Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Stalna služba u Opatiji
Opatija, M. Tita 4
Poslovni broj: P-376/2023-20
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Rijeci, po sucu Mileni Ivančević, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari u pravnoj tužitelja ŽV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika ŽVZB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po pun. Marku Liniću, odvj. iz Rijeke, radi prestanka uznemiravnja, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 31. ožujka 2025. godine u prisutnosti tužitelja osobno i pun. tuženika Marka Linića, odvjetnika iz Rijeke, objavljene dana 7. svibnja 2025., temeljem odredbe članka 335 stavak 4 Zakona o parničnom postupku (ZPP),
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
„1. „Nalaže se tuženiku da prestanu uznemiravati tužitelja u njegovom suvlasništvu nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica], u naravi Veprinac Baredi, pašnjak, površine 2909 m2, zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] na način da prestane s daljnjim vršenjem građevinskih radova iskopa bagerom i gradnjom na nekretnini označenoj kao kč. br. [katastarska čestica], u naravi Veprinac Baredi, pašnjak, površine 2909 m2, zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], te da ukloni betoniranu građevinu sa nekretnine tužitelja i poravna predmetnu nekretninu, te na opisani način vrati nekretninu tužitelja označenu kao kč. br. [katastarska čestica], u naravi Veprinac Baredi, pašnjak, površine 2909 m2, zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u provobitno stanje, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.
2. Dužan je tuženik, u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe, naknaditi tužitelju prouzročen parnični trošak uvećan za zakonske zatezne kamate koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude pa do konačne isplate, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećana za tri (3) postotna poena.“.“
II. Nalaže se tužitelju ŽV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da naknadi tuženiku ŽVZB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] trošak postupka u iznosu od 1.000,00 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi, da je suvlasnik na kč. br. [katastarska čestica], pašnjak površine 2909 m2, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u 70/200 idealnog suvlasničkog dijela, a da je tuženik suvlasnik iste čestice u 92/200 idealnog suvlasničkog dijela, da tuženik uznemirava tužitelja u vršenju ovlasti u pogledu nekretnine, jer da samovlasno i bespravno vrši građevinske radove iskopa bagerom i gradnje betoniranog objekta koji nalikuje septičkoj taložnci, da tužitelj nikada nije dao suglasnost tuženiku da na kč. br. [katastarska čestica] poduzima poslove izvanredne uprave, a da prema odredbi čl. 167 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (ZV), ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane, a da bi vlasnik dokazao svoje pravo mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari, a ako ta osoba tvrdi, da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njemu je da to dokaže, predlaže da sud usvoji tužbu i tužbeni zahtjev kao i prijedlog za određivanje privremene mjere, o kojem je pravomoćno odlučeno u spisu posl.br. Ovr-499/2023,dana 28.studenog 2023., koji prileži ovosudnom spisu, prijedlog tužitelja kao predlagatelja osiguranja za određivanjem privremene mjere pravomoćno je odbijen rješenjem Žup. suda u Puli, posl. br. Gž Ovr-434/23-2. Tužitelj je podneskom od 24. listopada 2024. i 15. veljače 2025. izvršio preinaku tužbe, kojoj se tuženik protivi, sud je preinake odbio jer sa procesno pravnog stajališta nisu svrhovite za konačno rješenje odnosa između parničnih stranaka.
