REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski radni sud u Zagrebu

Ulica grada Vukovara 84

10000 Zagreb

Poslovni broj: Pr-867/2023-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu Kristini Trtanj Vukoja u pravnoj stvari tužitelja ŽJ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku UJ, protiv tuženika HRVATSKA OSIGURAVAJUĆA KUĆA - dioničko društvo za osiguranje, OIB 00432869176, Capraška ulica 6, 10000 Zagreb zastupanog po punomoćniku FJ, radi Radno - naknada štete, 7. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku platiti tužiteljici iznos od 1.449,00 eura s zateznim kamatama tekućim na iznos od 1.400,00 euro od 14.2.2023.g. do isplate, ,na iznos od 49,00 euro od 7.5.2025. do isplate, po stopi koja se za razdoblje od dana 1.1.2023. do 29.12.2023.g. godine određuje u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima (35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022,) koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od dana 30.12.2023.g. do isplate u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima (35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 155/2023) koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi da dan 1. siječnja, a za drugu polugodište referentna stopa koja je na snazi dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana

II/ Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.265,63 euro sa zateznom kamatom tekućom od 7.5.2024.g. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana,

III/ Odbija se tužitelj sa zahtjevom za naknadom parničnog troška preko dosuđenih 1.265,63 euro, te sa zahtjevom za tijekom zatezne kamate od 25.1.2023.g., kao neosnovan

IV/ Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadom parničnog troška, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi kako je dana 6. listopada 2022. godine u mjestu Mali Zdenci, Ulica 30. svibnja 1990. kbr. 3, doživio ozljedu na radu na način da ga je prilikom očitanja brojila na objektu ugrizao pas za lijevu natkoljenicu. Zaposlen je kod poslodavca HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o., Elektra Križ te mu je odlukom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 20. listopada 2022. priznata ozljeda na radu.

1.1. U vrijeme štetnog događaja poslodavac tužitelja je kod tuženika imao sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti poslodavca prema zaposlenicima. Osiguranik tuženika odgovoran je temeljem čl. 25. Zakona o zaštiti na radu. Tužitelj se tuženiku obratio s odštetnim zahtjevom dana 25. siječnja 2023. od kojeg datuma potražuje zatezne kamate sukladno 1103. Zakona o obveznim odnosima.

1.2. U navedenoj nezgodi tužitelj je zadobio tjelesne povrede uslijed kojih mu je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, zbog čega je trpio fizičke bolove te jak strah. Tuđa pomoć i njega bila mu je potrebna kroz cijelo vrijeme liječenja. U tužbi potražuje na ime novčane naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu iznos od 100 EUR; na ime pravične novčane naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje 700 euro (po kriterijima fizičke boli 500 euro i pretrpljeni strah 200 euro.

1.3. Podneskom od 4.11.2024. potražuje na ime novčane naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu iznos od 49 EUR; a na ime pravične novčane naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje 1.400 euro (po kriterijima fizičke boli 750 euro i pretrpljeni strah 650 euro), odnosno ukupno 1.449 euro sa zateznim kamatama od 25. siječnja 2023.

2. Tuženik osporava osnovanost tužbenog zahtjeva jer isto ne proizlazi iz dostavljene dokumentacije. Iz prijave o ozljedi na radu, medicinske dokumentacije Opće bolnice Virovitica, tj. hitnog pregleda tužitelja od 06.10.2022., a što je dostavljeno uz tužbu, te izjave osiguranika proizlazi kako je do štetnog događaja došlo na način da je tužitelja prilikom očitanja brojila sa vanjske strane objekta ugrizao nepoznati pas – lutalica.

