahtjeva koji se odnosi na uklanjanje gospodarskog objekta i zida sa čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te prestanak parkiranja osobnog vozila na putu označenom kao čest. Zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- presudom prvostupanjskog suda od dana 29. rujna 2009 godine pod poslovnim brojem P-50/08 prihvaćen i tužbeni zahtjev tužitelja protutuženika i protutužbeni zahtjev tuženika – protutužitelja, koja presuda je potvrđena odlukom Županijskog suda u Splitu pod poslovnim brojem Gžp-1012/10 od 16. prosinca 2010 godine.

9.1. U postupku je pregledan zemljišno knjiži izvadak Z. u. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] iz kojeg proizlazi da su RŽ i IŽ upisani svaki za od po 1/2 suvlasničkog dijela na nekretnini č. zem. [katastarska čestica] put (list 3).

9.2. Iz sadržaja Ugovora o diobi zajedničke nekretnine proizlazi da su se IŽ i RŽ **.**.1984. sporazumjeli kao suvlasnici predmetne nekretnine o podjeli iste u korištenju, ali i površini koja da bi ostala za potrebe zajedničkog puta od 16 m2.(list 4).

10. Tijekom postupka rješenjem ovog suda od 21. rujna 2022. određen je prekid postupka do okončanja ovršnog predmeta ovog suda posl.br. OVR-4100/15 , a koji je potom i nastavljen rješenjem ovog suda od 10. prosinca 2024., na način da je iza smrti tužitelja, postupak preuzela zakonska nasljednica, ovdje naznačena tužiteljica, koju je sud, po prethodnom prijedlogu pun stranaka u svrhu dopune dokaznog postupka, i utvrđenja činjeničnog stanja, sukladno uputi drugostupanjskog suda, saslušao na ročištu za glavnu raspravu 18. veljače 2025.

11. Svojim iskazom tužiteljica je navela da je predmet spora, koji je pokrenuo njezin pok suprug 2012., zid. Objasnila je kako su ona i suprug 1980. -ih godina kupili nekretninu, dobili građevinsku dozvolu i tad da su napravili zid, zajedno sa tuženikom te da između njih nije bilo prijepora 17 godina. Međutim 2001., da je tuženik srušio zid, izbacio ga je na put, na način da oni nisu cestom mogli proći autom. Zato da su se obratili sudu. Iskazala je i kako se je svatko od njih (oni kao tužitelj i tuženik) morao uvući u svoj dio nekretnine za potrebe ceste, odnosno prolaza i po mjerilima geodeta, da su oni to poštivali, uvukli se 13 metara, a oni da su se uvukli samo 8 metara, odnosno i manje. 2012. kada je podnesena tužba, sporni zid da je bio tu, a oni (tuženik) da su ga srušili 26.travnja 2012. i na to mjesto gdje je bio taj stari zid, da su postavili željeznu kapiju. U postupku koji je vođen pred ovim sudom po njihovoj tužbi, odnosno protutužbi tuženika, provođeno je vještačenje i više je vještaka izlazilo na teren i sastavljalo nalaz i mišljenje. Kako bi se utvrdilo je li tom drugom predmetu udovoljeno jednoj u presuda i srušen zid i u sklopu ovršnog postupka, da se izlazilo na teren, te su utvrđena određena odstupanja u vještačenjima. Nadalje da je 03. ožujka 2017. pokušavana ovrha, da su oni pripremili kamion za odvoz šuta, došao je sud i vještaci, međutim tadašnji vještak Blažević nije imao mjerni instrument, što smatra bitnim, jer su kod izmjera vršenih od strane raznih vještaka, bila odstupanja u metrima, a koja da bi predstavljalo uvlačenje izraženo u metrima u svoj dio nekretnina pa tako i tuženika. U ovom predmetu da je vještak FŽ izradio vještvo i prikazao da tuženik u svom posjedu drži 7m2 , a oni da su se uvukli, koliko je to trebalo. Postupak ovrhe da je dovršen u njihovu korist, jer se utvrdilo da su se uvukli 8 metara. U odnosu na predmetni put istaknula je da tuženik još uvijek drži predmetni dio nekretnine, što da je dobro opisano i vidljivo u nalazu i mišljenju vještaka FŽ od 21. siječnja 2019. a to stanje na terenu da odgovara i današnjem, dakle onom kako je utvrdio vještak Čipčić 2019.; dok je na poseban upit suda traži li nešto drugačije od onog što je tražila 2012. tužbom, odnosno je li izmijenila svoj tužbeni zahtjev, tužiteljica odgovorila da ne, da ostaje pri onom iz tužbe od 2012.

