REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-1926/2023-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Tatjane Kujundžić Novak, predsjednice vijeća, Nevenke Marković, sutkinje izvjestiteljice, i Mirne Maržić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice REPUBLIKA HRVATSKA, OIB 52634238587, koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Zadru, protiv tuženika OPĆINA RAŽANAC, OIB 08842442553, Ražanac, Ulica XVII 61, kojeg zastupa punomoćnica Ivanka Bosotina, odvjetnica u Zadru, Dalmatinskog sabora 3, radi ispravka upisa, odlučujući o tuženikovoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Zadru poslovni broj P-235/2021-10 od 23. ožujka 2023., u sjednici vijeća održanoj 7. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tuženikova žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Zadru poslovni broj P-235/2021-10 od 23. ožujka 2023.

r i j e š i o  j e

Odbija se tuženikova žalba kao neosnovana i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Zadru poslovni broj P-235/2021-10 od 23. ožujka 2023. u točki I. izreke.

Obrazloženje

1. Presudom Trgovačkog suda u Zadru poslovni broj P-235/2021-10 od 23. ožujka 2023. naloženo je Općinskom sudu u Zadru, zemljišno-knjižnom odjelu da ispravi upis prava vlasništva na k. č. [katastarska čestica], pašnjak 9.476 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na način da izbriše pravo vlasništva u korist tuženika uz istovremeni upis prava vlasništva u korist tužiteljice.

2. Iz obrazloženja prvostupanjske presude proizlazi da je sud na temelju izvedenih dokaza utvrdio: da se prije podnošenja ove tužbe pred Općinskom sudom u Zadru vodio postupak preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] u kojem je određen upis vlasništva čest. zem. [katastarska čestica], pašnjak površine 9476 m2 upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u korist tuženika, da je tužiteljica u tom postupku podnijela prigovor koji je odbijen. Sud je ocijenio da se radi o tužbi za ispravak prema odredbi članka 197. u vezi s odredbom članka 194., članka 195. i članka 196. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13; 60/13 i 108/17). Sud je utvrdio da je nekretnina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere nastala od dijela k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], stara izmjera, da je nekretnina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastala od nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da se u naravi radi o pašnjaku, dakle, šumi i da je matična nekretnina k. č. [katastarska čestica]/ k. o. [katastarska općina] bila obuhvaćena Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima zadarskog užeg područja krša za razdoblje od 1982. do 1991. godine (dalje: Program gospodarenja šumama). Sud je prihvatio tužbeni zahtjev jer je predmetna nekretnina na dan 16. listopada 1990., kada je stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama („Narodne novine“ broj 41/90; dalje: ID ZŠ/90), bila upisana kao društveno vlasništvo i bila je obuhvaćena odgovarajućim Programom gospodarenja šumama.

3. O parničnom trošku sud je odlučio primjenom odredbe članka 154. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22; dalje: ZPP) i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22; dalje: Tarifa).

4. Protiv označene presude i rješenja žalbu je podnio tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da ovaj sud odbaci tužbu, odnosno presudu preinači odnosno ukine. U žalbi u bitnome navodi da je tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena 17. rujna 2021. te je sud trebao primijeniti novi Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 63/19; dalje: ZZK/19) na rok za podnošenje tužbe i odbaciti tužbu. Nadalje, navodi da je presuda zahvaćena bitnom povredom iz odredbe članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a jer je nerazumljiva, jer se ne radi o tužbi za ispravak već o nerazumljivom i neprovedivom kondemnatornom tužbenom zahtjevu usmjerenom protiv Općinskog suda u Zadru koji nije stranka u postupku. Smatra da je presuda arbitrarna i da su primijenjena pravila u korist tužiteljice, jer ako je sud smatrao da u pogledu rokova treba primijeniti ZZK/96, trebao je odbaciti tužbu jer tužiteljica nije prije podnošenja tužbe pokrenula postupak mirenja. Isto tako, tvrdi da je sud postupio arbitrarno, jer nije odlučio o dokaznim prijedlozima, o prijedlogu za provođenjem očevida na licu mjesta. Tvrdi da je sud trebao sam analizirati potvrdu Hrvatskih šuma i Uvjerenje o povijesti posjeda, da je osporio da je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastala dijelom od k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere i dijelom 78/330 k. o. [katastarska općina] stare izmjere, da k. č. [katastarska čestica] stare izmjere nije bila navedena u planu gospodarenja šumama, da je Općina Zadar, 1987. godine izvršila izdvajanje te čestice iz šumske osnove, da je sud propustio ocijeniti Odluku Komisije Vlade Republike Hrvatske za rješavanja sporova o pravima općina, gradova i županija iz 1996. godine. Tvrdi da je sud pogrešno primijenio i materijalno pravo jer nije mogao samo primijeniti Zakon o šumama već i Zakon o eksproprijaciji. Pobija i odluku o trošku u dijelu u kojem je tužiteljici dosuđen trošak. Traži trošak sastavljanja žalbe u iznosu od 1.055,62 eur.

