Općinski sud u Rijeci
Žrtava Fašizma 7
Rijeka
Posl. broj R1 Ob-107/2025-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Rijeci, OIB: 54566384631, po sucu Višnji Seršić -Gržetić, kao sucu pojedincu u izvanparničnom postupku predlagateljice: AŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Mari Bobanac, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Knežević i partneri j.t.d. iz Rijeke i protustranke: 1. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Područna služba u Rijeci, Slogin kula b.b., OIB: 84397956623 (dalje HZMO), 2. ĆŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 3. AŽU, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupana po ĆŽ, radi: utvrđenja izvanbračne zajednice, po provedenom postupku, a po objavi dana 07. svibnja 2025.
r i j e š i o j e
I.Odbija se prijedlog predlagateljice u odnosu na protustranku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, područna služba u Rijeci, Slogin kula b.b., OIB: 84397956623.
II. Utvrđuje se da je AŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], rođena **.**.1948. u [adresa], živjela u izvanbračnoj zajednici s ZŽ OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenim **.**.1945. u [adresa], od 2000. pa do njegove smrti 03. srpnja 2016.
Obrazloženje
1.Predlagateljica je dana 18. prosinca 2023. podnijela ovom sudu prijedlog radi utvrđenja da je sa sada pok. ZŽ živjela u izvanbračnoj zajednici od 2000. godine pa do njegove smrti, 03. srpnja 2016. Prijedlog je podnijela radi ostvarenja prava na dio njegove mirovine. Kao protustranku označila je HZMO. Nastavno navodi da je sa ZŽ bila u braku do 1985. koji je brak te godine sudski razveden. Međutim, na zimu 2000. godine CŽ se vratio u obiteljsku kuću i od tada su sve do njegove smrti živjeli u izvanbračnoj zajednici.
2. Uz prijedlog podnesene su preslike osobnih iskaznica predlagateljice i pok. CŽ, smrtni list (list (list 8.-11. spisa), te ostala dokumentacija.
3.Rješenjem od 15. siječnja 2024. sud je vratio prijedlog predlagateljici na ispravak na način da označi zakonske nasljednike pok. CŽ kao protustranke, kao i da navede točan datum početka izvanbračne zajednice.
4.Predlagateljica podneskom od 31. siječnja 2024. ustraje na navođenju protustranke HZMO, dostavlja račun za troškove pogreba (list 20. spisa), izvadak iz matice umrlih (list 21.-22. spisa), obavijest o smrti (list 23. spisa), vjenčani list (list 25. spisa), izvadak iz matice rođenih (list 26-.27. spisa), a naknadno i rješenje o nasljeđivanju O- 2488/16 UPP/OS-70/16 od 14. listopada 2016. (list 48. -49. spisa), uvjerenje o prebivalištu (list 50.-51. spisa).
5. Podneskom od 10. srpnja 2024. predlagateljica označava kao protustranke ĆŽ i FŽ, dok u odnos na HZMO izostavlja, odnosno očito je taj prijedlog povukla. Međutim HZMO ističe da on nije dao suglasnost da ga se isključi kao protustranku i ustraje da ima pasivnu legitimaciju, a što je ponovno istaknu podneskom od 16. veljače 2024.
6. Rješenjem od 27. rujna 2024. sud je odbio zahtjev HZMO da u ovom izvanparničnom postupku sudjeluje kao stranka. Na to rješenje je HZMO podnio žalbu. Županijski sud u Splitu je rješenjem od 06. veljače 2025.posl. broj Gž Ob- 286/2024-2 uvažio žalbu HZMO i ukinuo ovosudno rješenje od 27. rujna 2024.
7.Sud je u ovom postupku proveo dokaz saslušanjem predlagateljice (list 58.-60. spisa), protustranke ĆŽ (list 98.-99. spisa) i svjedoke LŽ i HŽ i izvršio uvid u svu dostavljenu dokumentaciju.
