Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: Gž-569/2024-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca Sanje Prosenice predsjednice vijeća, Eugena Škunce, izvjestitelja i člana vijeća te Marine Tante, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja SK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnik Dario Čehić, odvjetnik u Poreču, Decumanus 18, protiv tuženice ABC, [adresa], [osobni identifikacijski broj], koju zastupa zakonski zastupnik, a njega punomoćnici-odvjetnici u Odvjetničkom društvu Šavorić & Partneri d.o.o., Zagreb, Ilica 1/A, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude i rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču-Parenzo poslovni broj P-641/2021-10 od 10. svibnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 7. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I Uvažava se žalba tužitelja SK, ukida rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču-Parenzo poslovni broj P-641/2021-10 od 10. svibnja 2024. te predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II Ukida se presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču-Parenzo poslovni broj P-641/2021-10 od 10. svibnja 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu radi održavanja nove glavne rasprave.

III O troškovima postupka u povodu pravnog lijeka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

»Odbacuje se tužba u odnosu na tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da je ništetan dio ugovorne odredbe sadržan u čl. 6. st. Ugovora o kreditu 316-09/2006 sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine od 19. siječnja 2006. godine između tužitelja SK iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kao korisnika kredita i tuženika ABC (u to vrijeme: ...), [adresa], [osobni identifikacijski broj], kao banke, koji je ugovor solemniziran dana 23. siječnja 2008. godine kod Đordana Pahovića, javnog bilježnika u Poreču pod Broj: OV-46/06, koji dio glasi: „Ugovorne strane su suglasne da je Banka od 01.10.2006. (prvoglistopadadvijetisućešeste) godine, ovlaštena izvršiti promjenu kamatne stope sukladno Odluci o kamatnim stopama ... ovisno o skupini klijenata u kojoj pripada Korisnik Kredita. Banka je ovlaštena promijeniti kamatnu stopu i prije isteka navedenog roka ako se Korisnik kredita ne pridržava bilo koje odredbe ovog Ugovora. Korisnik kredita svojim potpisom na ovom Ugovoru izjavljuje da je suglasan i da prihvaća promjenu Odluke o kamatnim stopama, kao i sve njene kasnije izmjene i dopune.«.

2. Uvodno označenom presudom suda prvog stupnja je suđeno:

»I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati iznos od 163.122,66 kn, sa zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za tri postotna poena, tekućima od 23. kolovoza 2021. god. pa do isplate."

II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu parničnih troškova.

III Nalaže se tužitelju da naknadi tuženiku parnične troškove u iznosu od 414,76 eur, sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja odluke do isplate, u roku od 15 dana.

Odbija se tuženikov zahtjev za naknadu parničnih troškova u dijelu iznad dosuđenog.«.

3. Protiv pobijanog rješenja i presude žalbu je izjavio tužitelj pobijajući ih zbog bitne povrede odredaba paničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava uz prijedlog da se žalba uvaži, pobijano rješenje i presuda ukinu i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. Iako je tužitelj u žalbi naveo da žalbu izjavljuje protiv rješenja, u žalbi nije naveo razloge zbog kojih pobija to rješenje. U žalbi navodi da je pogrešno prvostupanjski sud zaključio da su sklapanjem Aneksa uz Ugovor o kreditu broj 316-09/2006 sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine od 13. siječnja 2016. ovjerenog od strane javnog bilježnika Đordana Pahovića broj OV-152/16 13. siječnja 2016. kojim su izmijenjene odredbe predmetnog ugovora o kreditu u pogledu promjenjive kamatne stope, prestale obveze tuženice da izvrši povrat više preplaćenih iznosa koji zahtjeva tužitelj u predmetnom postupku te zbog toga odbio tužbeni zahtjev tužitelja kojim je naloženo tuženici isplatu preplaćenih iznosa po osnovi preplaćenog iznosa zbog promjenjive kamatne stope, a da tužitelju pripada pravo na isplatu više preplaćenog iznosa temeljem ništetnosti predmetne odredbe ugovora o kreditu, što proizlazi iz presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Ustavnog suda Republike Hrvatske na koje se pozvao već u tužbi.

4. Na žalbu nije odgovoreno.

5. Žalba je osnovana.

6. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, postupajući po žalbi tužitelja protiv pobijanog rješenja, prvostupanjski sud je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi čl. 187. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. i 70/19.; dalje ZPP) što je za posljedicu imalo da je pobijano rješenje nezakonito, o čemu će biti riječi dalje u obrazloženju ovog drugostupanjskog rješenja.

7. Nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP na postojanje kojih ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP.

