Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: Gž-852/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sutkinja Sanje Prosenice, predsjednice vijeća, Sanje Dujmović, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te, Marine Tante, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja BV, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], B [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Vesna Pušić Miličević, odvjetnica u Zagrebu, Palmotićeva 32, protiv tuženika ABCd., [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po zakonskom zastupniku, a ovaj po punomoćnicima-odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Hanžeković & Partneri d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 22, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalna službe u Krapini, poslovni broj P-1406/2023-17 od 31. srpnja 2024., u sjednici održanoj 7. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

I Ukida se presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Krapini, poslovni broj P-1406/2023-17 od 31. srpnja 2024. i predmet vraća istom prvostupanjskom sudu radi održavanja nove glavne rasprave.

II O troškovima sastava žalbe odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

„I. Nalaže se tuženiku ABC, [adresa], [osobni identifikacijski broj] da isplati tužitelju GV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 8.101,58 eur zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 1.10.2015.g. do isplate i to do 31.12.2022.godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, a od 1.1.2023.g. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku ABC, [adresa], [osobni identifikacijski broj] da tužitelju GV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.425,00 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 31. srpnja 2024. do isplate, u roku od 15 dana.

III. Tuženika je valjalo odbiti sa zahtjevom za naknadom parničnih troškova kao neosnovanim.“

2. Protiv uvodno označene presude žalbu je izjavio tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava te odluke o troškovima postupka. Ističe kako je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku i u svezi s tim ukazuje na zaključak suda da je tužitelj potrošač u smislu odredbi Zakona o zaštiti potrošača i Zakona o potrošačkom kreditiranju odnosno ukazuje na iskaz tužitelja iz kojeg proizlazi da je kredit koji je tužitelju odobren služio za kupnju nekretnine koja se kasnije iznajmljivala. Ističe da je obrazloženje manjkavo te da u ovoj pravnoj stvari prvostupanjski sud razloge o odbijanju predloženog saslušanja financijskog zastupnika HV obrazlaže vrlo paušalno čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku čime je posljedično povrijeđeno parnično načelo saslušanja stranaka. Naime, tuženiku nije dana prilika da obori presumpciju iz čl. 81. st. 2. Zakona o zaštiti potrošača i dokaže suprotno budući da je sud sve relevantne dokazne prijedloge tuženika na tu okolnost zanemario odnosno odbio provesti. Također je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi čl. 338. st. 4. Zakona o parničnom postupku te iz čl. 354. st. 2. toč. 6. istog Zakona. Žalitelj se također referira na konverziju ugovora o kreditu smatrajući da korisnici kredita koji su konvertirali svoj kredit po Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju iz 2015. nemaju pravni interes postavljati kondemnatorne zahtjeve koji bi se odnosili na bilo kakva obeštećenja koja bi mogla proizlaziti iz odnosa između banke i korisnika kredita, a koji odnos je naknadno uređen sporazumom o konverziji kao novom pravnom osnovom između stranaka. Ustraje se u prigovoru zastare smatrajući da obzirom da je 30. rujna 2015., kao dana kada je konverzija izvršena, pa do podnošenja tužbe proteklo više od 5 godina. U pogledu priznate pretplate iz izračuna konverzije žalitelj ukazuje da prvostupanjski sud neosnovano dosuđene iznose nije umanjio za iznos preplate u konverziji u visini od 29.485,24 kn kako je to vještak utvrdio u nalazu i mišljenju. U svezi s tim ukazuje kako je sud odbio pozvati vještaka da u uzme u obzir navedenu priznatu preplatu prilikom izračuna te je odbio uzeti u obzir navedenu preplatu prilikom odlučivanja o tužbenom zahtjevu čime je počinio apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka. Žalba je izjavljena i u svezi dosuđenih zakonskih zateznih kamata odnosno da se ne može smatrati da je tuženik u trenutku stjecanja bio nepošten stjecatelj već upravo suprotno slijedom čega tužitelju može pripadati pravo na zakonsku zateznu kamatu najranije od dana podnošenja tužbe. Također, prije pravomoćnosti odluke o kolektivnom sporu nije bilo zakašnjenja tako da prije pravomoćnosti iste odluke nije mogla nastati ni obveza plaćanja zateznih kamata. Konačno, pogrešno je primijenjena odredba čl. 154. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku u pogledu odluke o troškovima postupka. Predlaže pobijanu presudu preinačiti i tužbeni zahtjev odbaciti odnosno odbiti te podredno presudu ukinuti i predmet vratiti na ponovni postupak prvostupanjskom sudu.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je osnovana.

5. Suprotno žalbenim navodima tuženika prvostupanjski sud prilikom donošenja presude nije počinio relativno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22.; dalje ZPP) u svezi čl. 338. st. 4. istog Zakona budući da je prvostupanjski sud u obrazloženju izložio zahtjev tužiteljica, činjenice koje su stranke iznijele i dokaze koje su predložile, također je naveo i obrazložio koje je od tih činjenica utvrđivao, zašto i kako ih je utvrdio odnosno koje je dokaze izvodio i zašto kao i kako ih je ocijenio. Osim toga, prvostupanjski sud je iznio koje je odredbe materijalnog prava primijenio donoseći odluku.

6. Suprotno žalbenim navodima prvostupanjski sud pri donošenju pobijane presude nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP koja bitna povreda odredaba parničnog postupka uvijek postoji ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito propuštanjem dostave, nije dana mogućnost da raspravlja pred sudom, a na koju tuženik, između ostalog, ukazuje tvrdnjom da je prvostupanjski sud navedenu povredu učinio kada je odbio provesti dokaz saslušanjem svjedokinje HV, djelatnice tuženika.

