REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1888/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Marine Paulić predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, te Darka Milkovića, mr. sc. Senije Ledić i Slavka Pavkovića članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja/protutuženika 1. JO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Slavku Milardoviću, odvjetniku u Rijeci, 2. mlljt. ZO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 3. mlljt. MO iz [adresa], [osobni identifikacijski broj] i 4. mlljt. OO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupani po posebnoj skrbnici JOP, dipl. iur. iz [adresa], protiv tuženice/protutužiteljice RO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Arsenu Stipinoviću, odvjetniku u Rijeci, radi spora oko roditeljske skrbi, odlučujući o prijedlogu tuženice-protutužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Požegi poslovni broj Gž Ob-78/2024-3 od 20. prosinca 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Malom Lošinju poslovni broj P Ob-361/2021-48 od 18. listopada 2024., u sjednici održanoj 7. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se tuženici/protutužiteljici podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Požegi poslovni broj Gž Ob- 78/2024-3 od 20. prosinca 2024., u odnosu na povredu temeljnih ljudskih prava, prava na jednakost stranaka pred sudom i prava na pravično suđenje i u njemu sadržanog prava na pristup sudu.
Obrazloženje
1. Tuženica/protutužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Požegi poslovni broj Gž Ob- 78/2024-3 od 20. prosinca 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Malom Lošinju poslovni broj P Ob-361/2021-48 od 18. listopada 2024., zbog pravnih pitanja za koja smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, jer je riječ o pitanjima o kojima odluka viših sudova nije jedinstvena, a o tim pitanjima postoji praksa revizijskog suda.
2.1. U prijedlogu je naznačila slijedeća materijalnopravna pitanja:
"1. Može li sudski vještak psiholog kao što to čini svojim nalazom i mišljenjem ocjenjivati karakterne osobine roditelja koja ocjena karakternih osobina roditelja ulazi isključivo u stručnu procjenu odnosno stručnu analizu vještaka psihijatrijske struke, a pritom je upravo mišljenje vještaka psihologijske struke utjecalo na donošenje odluke Suda o tome kome će djeca biti povjerena na stanovanje?,
2. Može li se odlukom Suda u odnosu na izreku pobijanih presuda (I b) odrediti tuženici-protutužiteljici uzdržavanje počev od dana podnošenja tužbe pa nadalje, iako su se djeca nesporno za period od podnošenja tužbe pa do pravomoćnosti presude nalazila kod oba roditelja i to na način da su tjedan dana boravila kod oca, a tjedan dana kod majke?", te postupovnopravna pitanja: "1. Imaju li razlozi hitnoće određenog postupka odnosno načelo ekonomičnosti konkretno u odnosu na predmetni postupak prioritet u odnosu na pravilno i zakonito postupanje suda u odnosu na načela istine i neposrednosti i to u procesnoj situaciji u kojoj se nalazila?,
2. Pripada li tuženici, koja je tek po zaprimanju nalaza i mišljenja sudskog vještaka saznala da je vještak prekoračio svoje ovlasti na način da je ocjenjivao karakterne osobine roditelja, a koju je ocjenu karakternih osobina isključivo moguće iznijeti od stane vještaka psihijatra, osnovano zakonsko i procesno pravo, koje joj je uskraćeno, predložiti izvođenje psihijatrijskog vještačenja koje je tuženica- protutužiteljica i predložila na raspravi održanoj dana 9. rujna 2024.g., a koji je dokaz sud odbio zbog navodnog odugovlačenja postupka od strane tuženice- protutužiteljice?".
3. Prijedlog je podnesen i zbog povrede temeljnih ljudskih prava i to prava na: jednakost stranaka pred sudom, prava na pristup sudu, te prava na pravično suđenje i zaštitu od arbitrarnosti u odlučivanju sudova i drugih državnih tijela, propisanih Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: EKLJP) te članaka 29. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav).
4. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
5. Prijedlog je osnovan.
6. Prema odredbi članka 385.a stavka 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju i ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće, već pozivala u nižestupanjskom postupku.
7. U skladu s odredbom članka 389.b stavka 3. ZPP-a u rješenju kojim se revizija dopušta Vrhovni sud Republike Hrvatske navest će u odnosu na koju povredu temeljnog ljudskog prava te u odnosu na koji dio odluke dopušta podnošenje revizije. Za ostala će se pravna pitanja i povrede temeljnih ljudskih prava iz prijedloga za dopuštenje revizije uzeti da je prijedlog u odnosu na njih povučen.
