REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: IR-47/2025

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić zapisničarke, u postupku izricanja mjere zabrane prisustvovanja športskim natjecanjima EV, odlučujući o žalbi podnositelja prijedloga Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, Sektora za javni red i sigurnost, Službe za osiguranja, podnesenoj protiv rješenja Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 26. ožujka 2025., broj: Pp Prz-60/2025, u sjednici vijeća održanoj 7. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba podnositelja prijedloga Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, Sektora za javni red i sigurnost, Službe za osiguranja, ukida se prvostupanjsko rješenje i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem, odbijen je zahtjev podnositelja prijedloga Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, Sektora za javni red i sigurnost, Službe za osiguranja, da se, na temelju čl. 34.a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“ broj 117 /03., 71/06., 43/09., 34/11. i 114/22.) EV izrekne zabrana prisustvovanja svim športskim natjecanjima, nogometnim utakmicama GNK „Dinamo“ i Hrvatske reprezentacije u zemlji i inozemstvu, s obvezom javljanja u policijsku postaju, u trajanju od jedne godine.

2. Protiv tog rješenja, žalbu je pravodobno podnio podnositelj prijedloga, smatrajući da u potpunosti egzistiraju i osnove i razlozi za prihvaćanje prijedloga i izricanja preventivne mjere iz čl. 34.a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima EV.

3. Žalba je osnovana.

4. Razmotrivši predmet i navode žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, utvrdio je da podnositelj prijedloga osnovano u žalbi navodi da je prvostupanjski sud izveo pogrešan zaključak.

5. Naime, iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je prvostupanjski sud odbio prijedlog da se EV izrekne mjera iz čl. 34.a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima iz razloga jer EV nije pravomoćno osuđivan, a događaj opisan u prijedlogu jedino je evidentirano protupravno ponašanje koje nije procesuirano od strane suda, u kojem smislu okolnosti na kojima se prijedlog temelji, same za sebe, ne daju dovoljnu osnovu za izricanje predmetne mjere.

6. Međutim, pogrešno prvostupanjski sud polazi od pretpostavke da je za izricanje mjere iz čl. 34.a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima bitno je li osoba pravomoćno osuđivana, bilo za prekršaje iz tog Zakona ili za druga djela sa elementom agresivnosti. U konkretnom slučaju radi se o preventivnoj mjeri čiji je cilj preveniranje mogućeg protupravnog ponašanja osobe za koju postoji saznanje da se već ranije tako ponašala.

6.1. U tom smislu se prvostupanjski sud upućuje na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-1574/2006 od 26. studenog 2008., u kojoj je jasno prihvaćen stav da za primjenu mjere iz čl. 34.a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima nije od utjecaja pravomoćno kažnjavanje, nego saznanje da se osoba ranije protupravno ponašala za vrijeme dolaska, održavanja i odlaska s nekog športskog natjecanja.

6.2. Ustavni sud je i u odluci broj U-I-2186/2008 od 29. svibnja 2012., u kojoj nije prihvaćen prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti čl. 34.a i 39.b Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima s Ustavom Republike Hrvatske, izrazio nedvojben stav da je legitimni cilj čl. 34.a navedenog Zakona prevenirati, procesuirati i otkloniti neprihvatljivo ponašanje osobe za koju postoji saznanje da se ranije protupravno ponašala u vrijeme dolaska, održavanja ili odlaska s nekog športskog natjecanja, kao i da je mjera prevencije razmjerna legitimnom cilju koji se njome želi postići.

6.3. Također, i u odluci Europskog suda za ljudska prava Seražin protiv Hrvatske od 8. studenog 2018. jasno je izražen stav da se radi o mjeri preventivnog karaktera, sui generis, koja se može primijeniti neovisno o prethodnom kaznenom/prekršajnom progonu i osudi, koja se ne izriče kao dopunska sankcija radi počinjenog prekršaja te nije potrebno zadovoljiti standard dokaza, već se temelji na podacima policije o prethodnom protupravnom ponašanju izgrednika.

7. Stoga je u pravu žalitelj kada navodi u žalbi da je pogrešan stav i tumačenje prvostupanjskog suda kako zakonska formulacija „protupravno ponašanje“ iz čl. 34.a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima podrazumijeva pravomoćnu osuđivanost. Za izricanje navedene mjere nije od utjecaja pravomoćno kažnjavanje, niti eventualni nastup rehabilitacije, kao niti pravomoćno oslobođenje od optužbe, već je bitno saznanje da se EV već ranije protupravno ponašao za vrijeme dolaska, održavanja ili odlaska s nekog športskog natjecanja, a koje ponašanje EV proizlazi iz prijedloga Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, Sektora za javni red i sigurnost, Službe za osiguranja od 25. ožujka 2025., broj:511-19-05-25-18.

8. Iz navedenih razloga, prvostupanjsko rješenje je trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno odlučivanje, u kojem će prvostupanjski sud postupiti u smislu razloga ovog rješenja, zatražiti od podnositelja zahtjeva izvod iz Zbirke podataka o osobama i događajima vezanim za športska natjecanja za EV, ocijeniti podatke iz navedene Zbirke na temelju kojih podnositelj zahtjeva tvrdi da se radi o rizičnom navijaču GNK „Dinama“, sklonom fizičkom nasilju kao i saznanja policijske uprave navedena u prijedlogu za izricanjem mjere zabrane prisustvovanja navedenim športskim natjecanjima o ranijem protupravnom ponašanju EV za vrijeme dolaska, održavanja ili odlaska s nekog športskog natjecanja te donijeti novu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

9. Stoga je, na temelju čl. 211. st. 2. t. 3. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 7. svibnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nikolina Maretić, v.r.

Gordana Korotaj, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 4 ovjerena prijepisa: za spis, EV i podnositelja prijedloga.