REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zadru

23000 Borelli 9, Zadar

Poslovni broj: R1 Ob-24/2025-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Zadru, po sucu toga suda Katarini Dragičević, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Zadar, zastupan po v.d. predstojnici LNM, dipl. soc. rad., protiv protustranke LN, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prijavljenim prebivalištem u [adresa], a smještena u Domu za odrasle osobe sv. Frane, Ulica Fra Donata Fabijanića 6, zastupana po posebnoj skrbnici CN, dipl. iur., zaposlenici u [adresa] za posebno skrbništvo, Podružnica Zadar, radi lišenja poslovne sposobnosti protustranke LN, izvanraspravno 7. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

LN, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1956., od oca L i od majke C, djelomično se lišava poslovne sposobnosti i to vezano za radnje i poslove koji se odnose na:

- osobno stanje: davanje izjava ili poduzimanje radnji koje se odnose na zastupanje pred sudskim, upravnim i drugim javnim tijelima, sklapanje ugovora, odluke o zdravlju i liječenju, odluke o smještaju u dom, odluke o mjestu prebivalištu, boravišta,

- imovinu: raspolaganje i upravljanje imovinom, plaćom ili drugim stalnim novčanim primanjima, s tim da protustranka LN može samostalno raspolagati i upravljati sa novčanim iznosom od 50,00 eur mjesečno.

Obrazloženje

1. Predlagatelj Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Zadar podnio je ovom sudu dana 20. siječnja 2025. godine prijedlog radi lišenja poslovne sposobnosti protustranke LN, budući da protustranka radi narušenog zdravlja nije u mogućnosti samostalno brinuti o svojim pravima, potrebama i interesima.

2. U ovom postupku izvršen je uvid u pismenu dokumentaciju koja prileži spisu te je ista pročitana: rješenje HZSR, Područni ured Zadar od 14. siječnja 2025. godine o imenovanju posebnog skrbnika protustranci (l.s. 2-3), socijalna anamneza sačinjena za protustranku od strane HZSR, Područni ured Zadar od 10. siječnja 2025. godine (l.s. 4), liječnički nalaz dr. Borisa Škifića, spec. psihijatar iz Opće bolnice Zadar za protustranku od 2. svibnja 2024. godine (l.s. 5-6), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za psihijatriju dr. Denisa Sabljara, spec. psihijatar od 5. ožujka 2025. godine (l.s. 12-19).

3. Prema čl. 234. st. 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23, u nastavku ObZ) sud će u izvanparničnom postupku punoljetnu osobu koja se zbog duševnih smetnji ili drugih razloga nije sposobna brinuti o nekom od svojih prava, potreba ili interesa, ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba, u tom dijelu lišiti poslovne sposobnosti. Prema st. 2. toga članka, iznimno od st. 1. toga članka, ako je to od osobite važnosti za zaštitu prava i interesa punoljetne osobe, sud može potpuno lišiti poslovne sposobnosti osobu koja nije sposobna ostvariti smisleni kontakt s drugom osobom i izraziti svoju volju. Prema st. 3. toga članka prije donošenja rješenja o lišenju poslovne sposobnosti sud će pribaviti stručno mišljenje vještaka odgovarajuće grane medicine o zdravstvenom stanju osobe za koju je pokrenut postupak lišenja poslovne sposobnosti i o utjecaju toga stanja na njezine sposobnosti zaštite svojega pojedinog prava ili skupine prava, ili na ugrožavanje prava i interesa drugih osoba. Prema st. 4. toga članka rješenjem o lišenju poslovne sposobnosti osobe iz st. 1. toga članka sud će odrediti radnju i poslove koje osoba nije sposobna samostalno poduzeti u odnosu na osobno stanje te imovinu. Prema st. 5. toga članka radnje i poslovi koje osoba nije sposobna samostalni poduzeti i koji se odnose na osobno stanje su: davanje izjava ili poduzimanje radnji koje se odnose na promjenu osobnog imena, sklapanje i prestanak braka, roditeljstvo, odluke o zdravlju, mjestu prebivališta, odnosno boravišta, zapošljavanju i drugo, osim ako nije ovim zakonom drukčije određeno. Prema st. 6. toga članka radnje i poslovi koje osoba nije sposobna samostalno poduzeti i koji se odnose na imovinu su: raspolaganje i upravljanje imovinom, plaćom ili drugim stalnim novčanim primanjima, osim ako nije ovim zakonom drukčije određeno. Prema st. 7. toga članka rješenjem o lišenju poslovne sposobnosti u slučaju iz st. 6. toga članka odredit će se točan iznos plaće, odnosno stalnog novčanog primanja preko kojeg štićenik ne može samostalno raspolagati te označiti imovinu i točan iznos, ako je to prikladno, kojom štićenik ne može samostalno raspolagati i upravljati, odnosno preko kojeg iznosa ne može samostalno raspolagati i upravljati. Prema st. 9. toga članka za poslove koji nisu određeni u odluci iz st. 4. toga članka osoba lišena poslovne sposobnosti ima poslovnu sposobnost te ih može samostalno poduzimati.

4. Rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Zadar od 14. siječnja 2025. godine protustranki LN je u ovom postupku radi lišenja poslovne sposobnosti imenovana posebna skrbnica CN dipl. iur., zaposlenica u [adresa] za posebno skrbništvo, Podružnica Zadar.

5. Iz provedenog psihijatrijskog vještačenja od strane stalnog sudskog vještaka za psihijatriju dr. Denisa Sabljar, spec. psihijatar od 5. ožujka 2025. godine proizlazi da je kod protustranke dugotrajna organska bolest mozga dovela do oštećenja osobnosti. Osjetljiva je na vanjske frustracije, razdražljiva, inače navodi da je u Domu Sveti Frane već 10 mjeseci, ne zna točno koje lijekove uzima. Od med. sestre se doznaje da zbog Hypertenzije art. Dobiva Ormidiol tbl. a 25 mg 1x1, te Monopril tbl 0,0,1 tbl., od psihijatrijske terapije dobiva anksiolitik Normabel tbl. a 5 mg 0,0,1. Protustranka se osjeća dobro, dobro spava, zna prošetati izvan doma, ovdje ide na frizuru, popije kavu, nije sigurna i ne zna s novcima, želi da se brat o tome brine. Misli da ima mirovinu od 200,00 eura i to služi bratu da joj plati dom. Ona boluje od Generaliziranog anksioznog poremećaja GAP- F41.1 i od Blagog kongnitivnog poremećaja F06.7. Također napominje da nije sigurna da si sama pribavi novu osobnu iskaznicu. Glavno je obilježje Generaliziranog anksioznog poremećaja pretjerana anksioznost i zabrinutost (strahovanja, bojažljiva iščekivanja) koji se javljaju većinu dana u zadnjih šest mjeseci u vezi s raznim događajima i aktivnostima. Osobe teško mogu kontrolirati zabrinutost, anksioznost i brigu prate najmanje tri dodatna od sljedećih simptoma: nemir, brzo umaranje, otežano koncentriranje, razdražljivost, napetost u mišićima, poremećaji spavanja. Fokus anksioznosti i zabrinutosti ne odgovara onom kod nastupa u javnosti (kao u socijalnoj fobiji), osjećaj zaraženosti (kao u opsesivno-kompulzivnom poremećaju), odlazak od kuće ili bliskih rođaka (kod anksioznog poremećaja zbog separacije), gubitak na težini (kod anoreksije nervoze), mnogobrojne tjelesne tegobe (kod somatizacije) ili osjećaj da osoba ima bolest (kod hipohondrije); anksioznost i zabrinutost se ne javljaju isključivo za vrijeme posttraumatskog stresnog poremećaja kao što su panični napad (u paničnom poremećaju). Iako osobe s generaliziranim anksioznim poremećajem ne moraju uvijek prepoznati zabrinutost kao pretjeranu, navode subjektivan osjećaj smetnje zbog stalne zabrinutosti, teškoće u kontroliranju iste ili oštećenja u socijalnom, radnom i drugim vidovima funkcioniranja. Smetnje nisu posljedica neposrednog utjecaja psiboaktivnih tvari (zloporabe droga, uzimanja lijekova, izloženosti toksinima). F41.1 Generalizirani anksiozni poremećaj ne javljaju se isključivo kod poremećaja raspoloženja, psihotičnih poremećaja. Intenzitet, trajanje, učestalost anksioznosti i zabrinutosti su pretjerani u odnosu na aktualni zastrašujući događaj i njegov učinak. Osoba s teškoćom nastoji otkloniti zabrinjavajuće misli kako je ne bi ometale u radu i teško ih može zaustaviti. Odrasle osobe s ovim poremećajem često brinu o svakodnevnom životu, o odgovornostima na radnom mjestu, financijama, zdravlju obitelji, nesrećama koje se mogu