8. Protustranke ĆŽ i AŽU su podneskom od 25. rujna 2024. na listu 76. spisa priznale prijedlog u cijelosti.
9. Predlagateljica AŽ je navela da je rođena 1948 u [adresa], Općina Senj, a sa ZŽ je bila u braku od 1967. pa do razvoda 1985. koji postupak je vođen pred ovim sudom. U njihovom braku rođene su dvije kćeri, ĆŽ **.**.1970. i FŽ, rođena **.**.1980. Po razvodu braka su obje kćeri povjerene njoj. CŽ je imao partnericu izvan braka, s njom se družio i puno vremena s njom provodio, a nju je to smetalo, pa je pokrenula razvod braka.
10. Po razvodu CŽ je živio s tom partnericom nekoliko godina, onda je išao raditi u Irak, bio je ing. strojarstva, a kad se vratio partnerica mu je ostavila stvari u hotelu, pa su se razišli. Tada se CŽ dosta loše psihički osjećao, otišao je u podstanare, i onda joj se 2000. pojavio na vratima stana, na adresi [adresa], i ona ga je primila natrag i s njom je živio do 03. srpnja 2016., kad je preminuo. Spavali su zajedno, dijelili su stol i postelju, išli na planinarenje, izlete. FŽ je te 2000. bila u Zagrebu, gdje je i sada, a ĆŽ je s njom živjela. Ona je ZŽ sredila papire i odnijela u HZMO, pa je onda on 2000. otišao u mirovinu. Imao je oko 20 godina staža i malu mirovinu.
11. Ona je radila u Gradu Rijeci, u odjelu za stambene poslove. U mirovinu je otišla 2010., sa 62 godine. To pamti jer joj se te godine rodila unuka po kćeri ĆŽ.
12. CŽ je obolio od karcinoma pluća, liječio se u bolnici, bolovao 2-3 mjeseca. a umro u hospiciju. Kćerka ĆŽ ga je vodila kod doktora. Uglavnom je sve što je trebalo ocu oko pregleda odrađivala ĆŽ, jer ima vozilo pa joj je bilo lakše.
13. Kako su se ona i CŽ vjenčali u crkvi, kad su nastavili živjeti zajedno, bilo joj je glupo da se ponovno vjenčaju. Presudu o razvodu u jednom trenutku je poderala i bacila.
14. CŽ je pokopan u [adresa] na Pagu u grobnici svojih roditelja, a sprovod je platila ĆŽ. Na pogrebu su bile ona i djeca. Stajala je pored lijesa, u crnini, a ljudi su im izražavali saučešće. Objavili su i osmrtnicu. ĆŽ uglavnom obilazi očev grob i održava ga. Dao se izraditi vijenac koji je stajao na lijesu, a na kojem je pisalo: „Dragom suprugu i tati“.
15. Tijekom izvanbračne zajednice života ona je vodila domaćinstvo, a CŽ je uređivao okućnicu koja je bila nakon njegova odlaska zapuštena. Kuću su zajedno u braku izgradili u kojoj su i nakon razvoda zajedno živjeli. Ni ona ni CŽ osim ĆŽ i FŽ, druge djece nisu imali.
16. Ona je pokrenula ovaj postupak jer bi htjela uvećati svoju mirovinu, imala bi 27 % od Josipove mirovine, a njezina mirovina je 630,00 €. Punomoć jedan drugog na računu u banci nisu imali, ali su koristili po potrebi bankovnu karticu jednog od drugog.
17. CŽ nije sačinio oporuku, a iza njega je proveden ostavinski postupak. Nasljednici su bili ona i kćeri. Ona nije sudjelovala u tom ostavinskom postupku, jer nije bila ni pozvana. Njezine kćeri joj ne osporavaju ostavinu iz ZŽ.
18. ĆŽ protustranka je navela da joj je predlagateljica majka koja je rođena 1948., bila je u braku s njezinim ocem koji je rođen 1945. U njihovom braku je rođeno dvoje djece, ona i sestra FŽ. FŽ je rođena 1980. i jedno je vrijeme živjela u [adresa], a sada je na adresi [adresa].
19. Ona zna da su se njezini roditelji razveli, iako su ona i FŽ tada bile maloljetne. Po razvodu njezini roditelji jedno vrijeme nisu zajedno živjeli. U braku roditelji su najprije živjeli u [adresa], onda su se preselili na Gornju Vežicu dok nisu počeli graditi kuću u [adresa]. U [adresa] su se preselili kad je ona pohađala 4. ili 5. razred osnovne škole, zapravo negdje 1980. kada se FŽ rodila.