12. Na istom ročištu stranački iskaz dao je i tuženik koji je naveo kako sa pok. suprugom tužiteljice dakle RŽ ima diobeni ugovor, koji da je poštivao kao što je poštivao i presudu suda. To da je razlog da se je on uvukao 8 m2, dok da je čestica puta 16 m2, a tužiteljica traži nešto što se tiče nove čestice i to nema veze s putom. Objasnio je kako je stari kameni zid srušio kako mu je naloženo presudom, a negdje 2012., postavio je metalni zid. Taj metalni zid nije na istom mjestu gdje i kameni već da ga je on pomaknuo 1,20 metar na istočnu stranu, a 65 cm na zapadnu stranu. Ovršni postupak okončan je u njegovu korist jer je poštivao odluku suda. Na upit punomoćnice tužiteljice gdje je granica puta, odnosno čestice 19850/1 od 16m odgovorio je da taj put čini njegovih 8 i njihovih (tužiteljičin) 8 m2, dakle ukupno 16 m2. Kod traženja da opiše sjevernu granice svoje parcele, a južne od puta, odgovorio je da je onakva kako izgleda u papirima za legalizaciju. Nadalje da su granicu utvrdili geometri ne on, a da kad je rješavao legalizaciju, misli da je to bio geometar D. Nadalje, da se unutar ograđenog dijela njegove parcele, ne nalazi dio puta. Na poseban upit zašto je čekao toliko godina za uklanjanje zida, odgovorio je kako je čekao da se završi postupak na sudu, na čiju dugotrajnost on da nije utjecao.

15. Nadalje na ročištu održanom 28.ožujka 2025. pregledan je i pročitan spis predmeta ovog suda Ovr –921/2023 iz kojeg proizlazi kako je ovršni postupak RŽ inicirao protiv IŽ **.**.2012. na temelju pravomoćne i ovršne presude ovog suda P- 50/08 od 29. rujna 2029. te je određeno rješenje o ovrsi ovog suda 11.rujna 2024 (list 19) na način da je naložena ovršeniku činidba odnosno da preda u suposjed dio č. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] ovrhovoditelju, sukladno vještvu vještaka Mile Afića na način da poruši ogradni zid označen tim vještvom i ukloniti željeznu kapiju; rješenjem ovršnog suda od 3.prosinca 2015. ovršenik je upućen u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog žalbenih razloga iz članka 46. st. 1. t.9 Ovršnog zakona (NN 57/96,29/99.,42/00 173/03.194/03.,151/04.,88/05.,121/05.,67/08) na koje rješenje je ovršenik također izjavio žalbu, smatrajući da nije bilo mjesta upućivanju u parnicu. Rješenjem Županijskog suda u Splitu Gž-Ovr-762/16 od 1. lipnja 2016 odbijena je ovršenikova žalba i potvrđeno prvostupanjsko rješenje. Ovršenik je potom dostavio u spis dokaz da je pokrenuo tužbom postupak radi nedopustivosti ovrhe , pozvao se da je već postupio po predmetnoj presudi, pozvao se na nalaz i mišljenje PŽ iz ovog postupka (ranije oznake P-6323/15). te u tom predmetu određen je prekid do okončanja ovršnog postupka. U nastavku ovršnog postupanja, radi provođenja rješenja o ovrsi na lice mjesta izašao je sud s geodetom Dariom Blaževićem gdje je utvrđeno da je stari zid srušen ali i izgrađen novi, koji je dao potom i mišljenje da je novi zid napravljen od točke E-F kako je prikazano vještvom Mile Afića iz ovršne isprave, čemu se usprotivio ovrhovoditelj dok je ovršenik potvrdio da je time izvršio obvezu iz pravomoćne i ovršen presude te zatražio obustavu postupka. Na ročištu 22.siječnja 2019. usmeno je saslušan vještak Dario Blažević koji je izrazio nemogućnost utvrđenja da bi zid bio pomaknut za 80 cm ovo obzirom na podatke iz vještva Mile Afića te je po nalogu suda vještak izradio i pisanu dopunu (list 88) i grafičkom metodom iskonstruiranih zidova prikazanih vještvom vještaka Afića, ali s pretpostavkama polazišnih kvota vještaka Mile Afića da je isti snimio samo unutarnju stranu zida. Na roč 26. rujna 2019 ponovno se izašlo na teren i ponovno je vještak Blažević identificirao predmetnu nekretninu izvršena rekonstrukcija vještva vještaka Afića na licu mjesta te je vještak dao očitovanje da postoje odstupanja u mjerenjima njega i prethodnog vještaka Afića izražena u 35 cm. Prekid ovršnog postupka određen je rješenjem suda 16. lipnja 2021 zbog smrti ovrhovoditelja, potom i nastavak 27. listopada 2021.po preuzimanju istog od strane nasljednice supruge. Vještak Blažević izradio je i dopunu nalaza i mišljenja 31. siječnja 2023., a na ročištu 25 .travnja 2023 usmeno je i saslušan ukazao na potrebne korekcije nalaza i mišljenja, ali i greške kojima su opterećene stare kat. mape za K. O. [katastarska općina] . Rješenjem od 25. svibnja 2023 obustavljen je ovrha obrazloženjem da je ovršenik ispunio tražbinu. Rješenjem Županijskog suda u zagrebu Gž Ovr- 1585/2023 od 10. studenog 2023. odbijena je žalba ovrhovoditeljice i potvrđeno predmetno rješenje o obustavi.

