REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-1496/2025-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac dr. sc. Srđan Šimac, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja TIM KING d.o.o., OIB: 28777680011, Križevci, Greberanec 25, kojeg zastupa punomoćnik Antonio Volarević, odvjetnik u Zagrebu, protiv protivnika osiguranja OPSIDIJAN d.o.o., OIB: 98024339757, Zaprešić, Ulica Davora Bašića 8, kojeg zastupa punomoćnica Ljubica Spajić, odvjetnica u Zagrebu, radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja prethodnom mjerom, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-1538/2017-54 od 10. siječnja 2025., 7. svibnja 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba protivnika osiguranja i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-1538/2017-54 od 10. siječnja 2025. u točki I. izreke.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud je prihvatio prijedlog za osiguranje te je primjenom odredbe čl. 501.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP) radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u ukupnom iznosu od 32.278,98 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od dospijeća pojedinačnih iznosa računa do isplate kao i radi naknade troškova ovršnog postupka u iznosu od 1.316,07 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od 27. veljače 2017. do isplate, odredio prethodnu mjeru kojom je zabranio bankama koje vode račune protivnika osiguranja da njemu ili trećoj osobi po njegovu nalogu s računa isplate novčani iznos za koji je određena prethodna mjera.
2. Prvostupanjski sud je odredio da će mjeru provesti Financijska agencija, da provedbom prethodne mjere predlagatelj osiguranja stječe založno pravo na predmetu osiguranja, da se novčani iznos za koji je određena zabrana ne smije prenijeti s računa protivnika osiguranja, osim radi namirenja osigurane tražbine, da se mjera određuje do isteka roka od petnaest dana od dana nastupanja uvjeta za ovrhu osigurane tražbine (točka I. izreke).
3. Prvostupanjski sud je odbio prijedlog za osiguranje tražbine zateznih kamata na iznose od 16.333,20 EUR od 3. ožujka 2014. do 7. lipnja 2014., na iznos od 17.618,95 EUR od 23. ožujka 2014. do 7. lipnja 2014. i na iznos od 1.385,29 EUR od 14. travnja 2014. do 7. lipnja 2014., kao i radi osiguranja tražbine naknade ovršnog troška u iznosu od 4,98 EUR s pripadajućim zateznim kamatama (točka II. izreke).
4. Prvostupanjski sud je utvrdio da je prijedlog za osiguranje podnesen u paničnom postupku koji se vodi pred trgovačkim sudom u povodu prigovora protivnika osiguranja (tuženika) na rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave - koje je donio javni bilježnik Slavko Remenar iz Samobora 27. veljače 2017. pod poslovnim brojem Ovrv-64/2017.
5. Prvostupanjski sud je utvrdio da je predmet spora u parničnom postupku u povodu kojeg je odredio prethodnu mjeru osiguranja, tužiteljev zahtjev kao izvođača za isplatu neplaćenog dijela naknade za obavljeno djelo – izradu opreme i konstrukcije strojarske prirode (strojeva za proizvodnju i drobljenje kamena) prema Ugovoru 1303 koje su stranke sklopile 10. srpnja 2017.
6. U postupku je bilo sporno je li tužitelj u cijelosti ispunio ugovorenu obvezu i isporučio djelo zajedno sa sigurnosnim upozorenjima i uputama za rukovanje. Bilo je sporno ima li isporučeno djelo materijalne nedostatke za koje postoji tužiteljeva odgovornost zbog njegova rada ili su nedostaci posljedica grešaka u nalozima (tehničkim nacrtima) tuženika kao naručitelja. Također, bilo je sporno je li tuženik na vrijeme obavijestio tužitelja o postojanju materijalnih nedostataka te posljedično pripadaju li tuženiku prava po toj osnovi u vidu prava na sniženje ugovorene naknade te prava na naknadu štete radi izgubljene zarade u vidu umanjenja naknade koju je njemu uskratio glavni investitor projekta MG MIND d.o.o.
7. Prvostupanjski sud je na temelju rezultata izvedenog dokaznog postupka - saslušanja svjedoka ŽA, PA, RA, ŽAG, tuženikovog zastupnika po zakonu IA te nalaza i mišljenja vještaka strojarske struke utvrdio da tuženik nije dokazao da bi nedostaci djela bili posljedica tužiteljeva nepravilnog rada, a ne tehničke dokumentacije koju je izradio tuženik. Zbog toga je ocijenio osnovan tužbeni zahtjev za isplatu ostatka ugovorene naknade za djelo, osim djelomično u odnosu na sporedni zahtjev sa zakonskim zateznim kamatama. Ujedno je ocijenio i osnovanim zahtjev za osiguranje prethodnom mjerom, jer ne postoji veća vjerojatnost tuženikova uspjeha u sporu.
8. Protivnik osiguranja je protiv presude prvostupanjskoga suda i rješenja o osiguranju podnio jedinstvenu žalbu iz svih zakonom dopuštenih razloga. U žalbi protiv rješenja o osiguranju prethodnom mjerom je u bitnom istaknuo kako smatra da iz rezultata provedenog dokaznog postupka proizlazi veća vjerojatnost da će on uspjeti u sporu te da smatra pogrešnom odluku u glavnoj stvari kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev. Iz sadržaja žalbe proizlazi da osporava pobijano rješenje samo u dijelu u kojem nije uspio u postupku (točka I. izreke rješenja).