2. U odgovoru na tužbu, tuženik je u cijelosti osporio sve navode u tužbi i tužbenom zahtjevu, jer da je tuženik isključivi vlasnik kč. br. [katastarska čestica] od 2909 m2, da je pravni prednik tuženika UVZB s tužiteljem zaključila Ugovor o kupoprodaji nekretnine i da je isti ovjeren kod javnog bilježnika Ivana Parlov u Zagrebu pod posl. br. OV-1557/2011 23. kolovoza 2011., da je u čl. 2 Ugovora o kupoprodaji naveden predmet kupoprodaje, kupac je kupila između ostalih kč. i kč. br. [katastarska čestica] u dijelu 46/100, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina],sve prema skici na kojoj je grafički prikazano što u naravi predstavlja predmetnih 46/100 dijela na kč. br. [katastarska čestica],skica je sastavni dio ugovora o kupoprodaji i taj dio nekretnine označen je slovom „A“, predmet prodaje je jasno bio definiran, kupac je isplatila kupoprodajnu cijenu i uknjižena je kao vlasnik kupljenih nekretnina, a tuženik je stekao vlasništvo nekretnina temeljem ugovora o darovanju od kćeri , 17. ožujka 2015. Tuženi dalje navodi ,da se radovi izvode temeljem pravomoćne građevinske dozvole, izdane od Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava Opatija, KLASA: UP/I-361-03/16-06/37, Urbroj:2170/1-03-06/5-16-9 od 22. studenog 2016.,da prema građevinskoj dozvoli na str. 5 pasus 4 obrazloženja, proizlazi, priloženi kupoprodajni ugovor sa skicom, da po stajalištu toga tijela predstavlja dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole (str. 5 pasus 5 obrazloženja), da je drugostupanjsko tijelo, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, odbilo žalbu ŽV i potvrdilo građevinsku dozvolu, da je ŽV pokrenuo upravni spor pred Upravnim sudom u Rijeci, da je Upravni sud odbio tužbeni zahtjev ,presudom posl. br. Us I-806/2017-13 od 21. studenog 2018., da je u obrazloženju presude navedeno, da je uvidom u kupoprodajni ugovor sud utvrdio, da je ŽV prodao ŠVZB grč. 110, grč. 112 ,te dio kč. br. [katastarska čestica], u točno određenim dijelovima i to upravo na kojima se nalazi zahvat iz predmeta ovog spora (str. 3 pasus 8 obrazloženja), da je Visoki upravni sud RH odbio žalbu ŽV i potvrdio presudu Upravnog suda u Rijeci, da je iz obrazloženja presude Visokog upravnog suda RH vidljivo, da spisu prileži ugovor o kupoprodaji nekretnine, sastavni dio kojeg je skica označena slovima A-B-C-D, iz koje jasno proizlazi, da dio kč. br. [katastarska čestica] (označen slovima „A“) odgovara novoformiranoj čestici prikazanoj u geodetskom projektu oznake 01-12/15 od 7. travnja 2015., a na kojoj je odobrena rekonstrukcija i da nije u vlasništvu ŽV (str. 3 pasos 6 obrazloženja).
3. U dokaznom postupku sud je uz suglasan prijedlog stranaka pročitao iskaze tamo predlagatelja i protustranke(ovdje tužitelja i tuženika), izvršio uvid u spis OVR- 499/23,izvršio uvid u neslužbenu kopiju ZK izvatka za kč. [katastarska čestica] , KO [katastarska općina](list 6-8 spisa)uvid u Ugovor o kupoprodaji prijepora sa skicom (list 30-38 spisa)uvid u pravomoćnu građevinsku dozvolu (list 39-49 spisa),uvid u presudu Upravnog suda u Rijeci i Visokog upravnog suda u Zagrebu(list 50-58 spisa)uvid u posjedovni list 903 k. o. [katastarska općina] (list 59 i 60 spisa),Uvid u rješenje DGU, od 7.3.2019. (list 62-63spisa), uvid u Presudu Upravnog suda u Rijeci, posl.br.Usl-499/2019 (list 64-70spisa), uvid u presudu VUS RH –USŽ-4743/20 (list 71-73spisa), uvid u rješenje ZK odjela Općinskog suda u Rijeci, posl. br. Z-1911/15 (list 107-108), uvid u geodetski projekt (list 167-168) uvid u izviješće o utvrđivanju međa i o novim razgraničenjima (list 171- 173spisa). Sud je po načelu otvorenog pravosuđena pozvao tužitelja predložiti saslušanje u svojstvu svjedoka, odvjetnike u odvjetničkom društvu Vedriš i Dlačić, koji su po navodima tužitelja sačinjavali kupoprodajni ugovor,a sve na okolnost utvrđenja predmeta kupoprodaje i činjenice, da li je bilo prema skici jasno definirano što je predmet kupoprodaje,što je tužitelj odbio. Sud je pozvao tužitelja po načelu otvorenog pravosuđenja predložiti na iste okolnosti saslušati u svojstvu svjedoka agente iz Agencije Premium residence, koji su ga doveli u vezu s kupcem, jer su se javili na oglas za prodaju, koji je objavio tužitelj, a to su KVZB i ŽVZ, što je tužitelj odbio, a sud dokaze ne provodi po službenoj dužnosti,jer prema odredbi čl.7 st. 1 ZPP-a, stranke su dužne iznijeti činjenice i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.