8. Postupajući na temelju odredbe članka 385.a stavka 2. ZPP revizijski je sud dopustio reviziju s obzirom da je tuženica učinila vjerojatnim da su joj u postupku pred nižestupanjskim sudovima, zbog osobito teške povrede odredbe parničnog postupka vezane uz primjenu odredbi čl. 221.a, i čl. 260. ZPP-a, povrijeđena temeljna ljudska prava, i to pravo na pravično (pošteno) suđenje, pravo na jednakost stranaka pred sudom i prava na pristup sudu te zaštitu od arbitrarnosti u odlučivanju sudova i drugih državnih tijela, zajamčeni Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
8.1. Naime, do navedenih povreda može doći u slučajevima kada stranka u postupku traži neposredno saslušanje vještaka na raspravi i provođenje predloženih dokaza, a kada prvostupanjski sud odbije provesti navedene dokazne prijedloge stranke.
8.2. Naime, na ročištu održanom 9. rujna 2024. tuženica je predložila neposredno saslušati vještakinju (psihologa) LO, te je predložila da se provede psihijatrijsko vještačenje jer smatra da je vještak te struke jedino kompetentan ocjenjivati "karakterne osobine roditelja", kao i da se provede saslušanje mlljt. ZO na okolnost da je ista u dobrim odnosima sa majkom i da je voljna stanovati kod majke, koji prijedlog tuženice sud je odbio kao neosnovan zaključujući da "očito nezadovoljstvo zaključkom vještaka LO ne može samo po sebi biti razlog za provođenje psihijatrijskog vještačenja, zbog hitnosti u postupanju u ovom predmetu obiteljske naravi u kojem valja što prije urediti i jasno definirati odnose između ovdje stranaka u odnosu na zajedničku mlljt. djecu, a imajući prvenstveno u vidu dobrobit mlljt. djece." Navedenim postupanjem suda, tuženica je dokazala do stupnja vjerojatnosti da je prvostupanjski sud je grubo povrijedio načelo jednakosti stranaka i pravo na pristup sudu.
9. Da se radi o arbitrarnoj presudi i da drugostupanjski sud pobijanom presudom nije razmatrao na pravilan i zakonit način istaknute žalbene razloge govori i činjenica da je tuženica predložila neposredno saslušanje vještaka psihologa LO isključivo radi razjašnjenja nalaza i mišljenja vještaka za koji tvrdi da je "u bitnim činjenicama i utvrđenjima nejasan i u određenim dijelovima proturječan". Neposredno saslušanje vještakinje predloženo je upravo zbog zaštite prava i interesa mlljt. djece.
10. Kako sudski vještak (psiholog) nije pozvan na raspravu koja je održana 9. rujna 2024. tuženici je uskraćeno pravo na neposredno saslušanje sudskog vještaka, te je na opisani način vjerojatno počinjena relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka koja povreda postupka je mogla imati utjecaja na donošenje zakonite i pravilne sudske odluke. Odbijanjem provođenja navedenih dokaza i odbijanjem dijela protutužbenog zahtjeva tuženice, a prihvaćanjem većeg dijela zahtjeva tužitelja/protutuženika, u navedenim okolnostima, tuženica je dokazala, do stupnja vjerojatnosti, i da se radi o arbitrarnom postupanju prvostupanjskog i drugostupanjskog suda i povrijedi načela jednakosti stranaka i prava na pristup sudu a sud pritom nije dostatno obrazložio iz kojeg razloga isto nisu prihvatili.
11. Navedene okolnosti pri odlučivanju (odbijanje dokaznih prijedloga tuženice) sudovi nisu imali u vidu, što upućuje na vjerojatnost povrede predmetnih temeljnih ljudskih prava.
12. Stoga je, u smislu citirane odredbe članka 389.b stavka 3. ZPP-a, u izreci ovog rješenja određeno u odnosu na koju povredu temeljnog ljudskog prava i u odnosu na koji dio odluke je dopušteno podnošenje revizije.
Zagreb, 7. svibnja 2025.
Predsjednica vijeća
Marina Paulić