20. Nakon razvoda majka je ostala u [adresa], a otac se preselio. Živio je s nekom gospođom u centru Rijeke, valjda kao podstanar. Roditelji su bili razdvojeni 2, a možda i 4 godine. Onda se otac vratio njihovoj majci i ona ga je prihvatila i nastavili su živjeti u [adresa].
21. Kada se otac vratio ona je još bila na Pedagoškom fakultetu. Njezini roditelji su živjeli u istom stanu, spavali u istoj sobi u kojoj je bio bračni krevet. Kuća koju su roditelji gradili ima tri stana. Ona već dugo živi u drugom dijelu kuće koji je pripadao njezinom ujaku.
22. Domaćinstvo je za svih vodila majka pa tako i za njezinog oca. Majka je prala i brinula se o očevoj odjeći. Nakon što se otac vratio majci oni su živjeli zajedno sve do njegove smrti 2016. Majka ga je i uzdržavala jer je on ostao bez prihoda. Zna da je majka čak prikupljala podatke i dokumentaciju kako bi otac ostvario mirovinu, koju je i dobio ali već pred kraj života ,ali sa zaostacima. Očito je njezina majka oca po povratku na [adresa] prihvatila, jer se mentalno nikada nisu jedan od drugog razdvojili. Majku je dosta pogodio taj razvod, zbog čega je i patila.
23. Objavljena je po smrti oca osmrtnica. Pokopan je gdje je i rođen. Svi su zajedno snosili troškove njegovog pogreba. Majka je bila na pogrebu u crnini i dala je napraviti vijenac. Zna da je neki tekst bio napisan na vijencu ali ne zna što točno. 24.
24. Najbliža rodbina i neki ljudi su znali da su se njezini roditelji razveli. Najčešće ona posjećuje očev grob, jer ima starinu na Pagu, ali znaju ići i njezina sestra i majka.
25. Pretpostavlja da su se roditelji oženili 1967. ili 1968. s obzirom da je ona rođena 1970., a misli da su u braku bili 15 ili 20 godina.
Njezina majka ima svoju mirovinu, a radila je u gradskoj upravi kao službenik, a poslije kao tajnica.
26. Svjedokinja LŽ je u bitnome navela da poznaje NŽ jer su radile u istoj firmi više od 30 godina. Ostale su u dobrim odnosima i nakon što su prestale raditi, te se posjećuju. Zna da je bila u braku sa ZŽ koji je bio rodom iz Paga, a i njega je također upoznala. Oni su imali dvije kćeri, ĆŽ i A i njih je isto upoznala. Zna da je CŽ od AŽ otišao i onda joj se vratio 2000. možda nakon 2 i više godina nakon što su se sudski rastali. Oni su nastavili ponovno živjeti kao muž i žena. CŽ je preminuo 2016., ne zna da li je umro kod kuće ili u bolnici, čini joj se od infarkta. Nije bila na njegovom sprovodu jer je njezin suprug tada bio na umoru. AŽ je dala objaviti osmrtnicu po smrti ZŽ. Ne zna gdje je CŽ pokopan i tko je snosio troškove pokopa. AŽ obilazi grob ZŽ. Zna da su dijelili sve u stanu, skupa spavali i jeli ono što je AŽ skuhala. To zna jer je dolazila kod njih na kavu.
27. Svjedok HŽ je naveo da poznaje AŽ nekih 12 godina, od kada mu je Ć, nevjenčani muž SŽ, prodao kuću u [adresa]. Tada je upoznao i AŽ i njenu kćer ĆŽ. Zna da AŽ ima i drugu kćer koju nije upoznao jer je živjela u [adresa]. Poznato mu je da je AŽ bila u braku s ZŽ i da su se u jednoj fazi svog života razveli, ali od kada ih on zna, oni su bili zajedno.