13. Tijekom ovog postupka provedeno je više vještačenja po različitim sudskim vještacima, dok u odnosu na dostavljene skice, nalaze vještaka koji nisu angažirani u ovom postupku od suda, za istaknuti je kako isti nemaju značaj službenog nalaza i mišljenja u smislu članka 230. i 259. ZPP-a ( skice, nalaz i mišljenje vještaka ing. geodezije Daria Blaževića).

-vještak Tomislav Čipčić na očevidu 1. travnja 2015. utvrdio je da je zid posjeda sjeverno od predmeta spora nepromijenjen u odnosu na prikazano u skici vještva Afića u predmetu P-50/08 te je od tog zida vršio kontrolan odmjeravanja. Tuženik da je srušio zid i sagradio novu kapiju cca 0.60 m 2 prema svojoj kući, kapija nije položajem identična liniji iz situacije geodeta Afića C-D već je sjevernija od točke C 80 cm od toček D sjevernije 70 cm. No taj vještak nije izradio nalaz i mišljenje već je razriješen i imenovan je novi vještak PŽ

-vještak PŽ je nakon provedenog očevida 30. svibnja 2016. godine u sudski spis dostavio pisani nalaz i mišljenje ''Split, 20.07.2016.'' u kojem je samo dijelom postupio po izvan raspravnom rješenju ovog suda poslovni broj P-6323/2015 od 18. lipnja 2015. godine (l.s. 34), na način da je identificirao predmet spora, ali nije utvrdio postoji li identitet predmeta spora iz spisa P-6323/2015 (ovaj spis) i spisa ovog suda poslovni broj P-50/08. Na nalaz i mišljenje vještaka primjedbi je imao tužitelj nakon čega je vještak 25. travnja 2017. godine dao i svoj usmeni nalaz i mišljenje. Iz njegovog usmenog nalaza i mišljenja, razvidno je da je vještak pregledavajući sudski spis pokušao tumačiti Ugovor koji prileži spisu, da je isti u sudskom spisu preklapao katastarsko stanje sa zatečenim na licu mjesta, sa čime sud nije bio zadovoljan u ovom dijelu postupka smatrajući da postoje egzaktni podaci iz kojih je moguće jednostavno dati odgovore na postavljena pitanja u ovom spisu, te postupiti po nalogu suda. Nakon toga je u konkretnom predmetu odlučio vještačenje povjeriti drugom vještaku,