8. Predmet spora u ovoj fazi postupka je zahtjev tužitelja da se utvrdi ništetnim dio ugovorne odredbe sadržan u čl. 6. Ugovora o kreditu broj 316-09/2006 sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine od 19. siječnja 2006. sklopljenog između tužitelja SK, kao korisnika kredita i tuženice u to vrijeme ..., kao pravne prednice ABC, kao davatelja kredita, koji je ugovor solemniziran 23. siječnja 2008. kod javnog bilježnika Đordana Pahovića, u Poreču pod brojem OV-46/06, koji dio glasi: „Ugovorne strane su suglasne da je Banka od 01.10.2006. (prvoglistopadadvijetisućešeste) godine, ovlaštena izvršiti promjenu kamatne stope sukladno Odluci o kamatnim stopama ... ovisno o skupini klijenata u kojoj pripada Korisnik Kredita. Banka je ovlaštena promijeniti kamatnu stopu i prije isteka navedenog roka ako se Korisnik kredita ne pridržava bilo koje odredbe ovog Ugovora. Korisnik kredita svojim potpisom na ovom Ugovoru izjavljuje da je suglasan i da prihvaća promjenu Odluke o kamatnim stopama, kao i sve njene kasnije izmjene i dopune", kao i zahtjev da se naloži tuženici da tužitelju isplati iznos od 163.122,66 kn sa zakonskim zateznim kamatama na ime više plaćenog iznosa s osnova promjenjive kamate.

9. Prvostupanjski sud je utvrdio:

- da su tužitelj i prednica tuženice sklopile Ugovor o kreditu broj 316-09/2006 sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine od 19. siječnja 2006. (dalje: ugovor o kreditu) kojim se tuženica obvezala staviti na raspolaganje tužitelju iznos od 71.000,00 CHF u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju za CHF tečajne liste tuženice važeće na dan plaćanja kredita uz obvezu otplate u 360 jednakih mjesečnih anuiteta, plativo u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju za CHF tečajne liste banke važeće na dan plaćanja. Ugovorena je promjenjiva kamatna stopa po odluci tuženice, koja je na dan sklapanja ugovora o kreditu bila 3,99 % i

- da su tužitelj i tuženica sklopile Aneks uz Ugovor o kreditu broj 316-09/2006 sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine od 13. siječnja 2016. (dalje Aneks) temeljem kojeg su stranke izmijenile svoje ugovorne odnose iz Ugovora o kreditu u pogledu ugovorene kamatne stope.

10. Odredbom čl. 187. st. 1. i 2. ZPP propisano je da tužitelj može u tužbi tražiti da sud samo utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave. Takva se tužba može podići kad je to posebnim propisima predviđeno, kad tužitelj ima pravni interes da sud utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje kakvog prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave prije dospjelosti zahtjeva za činidbu iz istog odnosa ili kad tužitelj ima kakav drugi pravni interes za podizanje takve tužbe.

11. Dakle, zahtjev za utvrđenjem pravnog posla ništetnim je tek prethodno pitanje za ostvarenje zahtjeva za vraćanje stečenog bez osnova na temelju tog pravnog posla ili pak drugih zahtjeva kao posljedice ništetnosti pravnog posla.

12. Konkretno, u ovoj pravnoj stvari zahtjev tužitelja za utvrđenje ništetnosti dijela odredbe Ugovora o kreditu u odnosu na promjenjivu kamatnu stopu je prethodno pitanje za ostvarenje zahtjeva za vraćanje stečenoga (bez osnove) na temelju toga pravnog posla ili pak drugih zahtjeva kao posljedice ništetnosti pravnog posla. Dakle, u konkretnoj pravnoj stvari tužitelj ima pravni interes zahtijevati utvrđenje ništetnosti predmetne odredbe ugovora o kreditu. Taj zahtjev tužitelja predstavlja deklaratorni preambul temeljem kojeg je postavio kondemnatorni tužbeni zahtjev na isplatu predmetnog iznosa po osnovi stjecanja bez osnova pa je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi čl. 288. st. 1. ZPP što je bilo od utjecaja na donošenje pravilne i zakonite odluke.

13. U ovoj fazi postupka sporno je ima li tužitelj nakon provedene konverzije pravni interes za utvrđenje ništetnim odredbe Ugovora o kreditu kao i isplatu preplaćenih iznosa s osnove ništetne odredbe predmetnog ugovora. Tužitelj navodi da konverzija, odnosno potpisivanje Aneksa uz Ugovor o kreditu između stranaka nema utjecaja na postavljeni tužbeni zahtjev, te da tužitelj nije izgubio pravni interes za utvrđenje ništetnosti predmetne odredbe osnovnog Ugovora o kreditu i isplatu preplaćenih iznosa.