6.1. Naime, ukazati je na sadržaj odredbe čl. 299. st. 1. i 2. ZPP prema kojem su stranke dužne već u tužbi i odgovoru na tužbu, a najkasnije na pripremnom ročištu iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve, predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica te se izjasniti o činjeničnim navodima i dokaznim prijedlozima protivne stranke (st. 1.), dok je st. 2. istog članka određeno da stranke mogu tijekom glavne rasprave iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako ih bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti, odnosno predložiti prije zaključenja prethodnog postupka.

6.2. Tuženik je mogao predložiti dokaz saslušanjem imenovane svjedokinje prije zaključenja prethodnog postupka, pa kako iz spisa predmeta slijedi da je saslušanje svjedokinje HV predložio tek na ročištu održanom 19. lipanja 2024. (l. s. 577- 581) pravilno je prvostupanjski sud odbio izvođenje dokaza saslušanjem navedene svjedokinje.

7. Međutim, po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP, na koju ukazuje osnovano žalitelj, time što je odbio pozvati vještaka da razjasni prigovor tuženika.

7.1. Naime, navedeno imajući na umu da je prvostupanjski sud donio rješenje 26. ožujka 2024. kojim je odredio provesti dokaz knjigovodstveno financijskim vještačenjem sa zadatkom da vještak razmotri dokumentaciju te sačini nalaz i mišljenje na okolnosti "- koliki je iznos preostale glavnice na dan konverzije tužitelju od strane tuženika više obračunat u odnosu na iznos preostale glavnice da se od početka otplate do dana konverzije primjenjivao ugovoreni tečaj CHF spram kune na dan isplate kredita, - kolika preostaje razlika kada se od navedenog više obračunatog iznosa oduzme iznos otpisa glavnice koji je tuženik priznao prilikom izračuna konverzije sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju.".

7.2. Nadalje, uzimajući u obzir da iz zaključka vještaka Darka Prpića slijedi da iznos preostale glavnice prema konvertiranom EUR kreditu na dan konverzije 30. rujna 2015. prema Aneksu broj 2. Ugovora o kreditu (list 308-312 spisa) iznosi 96.047,91 EUR što u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB-a na dan konverzije iznosi 733.045,14 kn. Također utvrđuje da iznos preostale glavnice primjenom tečaja na dan isplate kredita iznosi 151.807,39 CHF što u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju banke na dan isplate kredita iznosi 672.005,77 kn, tako da razliku između iznosa 733.045,14 kn i iznosa 672.005,77 kn predstavlja iznos od 61.039,37 kn (8.101,58 eura).

7.3. Imenovani vještak utvrdio je i to da po provedbi konverzije omogućene Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju ("Narodne novine", broj 102/15.; dalje ZID ZPK) na dan naveden u zaglavlju Aneksa (11. veljače 2016.) postoji više uplaćeni iznos (preplata) iz čl. 1. ZID ZPK od 29.485,24 kn odnosno 3.913,36 eura.

7.4. Tuženik je zaprimio nalaz i mišljenje imenovanog vještaka 22. travnja 2024. te se nije očitovao na isti do 19. lipnja 2024. kada je istaknuo da vještak nije postupio sukladno aleji 2. zadatka kako mu je postavljen od strane suda, i predložio dopuniti nalaz, a osim toga je istakao prigovor na matematički izračun iznoseći razlog zbog kojeg smatra da izračun vještaka nije matematički točan.

7.5. Točno je da je prvostupanjski sud prilikom održavanja pripremnog ročišta 7. ožujka 2024. donio rješenje kojim je odlučio da se stranke mogu u roku od 15 dana pisano očitovati na nalaz i mišljenje vještaka, a sukladno kojem rješenju tuženik nije postupio. Međutim, navedena okolnost ne opravdava odbijanje provođenja dokaza saslušanjem vještaka kako je to tuženik predložio na ročištu održanom 9. lipnja 2024. jer, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, rok koji je prvostupanjski sud ostavio strankama spomenutim rješenjem od 7. ožujka 2024. predstavlja sudski rok, a ne zakonski rok koji bi za propuštanje imao posljedicu gubitak prava na naknadno poduzimanje navedene procesne radnje, u konkretnom iznošenja očitovanja na nalaz i mišljenje.

7.6. Slijedom navedenog zaključiti je da je propuštanjem pozvati vještaka na ročište pred sudom radi očitovanja o prigovorima tuženika isti onemogućen u raspravljanju (tako Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj: Rev 298/2021-2 od 5. svibnja 2021.).

8. Dakle, valjalo je ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti istom sudu radi održavanja nove glavne rasprave, a posljedično uvažiti žalbu tuženika i ukinuti odluku o troškovima postupka u dijelu pod toč. II izreke jer ista ovisi o konačnom uspjehu stranaka u sporu (čl. 154. ZPP) tako da je, po odredbi čl. 369. st. 1. ZPP odlučeno kao u izreci drugostupanjskog rješenja pod toč. I izreke.

9. U nastavku postupka sud prvog stupnja će ukloniti počinjenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka time što će vještaku financijske struke dati u zadatak da razjasni prigovor tuženika nakon čega će, pravilnom primjenom materijalnog prava, donijeti odgovarajuću odluku.

10. Odluka o trošku povodom pravnog lijeka u dijelu pod toč. II izreke ovog rješenja donesena je na temelju odredbe čl. 166. st. 3. ZPP.

Zadar, 7. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća

Sanja Prosenica