-novi vještak, Tomislav Čipčić, 17. srpnja 2017. bio je prisutan na očevidu na licu mjesta, a potom je izradio pisani nalaz i mišljenje 28. svibnja 2018. (l.s. 62,63). gdje u tekstualnom dijelu navodi kako je mišljenja da ulazna željezna ograda tuženog (u prilogu na Prikazu lica mjesta linija označena slovima E i F) odgovaraju točkama E i F iz skice geometra Afića. Nakon primjedbi tužitelja da vještak nije postupio po nalogu suda, sud je na ročištu 21. siječnja 2019. izveo dokaz i usmenim davanjem nalaza i mišljenja po vještaku FŽ. U bitnom vještak FŽ konačno navodi da je tuženik postupio po presudi kojom mu je naloženo uklanjanje zida i da izađe iz tog dijela prostora čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] po skici Mile Afića, međutim da je isti i dalje jednim svojim dijelom ostao unutar čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to upravo kako je naprijed utvrđeno u dijelu označenom slovima E , G, G', F', F, E (skica vještaka FŽ od 21. siječnja 2019. godine).

-U daljnjem tijeku postupka na ročištu 2. listopada 2020. su suočena oba vještaka, PŽ i FŽ te su usmeno iznosili nalaz i mišljenje (l.s. 101-102). Vještak je FŽ naveo da u svome prikazu lica mjesta 1. točkom F naznačio točku istovjetnu točci F iz skice vještaka Mile Afića od 26.02.2002. u predmetu P-497/01 (nakon ukidne odluke taj broj spisa ima broj P-50/08), da u odnosu na tu skicu može reći da nedostaju odmjerenja, ali da je iz teksta spisa utvrdio da je točka F udaljena od točke B (sve na skici Mile Afića) jedan metar. Udaljenost od točke E do točke D da se ne može razaznati niti iz teksta. Stoga da se koristio površinski kriterijem na prikazu lica mjesta označio mogući položaj tromeđe čest. zem. [katastarska čestica] sa čest. zem. [katastarska čestica] i označio to slovom G. Takva vrsta podatka da nije egzaktna, te da u odnosu na navedeno može kazati da je tuženik sigurno pomaknuo svoj ulaz u smjeru juga, da je sigurno pomaknuo istočnu granicu koliko je trebao, da je pomaknuo i zapadnu granicu, ali da ne zna koliko je trebao pomaknuti. Sa nalazom i mišljenjem vještaka FŽ se složio većim dijelom i njegov kolega PŽ.

14. Tu je za kazati kako je unatoč provedbi više očevidnih pristupa nekretnini, a time i vještačenja po različitim vještacima, sud zatražio očitovanje od oba vještaka PŽ i FŽ koja su isto naknadno i dala u obliku mišljenja koja su u bitnom ista, i to u pogledu postojanja manjkavosti u skici vještaka Mile Afića slijedom čega isti daju zaključak kako nisu mogli odgovoriti na postavljena pitanja u ovom spisu, odnosno na pitanje koliko je zid pomaknut.

15. Na takav zajednički nalaz i mišljenje vještaka parnične stranke nisu imale primjedbi, a u nastavku postupanja niti jednim drugim dokaznim sredstvom zaključci iz istih nisu osporeni, zbog čega upravo iste sud prihvaća kao stručno, nepristrano i vjerodostojno. Nalazom i mišljenjem vještaka FŽ i PŽ, utvrđeno je kako je tuženik postupio po presudi iz spisa P-50/08. Ovaj sud, ostaje kod utvrđenja iz prethodnog postupanja u svezi nalaza i mišljenja vještaka na način da daje prednost vještačenju po vještaku Zvonimiru Rubić iz razloga što je isti, ne mogavši doći do određenih mjera u vještačenju po vještaku Mili Afiću, kao ni njegov kolega FŽ, uložio dodatni trud uvidom u Ugovor između parničnih stranaka ovo u pogledu sadržaja određenih relevantnih podataka i mjera, da bi kako sam navodi mogao dati odgovor na postavljeni nalog suda. Svakako ovom stavu suda pridonosi i to što je i vještak FŽ u svom nalazu i mišljenju utvrdio kako se tuženik sigurno izgradnjom novog zida pomaknuo prema jugu, da je sigurno pomaknuo istočnu granicu koliko je trebao, da je pomaknuo i zapadnu granicu, ali da se ne zna koliko ju je trebao pomaknuti.

