REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-779/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Damira Kontreca člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja: 1. IĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. UĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], (kao nasljednika ŽĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]), koje zastupa punomoćnica Jacinta Toš Špehar, odvjetnica u Bjelovaru, protiv protivnika osiguranja Pevex d.d. Sesvete, Savska cesta 84, OIB: 73660371074, radi osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava, odlučujući o reviziji protivnika osiguranja protiv rješenja Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž Ovr-161/2022-7 od 28. veljače 2023., kojim je djelomično potvrđeno, a djelomično preinačeno rješenje Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Pakracu poslovni broj Ovr-181/2022-2 od 31. siječnja 2022., u sjednici održanoj 7. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e:

I. Djelomično se prihvaća revizija protivnika osiguranja, preinačavaju se rješenje Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž Ovr-161/2022-7 od 28. veljače 2023. i rješenje Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Pakracu poslovni broj Ovr- 181/2022-2 od 31. siječnja 2022., u dijelu kojim je određeno osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja u odnosu na kamate te se u tom dijelu sudi:

Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja da se radi osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava zasnuje založno pravo na nekretnini protivnika osiguranja u odnosu na zatezne kamate na iznos od: 65.573,78 kn od 28. ožujka 2012., na iznos od 65.573,78 kn od 28. lipnja 2012., na iznos od 65.573,78 kn od 28. rujna 2012., na iznos od 65.573,78 kn od 28. prosinca 2012. do isplate.

II. Djelomično se odbija revizija protivnika osiguranja i u preostalom dijelu potvrđuje rješenje Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž Ovr-161/2022-7 od 28. veljače 2023.

III. Odbija se zahtjev protivnika osiguranja za naknadu troškova revizijskog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem riješeno je:

„I. Sud određuje predloženo osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini sukladno prijedlogu predlagatelja osiguranja koji je sastavni dio ovog rješenja.

II. Uknjižba založnog prava i zabilježba ovršivosti tražbine ima učinak da se ovrha na toj nekretnini smije provesti i prema trećoj osobi koja je tu nekretninu kasnije stekla.

III. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Bjelovar, da izvrši uknjižbu založnog prava i zabilježbu ovršnosti tražbine radi čijeg je osiguranja uknjižba određena.

IV. Predlagatelju osiguranja dosuđuje se trošak postupka u iznosu od 7.736,48 kn.“.

2. Drugostupanjskim rješenjem odlučeno je:

„I Djelomično se prihvaća žalba protivnika osiguranja te se rješenje Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Pakracu od 31. siječnja 2022., broj Ovr-181/2022-2, preinačava u dijelu pod točkom I u odnosu na visinu pojedinih iznosa na način:

„...a koja teče na iznos od: 65.573,77 kn počev od 28.03.2012., na iznos od 65.573,77 kn počev od 28.06.2012., na iznos od 65.573,77 kn počev od 28.09.2012., na iznos od 65.573,80 kn počev od 28.12.2012. pa sve do isplate,...“

II Odbija se djelomično žalba protivnika osiguranja te se rješenje Općinskog suda u Bjelovar, Stalna služba u Pakracu od 31. siječnja 2022., broj Ovr-181/2022-2, u preostalom dijelu potvrđuje.

III Odbija se zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadu troška odgovora na žalbu.“.

3. Ovaj sud, rješenjem broj Revd-815/2024-2 od 27. veljače 2024., dopustio je protivniku osiguranja podnošenje revizije protiv drugostupanjskog rješenja zbog pitanja:

„1. Može li sud osiguranja prisilno zasnovati založno pravo za tražbinu zatezne kamate koja nije određena u ovršnoj ispravi?

2. Je li predlagatelj osiguranja obvezan uz prijedlog za osiguranje dostaviti zemljišnoknjižne izvatke u izvorniku ili ovjerenom prijepisu?“.

4. Postupajući po navedenom dopuštenju protivnik osiguranja je podnio reviziju protiv rješenja drugostupanjskog suda na temelju odredbe čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) zbog pitanja zbog kojih je revizija dopuštena. Predlaže preinačiti drugostupanjsko rješenje, uz naknadu troškova revizije.

5. U odgovoru na reviziju predlagatelj osiguranja predlaže reviziju odbaciti zbog nedostatka pravnog interesa, a podredno odbiti kao neosnovanu.