dogoditi djeci ili manjim stvarima (svakodnevnim kućnim poslovima, popravku automobila ili o kašnjeniu na sastanke). Tijekom poremećaja fokus zabrinutosti može se premještati s jedne brige na drugu. Popratna obilježja i poremećaji: napetost u mišićima mogu se javiti tremor, trzanje, osjećaj drhtavice, bolovi u mišićima, razdražljivost. U osoba s generaliziranim anksioznim poremećajem mogu se javiti i tjelesni simptomi (npr hladne, ljepljive ruke, zimica, suha usta, znojenje, povraćanje, proljev, učestalo mokrenje, otežano gutanje, "knedla u grlu"). Česti su i depresivni simptomi. Generalizirani anksiozni poremećaj često se javlja zajedno s poremećajima raspoloženja (veliki depresivni poremećaj, distimični poremećai), s drugim anksioznim poremećajima (npr. panični poremećaj, socijalna fobija, specifična fobija) i poremećajima vezanim uz psihoaktivne tvari (npr. ovisnost ili zloporaba alkohola ili sedativa, hipnotika ili anksiolitika). I druga stanja koja mogu biti vezana uz stres (npr. Sindrom iritabilnih crijeva, glavobolje) često prate generalizirani anksiozni poremećaj. Osebujna kulturološka, dobna i spolna obilježja: u različitim kulturama anksioznost se različito iskazuje (tj. negdje uglavnom tjelesnim simptomima, negdje kognitivnim simptomima). Važno je obratiti pažnju na kulturološki kontekst, tad se procjenjuje pretjeranost brige vezane za neku situaciju. Prema kliničkim podacima ovaj je poremećaj nešto češći kod žena nego kod muškaraca (oko 55-60% osoba sa smetnjama su žene).Prevalencija: prema podacima iz populacije jednogodišnja stopa prevalencije za generalizirani poremećaj je približno 3%. Mnoge osobe s ovim poremećajem navode da su cijelog života osjećale nervozu. Iako više od polovice osoba koje se javljaju za pomoć, navode u djetinjstvu ili adolescenciji, nije rijedak ni početak nakon 20. godine života, kroničan, ali fluktuirajući, te se često pogoršava za vrijeme stresa. Obiteljska sklonost: anksioznost kao crta ima obiteljsku povezanost. Podaci o obiteljskom naslijeđu generaliziranog anksioznog poremećaja su nedosljedni, najčešće bez pokazatelja o specifičnoj obiteljskoj povezanosti Sukladno čl. 234. st. 6. Obiteljskog zakona protustranka nije sposobna samostalno poduzeti sljedeće radnje i poslove:odluke o smještaju u dom, odluke o prebivalištu i boravištu, odluke o zdravlju i liječenju, sklapanje ugovora, zastupanje pred sudskim, upravnim i drugim javnim tijelima. Sukladno čl. 234. st. 6. Obiteljskog zakona protustranka nije sposobna samostalno poduzeti sljedeće radnje i poslove: raspolagati i upravljati imovinom, raspolagati novčanim primanjima. S obzirom na protustrankino zdravstveno stanje nije moguće izvesti dokaz saslušanjem iste, to bi kod nje bio veliki stres i mogućnost reaktivacije GAP-a.

6. Predlagatelj, protustranka osobno, te posebna skrbnica, su uredno zaprimili nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr. Denisa Sabljara, spec. psihijatar od 5. ožujka 2025. godine, uz dopis suda od 7. ožujka 2025. godine da se u određenom roku očituju na vještvo, a ukoliko se u navedenom roku ne dostavi očitovanje na vještvo, da će se smatrati da se nema primjedbi na nalaz i mišljenje.