9. Protivnik osiguranja (tuženik) je u žalbi protiv presude naveo da drži da je prvostupanjski sud pogrešno pridao presudni značaj nalazu i mišljenju vještaka strojarske struke kao isključivo stručnom donijeti ocjenu o uzroku materijalnih nedostataka djela. Tuženik smatra da je prvostupanjski sud neosnovano obezvrijedio iskaze saslušanih svjedoka, jer i oni kao osobe koje svakodnevno u okviru svojih radnih zadataka rukuju s takvom strojarskom opremom mogu ocijeniti je li isporučeno djelo bilo ispravno. Također, smatra da je prvostupanjski sud propustio uzeti u obzir pisanu korespondenciju između stranaka u kojoj je tužitelj priznao postojanje materijalnih nedostataka i izrazio spremnost da ih otkloni, ali pod uvjetima koje je on odredio, a na koje tuženik nije pristao. Tuženik je dostavio i fotografije sporne opreme iz kojih se bez stručnih znanja vidi postojanje materijalnih nedostataka. Dostavio je i obavijest glavnog investitora MG MIND d.o.o. o uklanjanju nedostataka od strane treće osobe na tuženikov trošak. Prvostupanjski sud je sve ove dokaze zanemario.
10. Predlagatelj osiguranje je odgovorio na žalbu i ocijenio je neosnovanom.
11. Žalba protivnika osiguranja nije osnovana.
12. Ovaj sud je ispitao pobijano rješenje na temelju odredbe čl. 365. st. 2. u vezi s čl. 381. ZPP-a u vezi s čl. 21. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24), u granicama žalbenih razloga, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredbi postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava (čl. 356. ZPP-a), osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odnosu na troškove postupka.
13. Odredbom čl. 501.a ZPP-a, propisano je da će u postupku pred trgovačkim sudovima koji se vodi povodom pravnog lijeka protiv platnog naloga na temelju vjerodostojne isprave ili rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, sud najkasnije do zaključenja glavne rasprave na prijedlog tužitelja, neovisno o uvjetima za određivanje prethodne mjere, odrediti zabranu banci da tuženiku ili trećoj osobi, po nalogu tuženika, isplati s njegova računa novčani iznos za koji je određena prethodna mjera, u pravilu iznos sporne tražbine, osim ako iz navoda u pravnom lijeku i spisu priloženih isprava proizlazi veća vjerojatnost da tuženik uspije u sporu.
14. Odredba čl. 501.a ZPP-a, upućuju na to da je teret dokazivanja neosnovanosti prijedloga za određivanje prethodne mjere prebačen na tuženika. Naime, tužitelj povodom svog prijedloga ne mora dokazivati postojanje veće vjerojatnosti svog uspjeha u sporu. Za tužitelja je dovoljno da se radi o parnici povodom prigovora protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, da prijedlog podnese do zaključenja glavne rasprave i da je zatražio mjeru zabrane banci da tuženiku ili trećoj osobi, po nalogu tuženika, isplati s njegova računa novčani iznos za koji je određena prethodna mjera. Tuženik je stranka koja mora u prigovoru protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i podnošenjem isprava dokazati veću vjerojatnost da će uspjeti u sporu.
15. Tuženik je u prigovoru protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave osporio tužiteljevo potraživanje tvrdnjom da nema nikakvog duga s time da u prilog svojih tvrdnji nije dostavio bilo kakve isprave.
16. Tuženik je tek naknadno, u podnesku od 28. studenoga 2017., koji je podnio nakon što je rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave stavljeno izvan snage u dijelu u kojem je određena ovrha i postupak nastavljen kao parnični postupak iznio prigovorne tvrdnje da je isporučeno djelo imalo materijalne nedostatke o kojima je na vrijeme obavijestio tužitelja kao izvođača. Tuženik je naveo da se zbog postojanja materijalnih nedostataka djela koristio pravom na sniženje naknade kao i pravom na naknadu štete.
17. Slijedom navedenoga, u smislu prethodno citirane odredbe čl. 501.a ZPP-a, ocjena veće vjerojatnost tuženikovog uspjeha u sporu nije se mogla donijeti samo na temelju tuženikovih navoda iz prigovora protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i na temelju isprava. Tuženik je u prigovoru protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave samo paušalno osporio postojanje duga te prigovoru te nije priložio bilo kakve isprave. Dakle, time tuženik nije uspio dokazati da postoji veća vjerojatnost njegova uspjeha u sporu. Slijedom navedenog, kako su bile ispunjene pretpostavke za određivanje prethodne mjere osiguranja tužiteljeve novčane tražbine propisane u odredbi čl. 501.a ZPP-a, odluka prvostupanjskog suda je pravilna i zakonita. Zato je odlučeno kao u izreci (čl. 380. t. 2. ZPP-a).
18. Dodatno ovaj sud ističe da je tuženik svoje prigovorne tvrdnje o postojanju materijalnih nedostataka djela, koje je istaknuo tek nakon što se ovršni postupak nastavio voditi kao parnični, nastojao dokazati, između ostalih dokaza, i saslušanjem svjedoka, stranaka te nalazom i mišljenjem vještaka. Ocjena rezultata dokaznog postupka od strane prvostupanjskog suda biti će predmet odlučivanja ovog suda u žalbenom postupku u glavnoj stvari koji se vodi povodom tuženikove žalbe. To nije predmet odlučivanja ovoga suda povodom žalbe na rješenje o prethodnoj mjeri osiguranja.
Zagreb, 7. svibnja 2025.
Sudac
dr. sc. Srđan Šimac