5. Odgovor na žalbu nije podnesen.

6. Žalba nije osnovana.

7. Ispitavši pobijanu presudu i rješenje u točki I. izreke u smislu odredbe članka 365. stavka 2. ZPP-a u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud nalazi da su prvostupanjska presuda i rješenje pravilni i osnovani na zakonu.

8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za ispravak zemljišnoknjižnog upisa prava vlasništva nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere u naravi pašnjak površine 9.476 m2 koji je u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], proveden u korist tuženika na temelju rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-18186/2020 od 31. kolovoza 2020.

9. Iz rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-18186/2020 od 31. kolovoza 2020. proizlazi da je donesen na ročištu u ispravnom postupku povodom prigovora ovdje tuženika i da je točkom III. Izreke rješenja sud naveo da žalba nije dopuštena, ali da nezadovoljna strana može podnijeti tužbu za ispravak pa ako se ispravak podnese u roku od 30 dana od dana zaključenja rasprave, zemljišnoknjižni sud će kada mu bude dokazano da je tužba podnesen, zabilježbu prijave ili prigovora, zamijeniti zabilježbom spora u skladu se odredbama članaka 194. i 195. ZZK/96.

10. Dakle, u konkretnom slučaju radi se o tužbi za ispravak koji je uređen Zakonom o zemljišnim knjigama. Kako je odredbom članka 240. ZZK/19 uređeno da rokovi koji teku sukladno ZZK/96 nastavljaju teći u skladu s odredbama toga zakona, a postupci započeti do stupanja na snagu ZZK/19 dovršit će se prema ZZK/96, neosnovano tuženik navodi da je tužbu trebalo odbaciti i da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Osim toga, tužbu za ispravak može podnijeti samo osoba koja je na to upućena, odnosno osobe čijim prijavama ili prigovorima zemljišnoknjižni sud nije u cijelosti ili djelomično udovoljio u ispravnom postupku i osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku zemljišnoknjižni sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati. Stoga je prvostupanjski sud pravilno zaključio da se, što se tiče rokova podnošenja tužbe, primjenjuju rokovi određeni ZZK/96 jer je zemljišnoknjižni postupak započeo prije stupanja na snagu ZZK/19.

11. Isto tako, pogrešno tuženik navodi da se ne radi o tužbi za ispravak, jer se radi o nerazumljivom i neprovedivom kondemnatornom tužbenom zahtjevu, budući da je naloženo Općinskom sudu u Zadru ispraviti upis prava vlasništva, a on nije stranka u postupku. U konkretnom slučaju tužitelj je upućen na podnošenje tužbe na ispravak prema odredbi članka 197. ZZK-a. Radi se o tužbi koja je jedino pravno sredstvo koju osobe koje se smatraju oštećenima u svojim pravima upisima provedenim temeljem odluke donesene na raspravi za ispravak, jer se protiv odluka suda donesenih na raspravi za ispravak ne može uložiti žalba (članak 194. stavak 3. ZZK-a).

12. Iz stanja spisa razvidno je da je povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], Općinski sud u Zadru zemljišnoknjižni odjel, rješenjem poslovni broj Z-8276/2010/7880 od 23. ožujka 2016. kao vlasnika nekretnine - novi zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kat čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označio tuženika. Povodom prigovora tužiteljice podnesenim protiv tog rješenja, Općinski sud u Zadru je proveo postupak radi ispravka zemljišnoknjižnog upisa poslovni broj Z-18186/20 u kojem je kao neosnovanim odbio tužiteljičin prigovor i utvrdio da rješenje broj Z-8276/2010/7880 od 23. ožujka 2016, ostaje neizmijenjeno.

13. Cilj je ove tužbe uklanjanje prvobitnih pogrešnih zemljišnoknjižnih upisa nastalih kod osnivanja zemljišnih knjiga pa time što je, u konkretnom slučaju tužiteljica zahtijevala od općinskog suda, kao provedbenog suda, ispraviti upis koji je proveden kod preoblikovanja zemljišne knjige, ne znači da je time postavljen kondemnatorni tužbeni zahtjev u odnosu na stranku koja nije stranka u postupku. Iako tužbeni zahtjev, a time i presuda ne sadrži i zahtjev „ispravlja se“ ne znači da je presuda nerazumljiva jer presuda sadrži kat. čestica i zemljišnoknjižni uložak, zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda te osobu koje se briše kao vlasnik odnosno osobu u čiju se korist vrši ispravak vlasništva, dakle, zahtjev za ispravak nalogom nadležnom sudu (tako i poslovni broj Pž-1637/2024 od 22. siječnja 2025).

