Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Poslovni broj Gž-1214/2023-2
Osijek, Europska avenija 7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Osijeku, u Vijeću sutkinja Jasne Bratek, predsjednice vijeća, izvjestiteljice Vesne Bjelousov i članice vijeća, sutkinje Biserke Trstenjak-Opačak, članice vijeća, u građansko pravnoj stvari tužitelja IG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Branko Posavčić, odvjetnik iz Kutine, protiv tuženog Generali osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 284, OIB 10840749604, kojeg zastupa punomoćnik Igor Habulinec, odvjetnik iz Zagreba, radi isplate, rješavajući žalbu tužitelja protiv presude Općinskog suda u Kutini poslovni broj P-231/2022.-19 od 14. rujna 2023., u sjednici vijeća održanoj 7. svibnja 2025.
p r e s u d i o j e
I. Žalba se odbija kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Kutini poslovni broj P-231/2022.-19 od 14. rujna 2023.
II. Tužitelju se ne dosuđuje trošak žalbe.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odlučeno je:
" I Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev koji glasi:
'' Nalaže se tuženiku Generali osiguranju d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 284 isplatiti tužitelju IG iz [adresa] na ime osiguranje svote iznos od 20.910,98 € / 157.486,00 kn, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunato za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za 3 postotnih poena, računajući ovu od 1.2.2022. do 31.12.2022., od 1.1.2023. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena i to na način da ovaj iznos uplati direktno na račun OTP banke, Ulica Domovinskog rata 61, 21 000 Split, OIB: 52508873833, kao i da tužitelju naknadi parnični trošak sa naprijed navedenim kamatama, računajući ove od dana presuđenja do isplate, sve u roku 15 dana.''
II Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 2.488,55 € / 18.749,98 kn, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom prema stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, računajući ovu od 14.9.2023. do isplate, sve u roku 15 dana."
2. Ovu presudu pravovremeno podnesenom žalbom pobija tužitelj zbog žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. toč. 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 2/07., 84/08., 96/08. – odluka USRH, 123/08., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19. i 80/22., dalje ZPP). Predložio je uvažiti njegovu žalbu, uz dosudu troška tog postupka.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je neosnovana.
5. Ispitujući prvostupanjsku presudu, kao i postupak koji je prethodio njenom donošenju, ovaj je sud utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti, temeljem čl. 365. st. 2. u svezi sa čl. 354. st. 2. ZPP-a. Pobijana presuda sadrži dovoljno razloga o odlučnim činjenicama, nema nejasnoća, proturječnosti, ni drugih nedostataka, tako da se može sa sigurnošću ispitati.
6. Nije osnovan niti žalbeni razlog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je prvostupanjski sud proveo sve potrebne dokaze odlučne za donošenje pravile i zakonite presude.
7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu utuženog iznosa od 157.486,00 kn za koji navodi da predstavlja razliku osigurane svote za njegovu kuću koja je bila osigurana na iznos od 241.144,00 kn, dok je tuženik isplatio iznos od 83.658,00 kn.
8. Između parničnih stranaka nije sporna činjenica da je tužitelj s tuženikom sklopio policu osiguranja imovine – privatni rizici za razdoblje od 17. travnja 2007. do 17. travnja 2023.
9. Prvostupanjski sud je na osnovi navedene police osiguranja utvrdio da je predmetna kuća osigurana od požara na iznos od 241.144,00 kn, te da je upisana njena površina od 61,38 m2.
7. Prema činjeničnim utvrđenjima prvostupanjskog suda utemeljenim na zapisniku o očevidu od 27. travnja 2022. i stanju spisa proizlazi da su na predmetnoj kući bila 3 štetna događaja, i to 2. siječnja i 10. travnja 2022. i treći dana 18. travnja 2022. u kojem je zbog požara nastala šteta u prizemlju u površini od 61,38 m2 i na katu u površini od 39,23 m2, što čini ukupno oko 100 m2.
8. Prvostupanjski sud je utvrdio i da je čl. 13. Uvjeta za osnovno osiguranje obiteljskih kuća i etažnog vlasništva ugovoreno da je vrijednost predmeta osiguranja, ako posebnim sporazumom nije drugačije ugovoreno, cijena nove kuće na mjestu gdje se predmet osiguranja nalazi.
9. Nadalje, prvostupanjski sud je utvrdio da je tuženik na očevidu utvrdio da je šteta na kući tužitelja nastala na većoj površini od one koja je policom ugovorena, tako da je vrijednost kuće u trenutku nastanka osiguranog slučaja iznosila 500.000,00 kn, a ne 241.144,00 kn kako je ugovoreno prema polici.
10. Činjenično utvrđenje prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud.
11. U takvoj činjeničnoj situaciji, prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo odbijanjem tužbenog zahtjeva i pozivom na odredbu čl. 960. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11. i 78/15., dalje ZOO).
12. Navedenom odlukom u stavku 1. propisano je da ako se utvrdi da je vrijednost osigurane stvari u trenutku ostvarenja osiguranog slučaja veća od svote osiguranja, osiguranina se smanjuje razmjerno vrijednosti osigurane stvari u trenutku osiguranog slučaja.
13. Visina osiguranine kao naknade na koju će osiguranik imati pravo određuje se ugovorom o osiguranju i to tako da ona ne mora pokrivati ukupnu štetu koja osiguraniku može nastati.
14. Ta ugovorna odredba omogućuje ugovornim stranama određivanje vrijednosti predmeta osiguranja, a prema kojoj će se vrijednosti određivati osiguranina, ali to ne znači da će se i početno ugovorena vrijednost isplatiti.
15. Ugovorena vrijednost predmeta osiguranja uzima se kao relevantna pri ocijeni visine iznosa osiguranine, a ovisi u kojoj je mjeri predmet osiguranja pogođen štetom.
16. U ovoj pravnoj stvari evidentno je da se radi o kući ukupne površine od 100,61 m2, a ta površina nije osigurana predmetnom policom, već samo prizemlje u površini od 61,38 m2, dok je požarom bila zahvaćena cjelokupna površina.
17. Stoga su se ispunile zakonske pretpostavke za razmjerno smanjenje osiguranine, a što je prvostupanjski sud pravilno zaključio.
18. Neosnovano se žalbenim navodima ističe da nije utvrđeno čiji je propust da je kuća bila veće vrijednosti od one upisane u polici osiguranja.
19. S tim u vezi, valja navesti da je tužitelj jedini vlasnik predmetne nekretnine i kao takav je upisan u zemljišne knjige. Stoga mu nije moglo ostati nepoznato da je u polici upisana manja površina od stvarne, slijedom čega je do podosiguranja došlo voljom samog osiguranika.
20. Neosnovani su i žalbeni navodi kojima se upućuje na ništetnosti ugovorenih odredbi o osiguranju, jer da se o njima nije pojedinačno pregovaralo.
21. Ovdje se ne može raditi o neravnoteži u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača, a to imajući u vidu činjenična utvrđenja u ovoj pravnoj stvari, te pravne posljedice podosiguranja, jer se one odražavaju na visinu premije osiguranja, a posljedično i na naknadu iz osiguranja.
22. S obzirom da ne postoje žalbeni razlozi, žalba je odbijena kao neosnovana i potvrđena je prvostupanjska presuda, na temelju čl. 368. st. 1. u vezi sa čl. 166. st. 1. ZPP-a.
Osijek, 7. svibnja 2025.
Predsjednica vijeća
Jasna Bratek