2.1. Stoga tuženik smatra kako šteta nije posljedica propusta zaštite na radu jer je poslodavac osigurao sigurne uvjete za rad, kao i sredstva za rad koje štite radnika od ozljede na radu, dok osiguranik tuženika ni na koji način nije mogao predvidjeti niti izbjeći predmetni štetni događaj. Čl. 111. Zakona o zaštiti na radu propisano je...cit...Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava, dok je čl. 25. St. 2. Zakona o zaštiti na radu propisano...cit... Poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. Kako je tužitelja ugrizao nepoznati pas – lutalica sa vanjske strane objekta na kojem je očitavao brojilo, smatra da navedeni događaj nije u vezi s radom, kao i da se radi o radnji treće osobe, koju poslodavac nije mogao predvidjeti, te na koju nije mogao utjecati nije izbjeći posljedice navedene radnje. Tuženik osporava i odgovornost za nastanak štetnog događaja budući da šteta nije nastala u vezi s radom niti je nastupila kao posljedica propusta u zaštiti na radu već uslijed ugriza nepoznatog psa, nepažnje samog tužitelja, te nema uzročno- posljedične veze između procesa rada, upravljanja tim procesom i nastale štete tužitelju.

2.2. Podredno, tuženik osporava visinu neimovinske i imovinske štete u pogledu zadobivenih ozljeda koju tužitelj potražuje tužbom jer navedeni iznosi nisu u skladu sa sudskom praksom utemeljenom na Orijentacijskim kriterijima VSRH, kao što niti iz dostavljene dokumentacije u privitku tužbe ne proizlaze povrede koje bi opravdavale dosudu iznosa od 800,00 eur. Osporava tijek zatezne kamate kako je isti postavljen u tužbi za imovinsku štetu (tuđu pomoć i njegu). Nereparirana šteta nastaje trenom presuđenja kada nenovčana imovinska šteta biva pretočena u određeni broj novčanih jedinica, pa kamata na istu može početi teći tek od presuđenja. Predlaže odbiti tužitelja s tužbenim zahtjevom.

3. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u prijavu ozljede na radu i rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Klasa: UP/II-502-03/20-01/25, Ur.broj: 338-01-06-05-20-03 od 20.10.2022., medicinsku dokumentaciju, odštetni zahtjev, izjavu osiguranika i ostalu dokumentaciju u spisu. Proveden je dokaz medicinskim vještačenjem uz dodatno usmeno očitovanje vještaka na ročištu.

4. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka i ocjene svih provedenih dokaza, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

5. Između stranaka nisu sporne slijedeće činjenice:

- da je u vrijeme štetnog događaja tužitelj bio zaposlen je kod poslodavca HEP

Operator distribucijskog sustava d.o.o., Elektra Križ

- da je vrijeme štetnog događaja poslodavac tužitelja je kod tuženika imao sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti poslodavca prema zaposlenicima

- da je tužitelja ugrizao nepoznati pas – lutalica sa vanjske strane objekta na kojem je očitavao brojilo.

- da je tužitelju odlukom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 20. listopada 2022. priznata ozljeda na radu

- da su tuđu pomoć tužitelju pružali ukućani.

6. Sporna je odgovornost tuženika za štetu, osnov i visina zahtjeva.

7. Odgovornost tuženika za naknadu štete tužiteljici proizlazi iz odredbe čl. 7. st. 3. Zakona o radu (“Narodne novine” broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23 - dalje ZR), prema kojoj je dužan osigurati radniku uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje radnika. Također, prema odredbi čl. 111. st. 1. ZR-a, ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, tuženik je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznoga prava.

Prema odr. čl. 25.st.1. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18, - dalje ZZR), ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Prema st. 2. istog članka, poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

8. Prema mišljenju suda nepoznati pas - lutalica je opasna stvar. Za takvu životinju se ne može znati kada će i kako reagirati pa i napasti ljude. Stoga se na ovaj postupak primjenjuju i odredbe čl. 1063., čl. 1064. i čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, NN 35/05,41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/2023 - dalje: ZOO), a koje govore o odgovornosti od opasne stvari, odnosno opasne djelatnosti, u vezi čl. 6. st. 4. ZR (odnosno čl. 5. st. 3. ZZR).