14. Što se tiče tuženikovog navoda da je tužbu trebalo odbaciti jer tužiteljica nije prije podnošenja tužbe provela postupak mirnog rješenja spora treba navesti da u zemljišnoknjižnom postupku na raspravi za ispravak zemljišnoknjižni sud daje priliku nazočnim strankama da obrazlože svoje pravodobno podnesene prijave i prigovore i daje mogućnost strankama da se na raspravi za ispravak sporazumiju o svim prijavama i prigovorima i da nakon toga postignute sporazume uzme na zapisnik, pri čemu takav sporazum ima značenje sudske nagodbe. Prema tome, stranke u parnici koja se vodi po tužbi za ispravak su već u prethodno vođenom izvanparničnom postupku na raspravi pred zemljišnoknjižnim sudom mogle zaključiti nagodbu o ispravku upisa i time im je pružena mogućnost da svoj spor riješe tom nagodbom, pa stoga nema više svrhe da se prije podnošenja tužbe radi ispravka upisa ponovno traži od jedne od stranaka da podnosi zahtjev za mirno rješenje spora.

15. Svrha podnošenja zahtjeva za mirno rješenje spora (članak 186.a ZPP-a) je izbjegavanje vođenja spornog (parničnog) sudskog postupka, pa stoga kada je pokrenutoj parnici (za ispravak upisa) između istih stranaka prethodio izvanparnični zemljišnoknjižni (pojedinačni ispravni) postupak, u kojem su stranke bile u mogućnosti mirno (nagodbom) riješiti konkretno sporno pitanje, tada za dopustivost podnesene tužbe nije bilo potrebno protivnoj stranci podnositi zahtjev za mirno rješenje spora.

16. Nije sporno da je pretvorba društvenog vlasništva na šumama i šumskom zemljištu izvršena 16. listopada 1990. te su od toga dana šume i šumsko zemljište koje je do tada bilo u društvenom vlasništvu postale vlasništvo Republike Hrvatske (Zakon o šumama - „Narodne novine“ broj 52/90; dalje: ZŠ). Što je šuma, a što šumsko zemljište određuje članak 4. ZŠ-a. Prema toj odredbi šumom se smatra zemljište obraslo šumskim drvećem u obliku sastojine na površini većoj od 10 ari. U konkretnom slučaju predmetna nekretnina po kulturi predstavlja pašnjak (poljoprivredno zemljište) i kao takva je upisana u zemljišne knjige.

17. Neosnovano tuženik navodi kako je sud pogrešno utvrdio činjenično stanje, odnosno da nije izveo sve potrebne dokaze i analizirao ih, kada je donio pobijanu presudu.

18. Novo zemljišnoknjižno tijelo 7880 k. o. [katastarska općina] nastalo je preoblikovanjem zemljišne knjige na temelju rješenja Općinskog suda u Zadru od 29. ožujka 2016. iz kojeg proizlazi da taj uložak čini k. č. br. [katastarska čestica] površine 9476 m2 u naravi Begani, pašnjak. Čestica br. 1821 je identična starim oznakama 78/1 pašnjak, površine 7571555, upisan u zk. ul. [broj ZK uloška] k.o. Ražanac i 78/330 neplodno, površine 18412, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], s time da je prije preoblikovanja vlasnik u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] bila tužiteljica, a u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] tuženik, 1/1.

19. Dakle, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio stare oznake čestica koje su ušle u česticu 1821.

20. Nije sporno da je čestica oznake 78/1 bila obuhvaćena Programom gospodarenja šumama za razdoblje od 1982. do 1991. godine koji je donesen u studenom 1982., i to u većoj površini – 8359917 m2, a što proizlazi iz programa. Nije sporno niti da čestica oznake 78/330 površine 18412 m2 nije navedena u programu i to iz razloga što u vrijeme donošenja programa nije bila niti formirana, odnosno da je u vrijeme donošenja Programa nije bila obuhvaćena Programom o gospodarenju šumama. Nije sporno da je čestica 78/330 formirana iz čestice 78/1 1987. godine, ali u vrijeme stupanja na snagu ZID ZŠ/90 bila je društveno vlasništvo obuhvaćeno Programom gospodarenja šumama pa je po samom zakonu postala vlasništvo tužiteljice stupanjem na snagu ZID ZŠ/90.

21. Stoga pozivanje tuženika na Odluku Komisije Vlade Republike Hrvatske od 1. srpnja 1996. ne utječe na pravilnost pobijane presude, budući da je tužiteljica postala vlasnikom predmetne nekretnine 16. listopada 1990.

22. Pravilna je i zakonita i odluka o parničnom trošku.

23. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude prema odredbi članka 368. stavka 1. ZPP-a i rješenja prema odredbi članka 380. stavka 2. ZPP-a.

Zagreb, 7. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća

Tatjana Kujundžić Novak