4. Uvidom u spis posl. br. Ovr-499/23 sud utvrđuje, da iz iskaza tamo predlagatelja osiguranja, a ovdje tužitelja, u bitnome proizlazi, da je putem agencije prodavao dvije starine i dio kč. br. [katastarska čestica] površine cca 3000 m2 i da je bilo razumno, da to zemljište bude u blizini dvije starine koje se nalaze na zemljištu, da je agencija prodala nekretninu, da su kupoprodajni ugovor sačinili odvjetnici iz Odvjetničkog ureda Vedriš i partneri iz Zagreba i da su ga pozvali potpisati ugovor, da je tom prilikom rečeno, da se uz ugovor sačinila orijentacijska skica, a da će naknadno na licu mjesta nakon izvršene kupoprodaje, odrediti granice zemljišta, kupca nije vidio, novac mu je isplaćen na tekući račun od strane kupca, jer je broj računa dao odvjetničkom uredu u Zagrebu da mu se uplati novac, kupac je bila UV, kćerka ovdje prostustranke, nikada nije s njom kontaktirao s obzirom da je zemljište kupljeno putem oglasa, putem telefona kontaktirao je i s odvjetnicima iz Odvjetničkog ureda Vedriš i partneri iz Zagreba, to je bilo 2011. godine, a 2015. kupac je darovala nekretninu svojem ocu, ovdje protivniku osiguranja, da se nisu sporazumno dogovorili na terenu što pripada kupcu, da je protivnik osiguranja samoinicijativno angažirao geodetu oko cijepanja nekretnine, da je on pokrenuo upravni postupak, jer nije bio zadovoljan određenim granicama,da u tome nije uspio, da je nakon toga protivnik osiguranja ishodovao građevinsku dozvolu, da se on protivio izdavanju građevinske dozvole, ali ni u tom postupku nije uspio, protivnik osiguranja počeo je gradnju na temelju te valjane građevinske dozvole, novčani iznos od 400.000,00 EUR primio je za površinu zemljišta od 3000 m2 i za 2 starije građevine,da je tijekom 2023. protivnik osiguranja krenuo sa gradnjom,da je kč. br. [katastarska čestica] imala veliku površinu,da je na njoj prodavao cca3000m2,da je nakon kupoprodaje cijepana na kč. [katastarska čestica] sa približno 3000 m2, kč. [katastarska čestica] i kč. [katastarska čestica], da je na kč. br. [katastarska čestica] otežan pristup s javnog puta, cijepanje je izvršeno od strane protustranke 4 godine kasnije i na temelju orijentacijske skice koja je priložena uz kupoprodajni ugovor, da to cijepanje ne odgovara njegovoj volji, odvjetnicima u Odvjetničkom uredu Vedriš i partneri iz Zagreba kazao je, da ta orijentacijska skica njega ne zadovoljava, jer, da to nije njegova prava volja, ali da mu je rečeno tada,da će nakon kupoprodaje zajednički i suglasno utvrđivati granice, pa je smatrao, da je ta skica irelevantna za zaključenje kupoprodajnog ugovora, osporava da bi skica koja mu je prezentirana na sudu (list 57, spisa Ovr-499/2023), bila sastavni dio kupoprodajnog ugovora, da skica koja mu je prezentirana u odvjetničkom uredu je bila bez dva križića koja označavaju prilazne putove, da ta dva križića označavaju javni put, predočeno mu je prilikom zaključenja kupoprodajnog ugovora da on prodaje dio nekretnine koja je na skici označena slovom A i kako je navedeno u čl. 2.3.1. Ugovora, ali da je on smatrao ,da je to samo orijentacijska skica, a ne stvarna skica, prodao je površinu od 3000 m2, ali da su trebali naknadno na terenu sporazumno odrediti granice onoga što se prodaje, kao i poziciju zemljišta koje se prodaje, prema čl. 2.3.2. kupoprodajnog ugovora zadržao je dio zemljišta označen slovom C, ali je smatrao da je sve to samo orijentaciono, ali ne i stvarno, bilo je dogovoreno kako je navedeno u čl. 2.6 Ugovora, da će kupac stupiti u posjed nekretnine nakon isplate kupoprodajne cijene, ali je on držao da će se sporazumno dogovoriti o granicama posjeda, stoga je i pred Uredom za katastar prigovarao cijepanju parcele, osporava ,da bi skica koja je bila priložena uz odgovor na tužbu bila identična skici koja je priložena uz ugovor o kupoprodaji, da su elaboratom nastale tri parcele, a prema skici su trebale nastati 4 parcele, prema geodetskom elaboratu razlikuju se parcele po obliku i površini i da cijepanje nije vršeno na način kako je prodao prema skici iz kupoprodajnog ugovora.
