REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1378/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Damira Kontreca člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ZZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Goranu Devrnja, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Hrvatska poštanska banka d.d. Zagreb, Jurišićeva 4, OIB: 87939104217, zastupana po punomoćnicima Mihovilu Graniću i dr., odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Žurić i partneri d.o.o. iz Zagreba, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o tužiteljevom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-2671/2024-3 od 5. prosinca 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj P-401/2023-14 od 17. srpnja 2024., u sjednici održanoj 7. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na postavljena pitanja odbija se.
II. Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu ljudskih prava i temeljnih sloboda odbacuje se.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-2671/2024-3 od 5. prosinca 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj P-401/2023-14 od 17. srpnja 2024., s time da je u prijedlogu naznačio pitanja koja smatra važnim pravnim pitanjima za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu, a koja glase:
"1) Je li sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku kad je u svom obrazloženju navodio o predmetu, strankama i sadržaju ugovora koji prileži spisu, na način koji je proturječan tom ugovoru u cijelosti?
2) Je li sud ovlašten ispraviti očite omaške u pisanju sadržane u tužbenom zahtjevu?
3) Je li sud dužan riješiti o ništetnosti ugovorne odredbe kao o prethodnom pitanju, kad tužitelj, pozivajući se upravo na ništetnost, zahtijeva povrat iznosa koji je suprotna strana stekla na temelju takve odredbe?
4) Mora li tužitelj postaviti deklaratorni tužbeni zahtjev na utvrđenje ništetnosti kako bi stekao pravo postaviti kondemnatorni tužbeni zahtjev na isplatu iznosa koji je stečen na temelju ništetnosti ili o ništetnosti sud može s istim učinkom rješavati kao o prethodnom pitanju?".
2. Nadalje, tužitelj smatra da mu je zbog osobito teških povreda parničnog postupka povrijeđeno pravo na pravično suđenje sadržano u čl. 29. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav RH) i čl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija), koje u sebi sadrži i pravo na obrazloženu odluku.
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385. st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23
– dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da se pitanja navedena u prijedlogu za dopuštenje revizije ne mogu smatrati važnim pravnim pitanjima koja bi opravdala intervenciju ovoga suda i dopuštenje revizije. Naime, prvim pitanjem tužitelj pokušava dovesti u sumnju zakonitost pobijane odluke kroz bitnu povredu odredaba parničnog postupka, u odnosu na drugo pitanje izostali su razlozi važnosti u smislu odredbe čl. 387. st. 2. toč. 3. ZPP, dok o trećem i četvrtom pitanju, a imajući na umu obrazloženje nižestupanjskih presuda, ne ovisi odluka o sporu.
5. Prema tome, nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz čl. 385.a st. 1. ZPP, pa je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP riješeno kao u st. I. izreke.
6. U odnosu na prijedlog tužitelja utemeljen na odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP, treba reći da je ovaj sud stava da je u postupku pred nižestupanjskim sudovima tužitelju bilo omogućeno da iznosi sve činjenice, predlaže i prilaže dokaze, te na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku. U svojim presudama nižestupanjski sudovi su odgovorili na sve odlučne navode tužitelja, presude su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga, ništa ne upućuje na zaključak da tuženik nije imao pravično suđenje. Prema tome, niti po ovoj osnovi (čl. 385.a st. 2. ZPP) nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju ovoga suda i dopuštenje revizije.
7. Kako, imajući na umu izneseno, tužitelj nije učinio vjerojatnim da mu je u postupku pred nižestupanjskim sudovima bilo povrijeđeno pravo na pravično suđenje, to je prijedlog za dopuštenje revizije u tom dijelu valjalo odbaciti na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP i riješiti kao u st. II. izreke.
Zagreb, 7. svibnja 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić