REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-1796/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Darka Milkovića člana vijeća, mr.sc. Senije Ledić članice vijeća i Slavka Pavkovića člana vijeća, u izvanparničnom postupku predlagateljice ITU (OIB [osobni identifikacijski broj]), [adresa], koju zastupa punomoćnik Maro Mihočević, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Mihočević & Bajs d.o.o., Zagreb, protiv protustranke Pharmacia Laboratorij d.o.o. u likvidaciji, OIB 49518016639, Zagreb, Trakošćanska ulica 10, koju zastupa punomoćnica Ivana Semov Šiljeg, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Planinić, Šoljić i partneri d.o.o., Zagreb, odlučujući o prijedlogu predlagateljice za dopuštenje revizije protiv rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž 4739/2024-2 od 10. siječnja 2025., kojim je potvrđeno rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj R1-163/2024-14 od 15. studenog 2024., u sjednici održanoj 7. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e :

I. Odbija se prijedlog predlagateljice za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pravna pitanja.

II. Odbacuje se prijedlog predlagateljice za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

III. Odbija se prijedlog protustranke za naknadu troška odgovora na prijedlog u iznosu 250,00 eur.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž 4739/2024-2 od 10. siječnja 2025., kojim je potvrđeno rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj R1- 163/2024-14 od 15. studenog 2024. navodeći tri pravna pitanja koje smatra važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu te zbog povrede temeljnih ljudskih prava zajamčenih odredbama Ustava Republike Hrvatske i odredbama Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

1.1. Protustranka je u odgovoru na prijedlog predložila isti odbaciti, podredno odbiti uz naknadu troška odgovora u iznosu od 250,000 eur.

2. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23

– dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da prvo naznačeno pitanje polazi od pogrešne pretpostavke da je sud odbio žalbene razloge iz odredbe čl. 354. st.2. toč.11. ZPP, jer je upravo sud u pobijanom rješenju ocijenio da osnovano predlagateljica u žalbi ukazuje kako je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP iz razloga što u obrazloženju rješenja navodi kako je predlagateljica u svom prijedlogu kao važan razlog za imenovanje likvidatora navela okolnost nedefinirane vlasničke strukture, što je proturječno samome prijedlogu. Ujedno za navedeno pitanje predlagateljica nije navela niti ikakve razloge važnosti u smislu odredbe čl. 387. st. 3. ZPP zbog kojih smatra da bi pitanje bilo važno u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP. Stoga je ovaj sud ocijenio da to pitanje nije važno pravno pitanje u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.

2.1. Nadalje je ovaj sud ocijenio da odgovor na drugo naznačeno pitanje kojim se problematizira je li "vjerojatna nezakonitost" odluke o otvaranju likvidacijskog postupka i odluke o imenovanju likvidatora važan razlog za imenovanje drugog likvidatora od strane suda nije pitanje u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, jer ono polazi od pretpostavke "vjerojatne nezakonitosti", koji pojam nije u dovoljnoj mjeri individualiziran, odnosno konkretiziran na način da ne ostavlja dvojbe što se pod tim pojmom smatra, pa odgovor na tako postavljeno pitanje može ovisiti o okolnostima svakog konkretnog slučaja. Stoga ni ovo pitanje nije važno pravno pitanje u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.

2.2. Treće naznačeno pitanje polazi od pretpostavke koja nije utvrđena u ovom postupku, odnosno na kojoj se ne temelji osporena odluka (da se protiv likvidatora vodi kazneni postupak) pa stoga ni to pitanje nije važno u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP jer o odgovoru na tako postavljeno pitanje ne može ovisiti ishod ovoga spora.

3. Slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije te je na temelju odredbe čl. 389.b ZPP, riješeno kao u toč. I. izreke.

4. Predlagateljica se u prijedlogu pozvala na povredu prava na pravično suđenje iz čl. 29. Ustava Republike Hrvatske (dalje: Ustav) i čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (dalje: Konvencija) time što joj je povrijeđeno ustavno pravo na pravično suđenje. Navedeno obrazlaže time da su u parničnom postupku u kojemu je doneseno pobijano rješenje niži sudovi počinili određene osobito teške povrede odredaba parničnog postupka te da su pogrešno primijenili materijalno pravo čime su ujedno povrijedili njezino pravo na pravično suđenje.

4.1. Sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije se dijelom svodi i na pritužbe o načinu na koji su niži sudovi ocijenili dokaze odnosno o tome kako su utvrdili činjenično stanje, dakle na razloge koje se ne mogu isticati u reviziji niti mogu predstavljati povredu prava na pravično suđenje osim u izuzetno rijetkim slučajevima.

4.2. Glede navoda da je do povrede prava na pravično suđenje došlo uslijed pogrešne primjene materijalnog prava, treba istaći da čl. 6. st. 1. EKLJP i čl. 29. st. 1. Ustava RH sadrže samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.

4.3. Ovaj sud smatra da je u postupku pred nižim sudovima predlagateljici bilo omogućeno da se izjasni o zahtjevima i navodima protustranke, iznosi činjenice i predlaže dokaze te na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku. U svojim presudama niži sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode predlagateljice. Njihove odluke su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da predlagateljica nije imala pravično suđenje.

5. Slijedom navedenog, imajući u vidu izneseno, predlagateljica nije učinila vjerojatnim da joj je u postupku pred nižim sudovima bilo povrijeđeno pravo na pravično suđenje, pa je prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji je koncipiran u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP valjalo je odbaciti na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP te je odlučeno kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.

6. Protustranci nije dosuđen trošak odgovora na prijedlog, jer je navedena radnja ocijenjena nepotrebnom u smislu čl. 155. st. 1. ZPP, pa je riješeno kao u toč. III. izreke

Zagreb, 7. svibnja 2025.

Predsjednik vijeća:

Ivan Vučemil