16. Ovakve zaključke nisu doveli u pitanje ni stranački iskazi. Naime, tužiteljica koja je u bitnom iznosila vlastitu ocjenu nalaza i mišljenje vještaka, dajući subjektivni naklon onom nalazu i mišljenju koji ide isključivo njoj u prilog, ipak dio iskaza odgovara i ostalim dokazima izvedenim u postupku i to u dijelu gdje je kazala da je zid tuženik srušio 26.travnja 2012. i na to mjesto gdje je bio taj stari zid, da je postavio željeznu kapiju, da je više vještaka izradilo nalaze i mišljenja i u istima postoje odstupanja, dakle, konkretno iz navoda same tužiteljice ne bi proizlazilo da bi bila kao suvlasnik i neposjednik predmetnog dijela nekretnine uistinu zasmetana od strane tuženika u smislu da je on isključivi posjednik. Ovo posebno kad se njen iskaz dovede u svezi s tuženikovim koji je kazao da ovom tužbom tužiteljica, odnosno ranije njezin prednik traže, nešto što se tiče nove čestice i to nema veze s putom. Nadalje potvrdio je kako je stari kameni zid srušio kako mu je naloženo presudom, a negdje 2012., da je postavio metalni zid, no da taj metalni zid nije na istom mjestu gdje i kameni već ga je pomaknuo 1,20 metar na istočnu stranu, a 65 cm na zapadnu stranu Ovakvi navodi tuženika dovode do zaključka da je isti unutar svojih granica postavio metalni zid , ovo posebno kada se taj iskaz dovede u svezu s očitovanjem oba sudska vještaka.

17. Tu je za kazati kako iskaz tuženika nalazi potvrdu i u ovršnom predmeta jer iz istog proizlazi kako je točan navod tuženika da je ovršni postupak okončan u njegovu korist, naime pravomoćnim rješenjem ovog suda od 25. svibnja 2023 obustavljena je ovrha određena rješenjem o ovrsi jer je utvrđeno da je ovršenik ovdje tuženik u cijelosti postupio sukladno ovršnoj ispravi u tom postupku.

18. Dakle kako je u ovom postupku trebalo utvrditi je li predmet spora potraživanje dijela nekretnine koja nije obuhvaćena pravomoćnom presudom P- 50/08, dokazi izvedeni u spis ovog postupka te utvrđenja proizašlih iz istih, ne daju dokazanim navode tužiteljice.

19. Vlasništvo može biti povrijeđeno oduzimanjem posjeda ili uznemiravanjem te u takvoj situaciji vlasnik na raspolaganju ima zaštiti svoje pravo vlasništva kroz dvije vrste pravih vlasničkih tužbi, rei vindicatio i actio negatoria.

20. Pravom vlasničkom tužbom vlasnik traži od posjednika predaju posjeda nekretnine i ona je propisana člankom 161. stavcima 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00. , 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje: ZVDSP) .Vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu. Dakle, u vlasničkoj parnici za predaju stvari vlasnik treba dokazati 1) da je vlasnik stvari, 2) tuženikovu faktičnu vlast na stvari i 3) identitet stvari.

S druge pak strane tuženik može istaknuti tri vrste prigovora: 1) negirajući prigovor kojima negira tužiteljevo vlasništvo stvari, 2) ukidajući prigovor prodane i predane stvari te 3) zaustavljajući odnosno odgađajući prigovor kojim posjednik ističe da ima pravo na posjed. U takvoj parnici tužitelji vlasništvo nekretnine dokazuju vlasničkim listom, a Vlasnički list je javna isprava (članak 8. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" br. 63/19., 128/22., 155/23. i 127/24.).