8.1. Prema odredbi čl. 1064. ZOO za štetu od opasne stvari odgovara njezin imalac, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi. Prema odredbi čl. 1067. Zakona o obveznim odnosima, štetnik se može osloboditi odgovornosti ako dokaže da je šteta nastala isključivom radnjom oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti, dok se djelomično može osloboditi odgovornosti ako dokaže da je oštećenik djelomično pridonio šteti. Pojam krivnje radnika određen odredbom čl. 1067. Zakona o obveznim odnosima obuhvaća sve oblike krivnje.

9. Prema teoriji i sudskoj praksi šteta nastala na radu je ona šteta koju radnik pretrpi tijekom obavljanja radnih zadataka zbog kojih je i zasnovao radni odnos ili radnih zadataka prema posebnom nalogu poslodavca. Štetom nastalom u vezi s radom smatra se i ona šteta koja je nastala kad je radnik obavljao neku djelatnost koja nije izravno obavljanje zadataka zbog kojih je zasnovan radni odnos, ali je takva djelatnost odnosno takvo ponašanje radnika bilo potrebno da se obave radnje vezane za radne zadatke zbog kojih je zasnovao radni odnos. Dakle, dolazak do objekta gdje će se očitati brojilo je također radnja vezana uz radne zadatke, jer tužitelj mora ići od objekta do objekta kako bi očitao brojilo. Susreti s životinjama (i životinjama bez vlasnika) u naseljenim mjestima predstavljaju profesionalni rizik posla za koji je odgovoran poslodavac.

10. Stoga je sud zaključio da je poslodavac tužitelja pa dakle i tuženik temeljem police od javne (izvanugovorne) odgovornosti odgovoran tužitelju za nastalu štetu, imajući u vidu i kako je HZZO priznao tužitelju ozljedu na radu.

11. Kako bi utvrdio visinu zahtjeva, sud je proveo dokaz medicinskim vještačenjem. Vještak u svom nalazu i mišljenju navodi kako je tužitelj u štetnom događaju zadobio ogrebotinu lijeve natkoljenice i ugriznu radnu psa. Od zadobivene ozljede pretrpio je bolove jakog intenziteta, sumarno 1 dan, srednjeg intenziteta sumarno 10 dana, dok su bolovi slabijeg intenziteta trajali sumarno tijekom 14 dana. Primarni strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti istovremenog ozljeđivanja bio je jačeg intenziteta i kraćeg trajanja. Sekundarni strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija jačeg intenziteta u trajanju od kumulativno 1 dan, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 7 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 14 dana. Nakon predmetnog štetnog događaja tužitelju je bila potrebna tuđa nestručna pomoć (za vrijeme nošenja zavoja) u trajanju od 14 dana po 1 sat dnevno za uobičajene poslove (oblačenje, svlačenje, odlasci na kontrole i prevoj liječnika, pomoć pri odlasku u trgovinu i slično, a istu je mogao pružiti netko od ukućana.

12. Tuženik je prigovorio vještakovoj ocjeni glede jačine i duljine fizičkih bolova i straha.

13. Vještak dr. Zvonko Zadro očitovao se na primjedbe tuženika na ročištu 27.3.2025. iskazavši kako je tužitelja pregledao 20.05.2024. godine, a na pregled nije donio nikakvu novu medicinsku dokumentaciju. Iz razgovora i pregleda sam dobio anamnestički podatak da se radilo o ugriznoj rani na lijevoj natkoljenici. Obrađen je, rana je kirurški očišćena u OB Virovitica te se potom previo kod liječnika obiteljske medicine. Učinjenom obradom u bolnici je verificirana i dijagnosticirana ogrebotina od zuba u dužini od po nalazu 5cm bez oštećenja mišića, kosti, krvnih žila i živaca. Na ostale prigovore naveo je da u cijelosti ostajem kod nalaza i mišljenja bez mogućnosti za korekciju istog. Ugriz psa lutalice je laka tjelesna povreda. Od 07- **.**.2022. g. ŽJ je redovito previjan po obiteljskom liječniku i nije bilo potrebe za kontrolom kirurga. Zbog previjanja rane iskustveno je bol srednjeg intenziteta cijenio sa 10 dana jer se u prvim danima prijevoj vrši svaki drugi dan i previjanja znaju biti bolna. Tuđa pomoć i njega tužitelju je trebala jer je tužitelj nosio zavoje, što može uzrokovati nestabilnost kod tužitelja u vidu ravnoteže i slično.