5. Iz iskaza protustranke PVZB u bitnome proizlazi, da skica koja mu je prezentirana na ročištu identična je skici od samog početka kupoprodaje, na skici je bilo točno označeno koji dio se prodaje, s agentima agencije Frischauf obišao je nekretninu najprije u nazočnosti supruge, a kasnije i u nazočnosti kćerke koja je bila kupac i koja je isplatila kupoprodajnu cijenu, prodavatelja je prvi puta vidio kod javnog bilježnika u Zagrebu koji je sve rastumačio na hrvatskom i njemačkom jeziku, izričito je pitao javnog bilježnika, da li se prodaje po skici koja je sastavni dio kupoprodajnog ugovora, odgovoreno mu je potvrdno, nikada ne bi kupio nešto, pa da bi naknadno dogovarao što se kupuje, agencija je prodavala nekretninu, nema saznanja tko je angažirao agenciju, vidio je zemljište i za cijelo vrijeme nije nitko govorio da bi prodavatelj osporio skicu, pa i kad mu je isplaćena kupoprodajna cijena koju je isplatila njegova kćerka na račun prodavatelja, koji je dobila kćerka u Odvjetničkom urednu koji su sačinjavali ugovor, nikada nitko nije govorio o orijentacijskoj skici, uvijek je bilo govora o fiksnoj skici, jer je to bila podloga za izradu geodetskog elaborata, i kasnije za građevinsku dozvolu, skica se nikada nije mijenjala i bila je prihvaćena od svih ugovornih strana, prilikom obilaska terena točno su obilazili teren po skici i sjeća se, da je na terenu bilo označeno crvenom farbom koji dio se prodaje i koji obuhvaća cca 3000 m2, sjeća se da je jednom prilikom, da li nakon kupoprodaje ili nakon što mu je kćerka darovala nekretninu s prodavateljem šetao po nekretnini, istu razgledavao i dogovarao s gospodinom ŽV što bi trebalo posjeći od stabala, da je gospodin ŽV kazao, da mora izmjestiti jednu drvarnicu, te mu je ponudio da mu proda još neka zemljišta, uopće nije bilo problema oko postavljanja granice prijepornog zemljišta.
6. Uvidom u neslužbenu kopiju ZK izvatka , zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], sud utvrđuje, da je na kč. br. [katastarska čestica] koja ima površinu 2909 m2 upisan suvlasnički dio od 70/200 na ime ŽV, suvlasnički dio od 19/200 na ime ŠV, 19/200 na ime KV, i 92/200 na ime HVZB, dok je uvidom u rješenje DGU, Područni ured za katastar Rijeka, Odjel za katastar nekretnina Opatija od 13. lipnja 2017., sud utvrdio, da su se mijenjali podaci glede posjednika, te je u posjedovnom listu br. 1363 k. o. [katastarska općina] posjednikom kč. br. [katastarska čestica] površine 2909 m2 upisana ovdje prostustranka, a koje utvrđenje proizlazi i iz naprijed citirane materijalne dokumentacije, a to je pravomoćna građevinska dozvola i kupoprodajni ugovor. Uvidom u odluku Visokog upravnog suda RH Usž-1712/2019 kojom je odbijena žalba tužitelja i potvrđena presuda Upravnog suda u Rijeci posl. br. Usl-806/2017, kojom je odbijen tužbeni zahtjev na poništenje građevinske dozvole tužitelja ŽV,sud utvrđuje , da ugovor o kupoprodaji nekretnine od 23. kolovoza 2011. između tužitelja kao prodavatelja i TVZB (prednice tuženika) kao kupca, sastavni dio kojeg je orijentacijska skica označena slovima A, B, C i D, iz koje jasno proizlazi ,da, dio kč. br. [katastarska čestica] označen slovom A, odgovara novoformiranoj čestici prikazanoj u geodetskom projektu oznake 01/12/2015 od 7. travnja 2015., na kojem je odobrena rekonstrukcija tuženiku.
7. Ocjenom provedenih dokaza,svakog posebno i svih zajedno, sud utvrđuje, da tužitelj nije dokazao osnovanost činjenica u tužbi i tužbenom zahtjevu. Uvidom u kupoprodajni ugovor zaključen između tužitelja i prednice tuženika, sud utvrđuje, da su parnične stranke precizno definirale koji dio zemljišta prodaje tužitelj na kč. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kao i način korištenja zemljišta, sukladno priloženoj skici, predmetni dio nekretnine označen je načelno slovom „A“, opisano u čl.2.3.1. Ugovora o kupoprodaji, što upućuje na zaključak ovog suda,d a su parnične stranke jasno definirale koji dio zemljišta tužitelj prodaje i što je prednica tuženika prihvatila, za koji dio je i ishodovana pravomoćna građevinska dozvola, prema kojoj tuženik izvodi radove na zemljištu, iz čega proizlazi, da skica koja je sastavni dio ugovora nije orijentacijska, kako to samo paušalno navodi tužitelj, već stvarna i fiksna po kojoj je prednica tuženika kupila zemljište i ishodovala pravomoćnu građevinsku dozvolu i izvodi radove na temelju iste, na točno određenom djelu kč. [katastarska čestica] od 2909m2, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Prema kupoprodajnom ugovoru (čl.3.2.) nakon isplate kupoprodajne cijene, prodavatelj će izdati kupcu valjanu tabularnu ispravu podobnu za uknjižbu prava vlasništva, te koju će predati kupcu, nakon što kupac izvrši plaćanje kupoprodajne cijene, koja je nesporno plaćena, kako to proizlazi iz očitovanja tužitelja. Prema odredbi čl.3.3. Ugovora, prodavatelj se obvezuje, da neće ni na koji način optereti nekretnine, ili izvršiti bilo kakvo ograničenje postojećem pravu vlasništva.
8. Uvidom u pravomoćnu građevinsku dozvolu, sud utvrđuje, da je o istoj pravomoćno odlučeno presudom VUS-a posl. br. Usž-1712/19-2 14.11.2019., da je na temelju iste i geodetskog projekta tuženi ishodovao cijepanje osnovne kč. [katastarska čestica] koja je imala površinu od 6212m2, na kč. [katastarska čestica] od 2909m2, 1083/3 od 990m2, 1083/4 od 2313m2, zk ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], te je utvrđeno da novoformirana kč. [katastarska čestica] od 2909m2, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], odgovara onome što je stekao tuženi temeljem kupoprodajnog ugovora, čiji je sastavni dio i skica, koja označava nekretninu oznake A-B-C-D, predmetni dio načelno su stranke označile slovom“A“. Neuvjerljivo je sudu, kako navodi tužitelj, da su trebali nakon zaključenja kupoprodajnog ugovora definirati što je predmet kupoprodaje i da predmetna skica samo orijentaciono pokazuje što su stranke dogovorile, jer su takvi navodi protivni ugovoru o kupoprodaji, kojim je precizno opisano, što je predmet kupoprodaje, izvršeno je cijepanje sukladno ugovoru i skici, formirana zasebna čestica i za taj dio izdana građevinska dozvola, prema kojoj tuženi izvodi radove. Sudu je uvjerljiviji iskaz tuženika kao protustranke, jer je potkrijepljen naprijed cit. materijalnom dokumentacijom, kupoprodajnim ugovorom i odlukama u upravnom postupku i sporu, osim toga, tuženik je decidirano pojasnio, da je kod Javnog bilježnika u Zagrebu, prilikom ovjere potpisa za kupoprodajni ugovor kada je bio prisutan prodavatelj, pitao, da li se zemljište prodaje prema skici i da mu je tada odgovoreno potvrdno, i da nikada ne bi kupio nešto a da ne zna što kupuje, iako je novac isplatila kćerka, ali da je on u sve bio uključen, jer je on prije kupoprodaje zemljište obišao i točno je bilo označeno crvenom farbom na terenu što se prodaje, nakon što mu je kćerka darovala nekretninu s prodavateljem je šetao i razgledavao koja bi stabla trebalo posjeći, da mu je tužitelj tom prilikom i ponudio za prodaju još neka zemljišta.