21. Nadalje, Actio publiciana propisana člankom 166. ZV-a, tužba je kojom kvalificirani posjednik traži povrat stvari od posjednika kod kojeg se ta stvar nalazi bez pravnog temelja ili na slabijem pravnom temelju. Tom tužbom štiti se ustvari jače pravo na posjed. Aktivno legitimiran na podnošenje publicijanske tužbe je kvalificirani posjednik koji je izgubio posjed stvari. Stoga u toj tužbi tužitelj mora dokazati sve one elemente koji ga čine kvalificiranim posjednikom, a to je zakonitost i istinitost posjeda te da se stvar nalazi u posjedu tuženih i identitet stvari, dakle dokazati činjenice na temelju kojih se predmnjeva njegovo vlasništvo i činjenice od kojih zavisi utemeljenost njegova zahtjeva prema posjedniku stvari iz stavka 1. i 2. ovoga članka; inače se na vlasničku tužbu predmnjevanog vlasnika, na prigovore posjednika, kao i na pravni položaj koji ima pošteni odnosno nepošteni posjednik kad je dužan predati stvar vlasniku, na odgovarajući način primjenjuje ono što i za pravu vlasničku tužbu, ako nije drugo određeno zakonom niti je u suprotnosti s pravnom naravi tužbe predmnjevanog vlasnika.

22. Slijedom svega navedenog kako tužiteljica nije dokazala da je tuženik u isključivom posjedu dio k. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koji nije obuhvaćen presudom P- 58/08 ovog suda, nisu ni ispunjenje zakonske pretpostavke za vlasničku tužbu.

23. Tužitelj naime mora navesti sve one činjenice koje su pravno relevantne za nastupanje onih pravnih posljedica koje se u tužbenom zahtjevu ističu te predložiti dokaze za utvrđenje istinitosti svojih tvrdnji o postojanju pravno relevantnih činjenica. Sud ne samo da nije dužan nego i ne smije po službenoj dužnosti utvrđivati postoje li još koje činjenice koje bi možda bile pravno značajne za odlučivanje o istaknutom tužbenom zahtjevu, niti smije izvoditi dokaze koje stranke nisu predložile.

24. Tu je za dodatno obrazložiti kako prijedlog tužiteljice za dopunom nalaza i mišljenja sudskog vještaka Daria Blaževića u ovom parničnom postupku kako je to traženo na ročištu za glavnu raspravu 14. siječnja 2025. (kojem prijedlogu se protivio tuženik), nije prihvaćen jer isti nije ni bio od suda angažirani vještak u ovom predmetu, već je imenovani angažiran kao vještak u postupku Ovr- 921/2023, čija utvrđenja su i dio dokazne građe u ovom postupku, pa je taj dokazni prijedlog odbijen i pozivom na članak 10. ZPP-a. Nadalje za istaknuti je i da na ročištu održanom 28. ožujka 2025. daljnjih dokaznih prijedloga tužiteljica nije imala i predložila je zaključenje raspravljanja, koji prijedlog je imao i tuženik te je navedeno sud u konačnici i prihvatio.

25. Sukladno pravilu o teretu dokaza kad stranka koja se na određenu činjenicu poziva u svoju korist, nije bila u stanju pružiti sudu dovoljno adekvatnih dokaznih sredstava kojima nedvojbeno dokazuje svoju tvrdnju, sud treba uzeti da nije istinita takva tvrdnja stranke (svejedno je: ne postojati ili ne biti dokazano – idem est non esse aut non probari).

26. Zbog svega navedenog sud je odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan i odlučio kao u točki I. izreke presude.

27. U pogledu uređenog tužbenog zahtjeva, drugostupanjski sud uputom iz ukidnog rješenja ukazao je ovom sudu kako istim tužiteljica traži manje od onoga što je prvotno traženo tužbenim zahtjevom pozivom na skicu vještaka FŽ.

28. Uvažavajući navedeni stav drugostupanjskog suda, a odlučujući u ponovljenom postupku o tuženikovom prigovoru istaknutom na uređeni tužbeni zahtjev, za kazati je slijedeće:

29. Odredbom članka 20. st.1. Zakona o sudovima (NN 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19, 130/20, 21/22, 60/22) propisano je kako Vrhovni sud osigurava jedinstvenu primjenu zakona i jednakost svih pred zakonom, a to mu je i ustavna zadaća. Stoga neovisno što je Zakonom o izmjenama i dopunama ZPP-a (NN 80/22) brisana odredba članka 394.a ZPP-a te nema vezanosti „in concreto“ s pravnim shvaćanjima Vrhovnog suda RH, no isti snagom svog autoriteta djeluje na niže sudove.