7. U podnesku predlagatelja od 17. ožujka 2025. godine (l.s. 27) se navodi da predlagatelj nema primjedbi na nalaz i mišljenje vještakinje dr. Denisa Sabljara. Iz podneska posebne skrbnice o obavljenom razgovoru s protustrankom od 27. ožujka 2025. godine (l.s. 28) proizlazi da u razgovoru s posebnom skrbnicom protustranaka navodi kako s prijateljicama iz Doma u kojem se aktualno nalazi povremeno odlazi na kavu, slijedom čega se predlaže istoj ostaviti određeni novčani iznos na samostalno raspolaganje, odnosno sukladno zakonskim odredbama označiti preko kojeg iznosa novčanog primanja ne može samostalno raspolagati i upravljati, sve uvažavajući činjenicu kako potpuno ograničenje raspolaganja novčanim primanjima nije razmjerno zdravstvenom stanju protustranke te se protustranka istome protivi. U preostalom dijelu posebna skrbnica nema primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka dr. Denisa Sabljara obzirom da protustranka osobno verbalizira zadovoljstvo smještajem u Domu, te želi da joj u budućnosti brat, s kojim je u dobrim odnosima, bude skrbnik za poduzimanje radnji u kojima se predlaže lišenje poslovne sposobnosti. Na ročište od 7. svibnja 2025. godine pristupio je ŽN, brat protustranke, koji je naveo da on nema nikakvih primjedbi na nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr. Denisa Sabljara od 5. ožujka 2025. godine, da je on u jako dobrim odnosima sa svojom sestrom LN, da želi njoj biti skrbnik i da to želi i njegova sestra LN, te da svaki mjesec sestri daje novčani iznos od minimalno 50,00 eur, slijedom čega da je suglasan s prijedlogom posebne skrbnice da se njegovoj sestri ostavi određeni novčani iznos kojim će samostalno raspolagati i predlaže da to bude iznos od 50,00 eur. Na navedenom ročištu se posebna skrbnica protustranke usuglasila s prijedlogom brata protustranke vezano za to da se protustranki ostavi mjesečni iznos od 50,00 eur na samostalno raspolaganje.

8. Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr. Denisa Sabljara, spec. psihijatar, od 5. ožujka 2025. godine, koji nalaz i mišljenje je vještak sačinio na temelju pismene dokumentacije u spisu i osobnog pregleda protustranke LN, sud je prihvatio osim u dijelu u kojem se navodi da protustranka nije sposobna samostalno raspolagati sa svojim novčanim primanjima u cijelosti, naime u tom dijelu sud je prihvatio prigovor posebne skrbnice da se protustranki ostavi određeni novčani iznos za samostalno raspolaganje, i to sukladno prijedlogu brata protustranke mjesečni iznos od 50,00 eur, naime navedeni prigovor posebne skrbnice sud smatra osnovanim budući da potpuno ograničenje raspolaganja čitavim stalnim novčanima primanjima nije razmjerno zdravstvenom stanju protustranke

9. S obzirom na gore iznijeto valjalo je protustranku LN djelomično lišiti poslove sposobnosti u pogledu poduzimanja radnji i poslova koji su pobliže navedeni u izreci rješenja (čl. 234. st. 1., st. 3.-6. ObZ-a). U skladu s čl. 234. st. 7. ObZ-a određeno je s obzirom na sve okolnosti slučaja, da protustranka LN može samostalno raspolagati i upravljati iznosom od 50,00 eur mjesečno. Slijedom svega gore izloženog valjalo je odlučiti kao u izreci rješenja.

U Zadru, 7. svibnja 2025.

S u d a c

Katarina Dragičević

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba o kojoj odlučuje jedan od županijskih sudova. Žalba se podnosi pisano, putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana o dana dostave prijepisa ove odluke.

DNA:

1.Predlagatelju, uz zapisnik sa ročišta od 7. svibnja 2025. godine,

2.Protustranci osobno, uz zapisnik sa ročišta od 7. svibnja 2025. godine (u Dom sv. Frane),

3.Posebnoj skrbnici CN.

Nakon pravomoćnosti: Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područni ured Zadar.