14. Osnovano tužitelj navodi u žalbi kako je pogrešno pravno shvaćanje prvostupanjskog suda da se nakon sklapanja Aneksa uz Ugovor o kreditu (što predstavlja sporazum o konverziji) više ne može tražiti utvrđenje ništetnim osnovnog ugovora o kreditu te posljedično tome i isplata preplaćenih iznosa. Naime, ništetnost nastupa po samom zakonu i nastaje od samog trenutka sklapanja pravnog posla pri čemu ništetan ugovor ne postaje valjan niti kada uzrok ništetnosti naknadno nestane, osim u izuzetnim slučajevima kada je zabrana manjeg značaja i kada je ugovor u cijelosti ispunjen, a što nije slučaj kod sklapanja ugovora o kreditu s promjenjivom kamatnom stopom. Dakle, činjenica sklapanja Aneksa Ugovora o kreditu ne isključuje mogućnost utvrđenja ništetnim pojedinih odredbi tog Ugovora o kreditu.

15. Prvostupanjski sud je odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja da mu tuženica isplati iznos od 163.122,66 kn sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom na ime više plaćenih iznosa s osnove promjenjive kamatne stope zbog ništetnosti odredaba Ugovora o [broj kredita] od 19. siječnja 2006. jer da su sklapanjem Aneksa uz Ugovor o [broj kredita] od 13. siječnja 2016., stranke suglasile o načinu izračunavanja ugovorne odredbe u skladu s čl. 22. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. i 155/23.) koju obvezu tužitelj ispunjava u eurima u protuvrijednosti kuna, odnosno, volju za izmjenom načina obračuna obveza preuzetih Ugovorom o kreditu.

16. Nadalje, sud prvog stupnja je u obrazloženju naveo da konverzija (koju tužitelj nije morao prihvatiti) je Aneksom uz Ugovor o kreditu provedena s retroaktivnim djelovanjem, što znači s djelovanjem od trenutka zaključenja Ugovora o kreditu i ona je potrošača stavila u poziciju u kojoj bi se on nalazio da je zaključio ugovor o kreditu s valutnom klauzulom u valuti eur. Iz sadržaja Aneksa ugovora proizlazi da su stranke prihvatile izračun konverzije, pa da su na taj način riješeni svi međusobni odnosi tužitelja i tuženice koji proističu iz uplaćenog iznosa na ime kamata po stopama koje su jednostrano bile određivane od strane tuženice, a sa koje osnove tužitelj i potražuje predmetni iznos.

17. Dakle, kako je u konkretnoj pravnoj stvari prvostupanjski sud zbog pogrešnog pravnog pristupa da je sklapanjem Aneksa uz Ugovor kreditu, prije nego je stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditu ("Narodne novine", broj 102/15.), konverzija kredita u kredit uz valutnu klauzulu u eurima, kojim su odredbe iz Ugovora o kreditu od 20. veljače 2006. izmijenile u pogledu kamatne stope i iznosa preostale neotplaćene glavnice kredita te je postignut sporazum o raspolaganju preplatom, ne znači da je korisnik kredita izgubio pravni interes za utvrđenjem da je predmetna odredba Ugovora o kreditu ništetna, pa da stoga tužitelj ističe da mu nije u cijelosti podmiren dug i postavlja kondemnatorni zahtjev za isplatom, budući da ništetnost nastupa po samom zakonu i nastaje u trenutku sklapanja pravnog posla, te kraj činjenice da tužitelj nije mogao konvertirati kredit 2010. po odredbama zakona donesenom 2015., sud prvog stupnja nije utvrđivao visinu preplaćenih iznosa, iako je tužitelj na tu okolnost predlagao provođenje dokaza financijsko- računovodstvenim vještačenjem, koji prijedlog je sud prvog stupnja odbio, te kraj činjenice da će se tek dostavom dokumentacije i provođenjem vještačenja moći utvrditi više preplaćeni iznos s osnove ništetne ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi, sud prvog stupnja je u odnosu na visinu kondemnatornog tužbenog zahtjeva nepotpuno utvrdio činjenično stanje što je za posljedicu imalo da je pobijana presuda nezakonita.

18. Slijedom navedenog, valjalo je temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP uvažiti žalbu tužitelja i ukinuti prvostupanjsko rješenje, a temeljem čl. 369. st. 1. ZPP ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu radi održavanja nove glavne rasprave.

19. U ponovnom postupku, prvostupanjski sud će otkloniti bitnu povredu u postupanju te će sukladno uputi ovog drugostupanjskog suda donijeti odgovarajuću odluku.

20. O troškovima parničnog postupka u povodu pravnog lijeka odlučit će se u konačnoj odluci (čl. 166. st. 3. ZPP).

Zadar, 7. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća

Sanja Prosenica