9. Zaštita od uznemiravanja propisana je odredbom čl.167 ZV-a. Prema odredbi čl. 167 st. 1 ZV-a, ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane. Iz svega naprijed iznesenog i utvrđenog u bitnome proizlazi, da je tuženik dokazao, da je stvarni vlasnik kč. [katastarska čestica] površine 2909 m2, zk. ul. [broj ZK uloška], KO [katastarska općina], koja površina je utvrđena cijepanjem, prema skici koja je sastavni dio kupoprodajnog ugovora i zemljište koje je predmet kupoprodaje je označeno slovima A-B-C-D i načelno označeno oznakom „A“, te se jasno opisuje da se zemljište koje je predmet kupoprodaje prema sjeveru proteže do postojećeg kamenog puta na sjevernom rubu zč. 1083/1 a prema istoku do javne površine 1914/45 K. O. [katastarska općina](čl.2.3.1.Ugovora o kupoprodaji), a iz iskaza tuženika u bitnome proizlazi, da svi radovi se izvode prema građevinskoj dozvoli i samo na njegovom djelu zemljišta. Međutim, kako identifikacija zemljišta nije bila sporna ,sud je odbio provođenje dokaza na okolnost identifikacije po vještaku geodetske struke, kao suvišno i nepotrebno. Kako iz ocjene svih provedenih dokaza sud utvrđuje,da tužitelj nije dokazao ,da bi bio stvarni vlasnik kč. [katastarska čestica] površine 2909m2, iz razloga svega naprijed obrazloženog, niti je dokazao, da tuženik bespravno poduzima radove na nekretnini,kako je sud naprijed obrazložio,stoga tužitelj nije niti ostvario pravo na zaštitu od uznemiravanja pred ovim sudom,te je presuđeno kao u izreci.
10. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. st. 1 i 155 ZPP-a. Sud je tuženiku dosudio trošak koji je bio potreban za vođenje parnice, prema troškovniku na listu 262 spisa i to: trošak za sastav odgovora na tužbu po pun. odvjetniku u iznosu od 200,00 EUR, Tbr. 7/1 Tarife o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika (Tarifa), za sastav obrazloženog podneska od 29. listopada 2024. po pun. odvjetniku u iznosu od 200,00 EUR, Tbr. 8/1 Tarife, trošak zastupanja na 2 ročišta po pun. odvjetniku, svako ročište u iznosu od 200,00 EUR (ročišta 4. studenog 2024. i 31. ožujka 2025.), Tbr. 9/1 Tarife, sve uvećano za 25% PDV-a, Tbr. 46 Tarife, za iznos od 200,00 EUR, što ukupno iznosi 1.000,00 EUR.
11. Temeljem odredbe čl. 151 st. 3 ZPP-a (NN 70/2019, 80/2022), parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka. O zateznim kamatama na iznos parničnog troška sud odlučuje na prijedlog stranke. Sud je tuženiku na tako dosuđeni trošak dosudio i zakonsku zateznu kamatu tekuću od presuđenja do isplate, sve kroz primjenu odredbe čl. 30 st. 3 Ovršnog zakona, koja odredba regulira, da na prijedlog ovrhovoditelja sud će odrediti naplatu zatezne kamate na troškove ovršnog postupka i osiguranja po propisanoj stopi, od dana kada su ti troškovi učinjeni odnosno naplaćeni, pa do dana naplate, visina kamatne stope regulirana je odredbom stavka čl. 29 st. 2. i 8 Zakona o obveznim odnosima.
U Opatiji 7. svibnja 2025.
S U D A C:
Milena Ivančević
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana održavanja ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu.
Žalba se podnosi pismeno u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.
DNA:
- tužitelju
- pun. tuženika