14. Ovakvim očitovanjem vještaka u cijelosti su otklonjene primjedbe tuženika. Sud smatra da u mišljenju vještaka nije bilo proturječnosti i/ili nedostatak niti se pojavila osnovana sumnja u pravilnost danog mišljenja, stoga je i sud prihvatio nalaz i mišljenje vještaka kao stručno i objektivno napravljeno.

15. Strah, bolovi, smanjenje životne aktivnosti i naruženje su po Zakonu o obveznim odnosima mjerila za određivanje visine i obujma nastale štete radi povrede prava osobnosti. Dakle, temeljem odredbe čl. 1048. Zakona o obveznim odnosima, tužitelju pripada pravo na naknadu štete zbog povrede prava osobnosti (za pretrpljene fizičke boli, pretrpljeni strah) a pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud je vodio računa o svim okolnostima iz čl. 1100.st.2. ZOO-a.

16. S obzirom na životnu dob tužitelja, zanimanje, nelagodnosti u tijeku liječenja te okolnosti slučaja (napad životinje, pregledi, prijevoji i slično), ovaj sud smatra da bi primjerena naknada za pretrpljene povrede prava osobnosti iznosila za neimovinsku štetu 1.400 euro -po kriterijima pretrpljeni bolovi 750 euro, pretrpljeni strah 650 euro. Imovinska šteta je pružana besplatno, za 14 sati dosuđen je iznos od 49 euro, po cijeni jednog sata od 3,5 euro kao uobičajenog u sudskoj praksi.

17. Stoga je tužitelju dosuđen iznos naknade štete 1.449 eura, sa zateznim kamatama za tuđu pomoć od presuđenja, a za ostali dio od od 14.2.2023.

12. Odredbom čl. 29. st.1. ZOO propisano je da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice i zatezne kamate.

13. Tužiteljica je zatražila tijek zateznih kamata od dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva u mirnom postupku (25.01.2023.), no kako je riječ o isplati temeljem police osiguranja od odgovornosti, a ne temeljem Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, tužitelj nije naznačio temeljem čega bi tuženik bio u zakašnjenju već s danom podnošenja zahtjeva 25.01.2023.g., za koji se ne može točno utvrditi kada ga je tuženik primio, a za isti primitak je potrebno nekoliko dana, niti je dostavio bilo kakve dokaze na tu okolnost pa je sud primjenom pravila o teretu dokazivanja odbio navedeni dio zahtjeva. Naime, odredbom čl. 919. st. 1 ZOO propisano je da kada se dogodi osigurani slučaj osiguratelj je dužan isplatiti naknadu ili svotu određenu ugovorom u ugovorenom roku koje ne može biti dulji od 14 dana, računajući od dana kada je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio, te st. 2. kojim je propisano da ako je za utvrđene postojanja osiguravateljeve obveze ili njezinog iznosa potrebno stanovito vrijeme taj rok počinje teći od dana kada je utvrđeno postojanje njegove obveze i njegov iznos.

14. Stoga, budući da je sukladno odredbi čl. 919. st. 1. ZOO takova obveza tuženika dospjela tek protekom 14 dana od kada je tuženik mogao svoju obvezu utvrditi, a kako je tužitelj odštetni zahtjev predao preporučeno na poštu 25.1.2023. i nema dokaza kada je tuženik točno zaprimio navedeni odštetni zahtjev, na sigurno je da je za nekoliko dana primio taj zahtjev, to je sud mišljenja da je tuženik svoju obvezu mogao u potpunosti utvrditi 13.2.2023.g., stoga je i dosudio zatezne kamate od 14.02.2023.g.

15. Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 154.st.1. Zakona o parničnom postupku, a (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 -Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH,123/08, 57/11, 25/13, 89/14,- Odluka USRH, 70/19, 80/22, 155/23 - dalje ZPP), tužitelju su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku u skladu s vrijednosti predmeta spora i važećom odvjetničkom tarifom („Narodne novine“ broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22; 138/2023 - dalje: OT).Pri odmjeravanju troškova sud je vodio računa i o odredbi čl.155.st.1. ZPP- a i priznao samo neophodne troškove u postupku, osobito vodeći računa o pravilima Zakona o parničnom postupku koja za pripremanje glavne rasprave određuju upućivanje podnesaka i jedno pripremno ročište te jedno ročište za glavnu raspravu. Priznati trošak sastoji se od: sastava tužbe 150 euro (tbr. 7/1 OT), odštetnog zahtjeva i podneska od 8.11.2023. 150 euro (tbr. 8/1 OT), sastava podneska od 20.02.2024. 37,5 euro (tbr. 8/3 OT), sastava podneska od 21.11.2023. i 2.4.2024. svaki po 50 eura (tbr. 8/3 OT), sastava podneska od 4.11.2024.g. 50 euro (tbr. 8/3 OT), pristup roč. 12.9.2024. 75 euro (tbr. 9/2 OT), pristup roč. 27.3.2025. 200 euro (tbr. 9/1 OT), što iznosi 812,50 euro, na koji iznos pripada PDV 203,13 euro i trošak medicinskog vještačenja 250 euro, ukupno 1.265,63 euro. Ostali trošak nije priznat temeljem odredbe čl. 155.st.1. ZPP-a i čl. 156.st.1. ZPP-a, jer je sud smatrao da nisu bili neophodni u postupku ili ponavljaju već iznijete navode ili su uzrokovani krivnjom samog tužitelja.

15.1. To što procesne odredbe propisuje pravo stranke na podnošenje podnesaka, ne znači da stranka ima pravo u svakom slučaju prebaciti taj trošak na teret druge strane, već svaki trošak da bi se priznao, mora biti potreban za vođenje parnice u smislu čl. 155.st.1. ZPP-a odvjetniku kao punomoćniku potrebno je da su kumulativno ispunjene dvije pretpostavke - da je zatraženi trošak predviđen odredbama Tarife te da je bio potreban za vođenje konkretnog postupka u smislu odredbe čl. 155.st.1. ZPP-a. Nepriznati podnesci po mišljenju suda nisu bili neophodni za vođenje ovog postupka. Trošak pristupa ročištu na objavu nije trošak koji je neophodan u postupku jer se presude objavljuju i na e-oglasnoj ploči suda pa nije neophodno da sud primjerak prethodno digitalno potpisane presude printa i takav isprintani primjerak uručuje strankama, a da trošak za to snosi suprotna strana. Naposljetku, s isprintanom presudom koja se uruči na objavu stranke ne mogu podnijeti nikakav prijedlog za ovrhu, već istu moraju podnijeti s digitalnim primjerkom presude, stoga navedeni trošak se ne može smatrati neophodnim u postupku. Stav VSRH o priznavanje troškova pristupa na ročište odnosi se na razdoblje prije stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o parničnom postupku NN 138/2023, kada je stranka morala fizički doći na sud i preuzeti presudu i klauzulu ovršnosti

16. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 7. svibnja 2025.

Sudac

Kristina Trtanj Vukoja

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude, putem ovog suda županijskom sudu pisanim podneskom.

DNA:

1. ŽJ, [adresa] zastupanog po punomoćniku BJ

2. HRVATSKA OSIGURAVAJUĆA KUĆA - dioničko društvo za osiguranje,

Capraška ulica 6, [adresa] Zagreb zastupanog po punomoćniku FJ