REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-536/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, Jadranke Anić-Matić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i mr. sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ŽN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju punomoćnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Marin Buvinić i Nenad Buvinić iz Umaga, protiv tuženika LN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Mario Manojlović, odvjetnik iz Buja, radi ispravka pogrešnog zemljišnoknjižnog upisa, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Zk-205/2023-2 od 9. srpnja 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie poslovni broj P-439/2022-24 od 7. srpnja 2023., u sjednici održanoj 7. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Zk-205/2023-2 od 9. srpnja 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie poslovni broj P- 439/2022-24 od 7. srpnja 2023.
2. U prijedlogu je postavio pet pravnih pitanja koje glase:
"1. Da li je za odlučivanje o valjanosti ili nevaljanosti zk upisa odlučna činjenica posjeda nekretnine?” čl. 208 ZZK
2. Da li u slučaju dvostrukog upisa iste nekretnine na različite vlasnike prednost ima upisani vlasnik koji se prije upisao na temelju valjane isprave?” čl. 208 ZZK
3. Da li sud može odlučiti kako je osnovan tužbeni zahtjev temeljem dosjelosti iako taj temelj stjecanja nije naznačen u tužbi ili u prethodnom postupku i da li je time tuženik onemogućen u predlaganju dokaza vezano uz taj način stjecanja vlasništva pa mu time nije dana mogućnost sudjelovanja u postupku?” čl. 354 st2. tč. 6 ZZP 4. Da li je sud prekoračio okvire tužbenog zahtjeva” čl. 354 st.2 tč. 12 ZPP
5. Da li je tuženi koji je nekretninu stekao u dobroj vjeri zaštićen rokovima brisovne tužbe?” čl. 150 ZZK".
3. Tuženik smatra da su postavljena pravna pitanja važna za odluku "jer da je sud prvog stupnja donoseći pobijanu presudu počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka koje čine presudu nerazumljivom i nezakonitom".
4. Tužiteljica nije odgovorila na prijedlog tuženika za dopuštenje revizije.
5. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) i čl. 389. st. 1. u vezi sa čl. 385.a ZPP ovaj sud je ocijenio da tuženik za postavljena pravna pitanja nije jasno naznačio razloge važnosti u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP ni za prvo, niti za drugo postavljeno pravno pitanje, što je prema odredbi čl. 387. st. 2. toč. 3. ZPP bio dužan učiniti te se pozvati na odluke određenih drugostupanjskih sudova koje bi bile utemeljene na različitim pravnim shvaćanjima povodom naznačenih pitanja ili određenu odluku ovog revizijskog suda u kojoj je zauzeto shvaćanje glede postavljenih pitanja suprotno shvaćanju u pobijanoj odluci drugostupanjskog suda. Pri čemu nije dostatno obrazloženje u kojem se navodi da su navedena pitanja važna pravna pitanja koja treba razmotriti jer je pobijana presuda nerazumljiva i nejasna.
6. Podredno se navodi da tuženik postavljenim pitanjima ustvari osporava činjenična utvrđenja i zaključke sudova u konkretnom postupku.
7. Obzirom na nezakonitost kao razlog važnosti za dopuštenje revizije, revizijski sud ocjenjuje da nezakonitost u pravilu nije odlučna za ocjenu sadržava li prijedlog za dopuštenje revizije važno pitanje zbog kojeg bi reviziju trebalo dopustiti, jer je svrha revizije po dopuštenju u donošenju presuda sa precedentnim učinkom u usporedivim situacijama (na koje se u konkretnom slučaju ne ukazuje) čime se osigurava njezina javna funkcija, dok kontrola zakonitosti služi privatnoj funkciji revizije koju je imala redovna revizija, a koja je u domaćem procesnom pravnom sustavu napuštena.
8. Imajući na umu sve naprijed navedeno, tuženikov je prijedlog za dopuštenje revizije valjalo odbaciti na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. ZPP, radi čega je riješeno kao u izreci.
Zagreb, 7. svibnja 2025.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