28. O svojim roditeljima pričala mu je ĆŽ. Zna da su AŽ i Z živjeli zajedno do njegove smrti, a on je umro u hospiciju, misli da je imao tumor na plućima, a jako je puno pušio cigarete. Nije mu bio na sprovodu. On kod njih nije ulazio u stan, bio je samo na terasi. On i supruga su bili više vezani za njihovu kćer ĆŽ, koja ima kćer C koja je vršnjakinja njihovog sina, pa su se i oni družili. Pretpostavlja da je domaćinstvo ZŽ vodila AŽ. Zajedno su obrađivali vrt oko kuće. Zna da je Z bio inženjer i radio u toplani. Ne sjeća se da li je AŽ nosila crninu kada je Z umro.
Kada je on ZŽ upoznao on nije radio, bio je doma stalno, ali ga je vidio kako radi oko kuće. Ne zna da li je bio u mirovini ili nije radio. Nije imao auto.
29. Vezano za povlačenje prijedloga predlagateljice u odnosu na HZMO, čemu se isti protivio, sud je primjenom članka 346. Obiteljskog zakona (N.N. 103/2015., 98/2019., 47/2020. i 156/2023) primijenio članak 193. stavak 2. Zakona o parničnom postupku ( N.N. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13,89/14 i 70/19, 80/22, 156/23 dalje ZPP-a) i odlučio kao u točki I. izreke ovog rješenja, jer sud u ovom postupku ne zadire u odlučivanje prava na isplatu obiteljske mirovine, stoga je sasvim jasno da u ovom izvanparničnom postupku, a sukladno članku 436. Obiteljskog zakona HZMO ne može biti stranka u postupku kao javnopravno tijelo koje provodi upravni postupak. Status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga stranke stječu, utvrđuje se u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla, a u konkretnom slučaju to su kćerke pok. CŽ, u ovom postupku 2. i 3. protistranke. Dakle, radi se o sporu između fizičkih osoba, pa se u takovom postupku ne odlučuje o pravima i interesima HZMO.
30. Uporište za donošenje odluke u izreci ovog rješenja sud nalazi u odluci Vrhovnog suda broj Rev-1639/2018- 2, od 02. veljače 2022. u kojoj se jasno navodi da temeljem odredbe članka 22. stavak 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (N.N. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19. i 84/21 ) i članka 436. Obiteljskog zakona ne proizlazi da da bi u izvanparničnom postupku u kojem bi se utvrđivalo o postojanju izvanbračne zajednice, HZMO bio pasivno legitimiran.
31. U odnosu na točku II. izreke ovog rješenja sud je odlučio na osnovu svih provedenih dokaza da je izvanbračna zajednica predlagateljice i CŽ trajala od 2000. godine pa sve do Josipove smrti 03. srpnja 2016. godine.
32. Tijekom trajanja njihove izvanbračne zajednica izmijenjeno je više zakona koji su tu zajednicu života regulirali. Od 01. srpnja 1999. na snazi je bio Obiteljski zakon objavljen u N.N. 162/98, od 14. srpnja 2003. na snazi je bio Obiteljski zakon (N.N. 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11 i 61/11), a od 01. studenog 2015. na snazi je Obiteljski zakon (N.N. 103/15., 98/19., 47/20. i 156/23.), koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja prijedloga i odlučivanja.
33. Obiteljski zakon objavljen u N.N. 162/98 u čl. 3. definira izvanbračnu zajednicu kao zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca. Obiteljski zakon iz 2003. (N.N. 116/03), to navodi u čl. 3., a Obiteljski zakon iz 2015. (N.N. 103/15) u čl. 11. toč. 1. definira izvanbračnu zajednicu kao zajednicu neudane žene i neoženjenog muškaraca koja traje najmanje tri godine, a i kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.
34. Sud je utvrdio da je između predlagateljice i sada pokojnog CŽ postojala izvanbračna zajednica koja je trajala šesnaest godina i u cijelosti zadovoljava zakonsku definiciju izvanbračne zajednice.
35. Sud o troškovima postupka nije odlučivao, jer ih stranke nisu potraživale.
U Rijeci, 07. svibnja 2025.
Sudac:
Višnja Seršić-Gržetić
Uputa o pravnom lijeku:
Na ovo rješenje može se uložiti žalba u roku od 15 dana od njezina primitka. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležan Županijski sud.
Dostaviti:
- pun. predlagateljice
- Protustranic HZMO
- protustranci ĆŽ
- pun. AŽU