29. 1. Vrhovni sud RH na sjednici građanskog odjela održanoj 16. travnja 2021. br Su- IV-16/2021 zauzeo je pravno shvaćanje da smanjenje tužbenog zahtjeva (iako nije preinaka tužbe) predstavlja djelomično povlačenje tužbe iz članka 193. ZPP-a za koje je, ako je do istog došlo nakon što se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, potreban pristanak tuženika te takvo shvaćanje prihvaća i ovaj sud pa zaključuje da tužiteljevo smanjenje tužbenog predstavlja djelomično povlačenje tužbe koje nije moguće uvažiti ovo jer se istom tuženik usprotivio, radi čega je u pogledu glavne stvari donio odluku o tužbenom zahtjevu koji je bio aktualan do izvršenog djelomičnog povlačenja tužbe.

29.2. Naposljetku ostaje za kazati da tuženikov prigovor presuđene stvari nije osnovan upravo pozivom na sadržaj obrazloženja tog prigovora iz prethodne presude jer nisu kumulativno ispunjene pretpostavke objektivnog i subjektivnog identiteta u predmetnom postupku s onim u predmetu posl.br. P- 50/08.

30. Odluka o parničnom trošku temelji se na članku 164 stavak 1 i 2 u svezi s člancima 154. st. 1. ZPP i 155. ZPP.-a prema vrijednosti predmeta spora određenoj u visini od 12. 000,00 kn odnosno izraženo u valuti eur, službenoj valuti Republike Hrvatske u iznosu od 1.593,63 eur-a.

Tužitelju je zastupanom po punomoćniku odvjetniku trošak odmjeren prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 59/07, 148/09, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, 138/23, dalje OT) pa mu je priznat,:

- sastav odgovora na tužbu iznos od 100 bodova, sastav podneska od 21.lipnja 2019., 11. listopada 2019., od 22. listopada 2020. od 14. prosinca 2020., svaki od po 100 b ( Tbr 7 t.1 u svezi s Tbr 8.t.1.OT )

-sastav podneska od 20. studenog 2023. 50 b te podneska od 2.travnja 2015. 50 b (Tbr t.t.1. u svezi s Tbr 8.t. 3. OT)

-za zastupanje na ročištima 26. veljače 2013., 16. veljače 2015., 1.travnja 2015., 30.svibnja 2016., 26. travnja 2017, 17. srpnja 2017., 6. studenog 2018., 21. siječnja 2019., 2.listopada 2020., 15.prosinca 2020., 14.siječnja 2025., 18. veljače 2025., 28. ožujka 2025., svaki od po 100 b ( Tbr 7.t.1. u svezi s Tbr 9. t 1 OT)

-za zastupanje na ročištima od 23.ožujka 2017,. 25. travnja 2019. i 13.studenog 2019. svaki od po 25 b (Tbr 7 t 1 u svezi s Tbr 9. t. 2 OT)

-dok mu troškovi za pristup ročištima od 9. lipnja 2020. i 3. srpnja 2019. nisu priznati jer nisu ni nastali.

30.1. Dakle ukupno je priznato 1975 bodova, a imajući u vidu vrijednost boda od 2,00 eur-a sukladno Tbr.50 OT, tuženiku je priznato na ime troškova ovog postupka 3.950,00 eur-a, kojem iznosu treba dodati trošak PDV-a od 25% (987,50 eur-a) što daje iznos od 4.937,50 eur-a, uvećano za sudsku pristojbu odgovora na tužbu koja je plaćena u iznosu 33,18 eur-a daje iznos od 4.970,68 eur-a dok je za više zatraženih 1.279,32 eur-a, zahtjev odbijen ( 6.250,00 -4.970,68).

30.2. Odluka o zateznim kamatama je izostala jer sud odlučuje na određeni zahtjev sukladno članku 164. stavak 1 i 2. ZPP-a, a iste nisu zatražene.

31. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u izreci presude.

U Splitu 7. svibnja 2025.

SUTKINJA

Mirna Veža

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka odnosno e komunikaciijom (članak 106 a ZPP-a) za osobe na isto obvezne. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste (čl.335. st. 11. ZPP-a).

DNA: pun. tužitelja

pun. tuženika pod 1

pun. tuženika

u spis