6. Revizija je djelomično osnovana.

7. Prema odredbi čl. 391. st. 3. ZPP-a ovaj sud ispitao je pobijano rješenje samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

8. Predmetni postupak predlagatelja osiguranja je pokrenuo radi osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava na temelju ovršne isprave - rješenja Trgovačkog suda u Bjelovaru broj St-57/2009 od 24. siječnja 2012. - kojom je utvrđena novčana tražbina prednice predlagatelja osiguranja u iznosu od 262.295,11 kn, koja će se namirivati u četiri jednake rate s tim da prva rata dospijeva na isplatu petnaestog dana od dana pravomoćnosti rješenja, a svaka slijedeće dospijeva na dan koji ističe dvadesetog dana od dana dospijeća prethodne rate, tako da posljednja rata dospijeva na isplatu 270-tog dana od dana pravomoćnosti navedenog rješenja.

9. Prvostupanjski sud je odredio predloženo osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava radi osiguranja naprijed navedene tražbine na nekretnini protivnika osiguranja na način da je zasnovano založno pravo i za zatezne kamate za svaku pojedinu ratu.

10. Drugostupanjski sud je, povodom žalbe protivnika osiguranja, djelomično preinačio prvostupanjsko rješenje pod točkom I. izreke u odnosu na visinu pojedinih iznosa, dok je u odnosu na zatezne kamate potvrdio prvostupanjsko rješenje s obrazloženjem da je zatezna kamata na svaku pojedinu ratu u skladu s ovršnom ispravom u kojoj je navedeno kako će se vršiti isplata u četiri jednake rate.

11. Pretpostavke za prisilno zasnivanje založnoga prava na nekretnini propisane su odredbom čl. 296. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 12/12, 25/13, 93/14, 55/16 - odluka US RH, 73/17 i 131/20 - dalje: OZ), kojom je određeno da se na osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelja osiguranja ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnoga prava na nekretnini protivnika osiguranja.

12. Prema odredbi čl. 29. st. 1. OZ-a, ovršna isprava podobna je za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i ispunjenje obveze. Imajući u vidu sadržaj navedenih zakonskih odredbi, osiguranje tražbine zasnivanjem založnoga prava na nekretnini protivnika osiguranja može se odrediti samo u okviru sadržaja odluke koja je poslužila kao ovršna isprava (čl. 23. OZ), a to znači isključivo prema vrsti i opsegu ispunjenja koji su označeni u toj odluci, što jasno slijedi iz naprijed citirane odredbe čl. 29. st. 1. OZ-a.

13. Slučajevi u kojima sud može odrediti naplatu zateznih kamata, koje nisu određene ovršnom ispravom regulirani su odredbama čl. 30. st. 2., 3., 4. i 5. OZ-a, dok je st. 1. iste zakonske odredbe regulirano pitanje izmjene kamatne stope te ako dođe do izmjene kamatne stope nakon nastanka ovršne isprave sud će rješenjem odrediti naplatu zatezne kamate po izmijenjenoj stopi za vrijeme na koje se ta izmjena odnosi.

14. Iz toga ne slijedi samo da su odredbe materijalnog prava o visini zatezne kamate prisilne prirode nego i da u ovršnoj ispravi obveza plaćanja zatezne kamate mora biti prije svega utvrđena i ovršeniku naloženo plaćanje da bi se eventualno odredilo plaćanje zatezne kamate po izmijenjenoj stopi.

15. Slijedom navedenog, kada u ovršnoj ispravi na osnovi koje je utvrđena novčana tražbina predlagatelja osiguranja nije izričito navedena obveza plaćanja zateznih kamata sud ne može u postupku osiguranja tražbine zasnivanjem založnoga prava na nekretnini protivnika osiguranja zasnovati založno pravo i radi naplate zatezne kamate koja nije utvrđena u ovršnoj ispravi (u tom smislu i ovaj sud u odluci broj Rev 3836/2018-6 od 27. siječnja 2021.). Time je ujedno i odgovoreno na prvo postavljeno pitanje.

16. U odnosu na drugo postavljeno pitanje valja odgovoriti da je svakoj osobi omogućeno da putem službenih stranica Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske može izvršiti pretraživanje verificiranih zemljišnoknjižnih uložaka. U smislu odredbe čl. 82. st. 1. OZ-a predlagatelj osiguranja je uz prijedlog dužan podnijeti izvadak iz zemljišne knjige kao dokaz o tome da je nekretnina upisana kao vlasništvo protivnika osiguranja.

17. Sukladno Pravilniku o elektroničkoj komunikaciji („Narodne novine“, broj 139/21 i 97/22) u ovom postupku predlagatelj osiguranja dostavio je neovjereni no verificirani E-zemljišnoknjižni izvadak. Kako protivnik osiguranja tek prigovara da priloženi verificirani zemljišnoknjižni izvadak nije dostavljen u izvorniku niti u ovjerenom prijepisu, dok sadržaj istog u smislu svog knjižnog vlasništva ne osporava, prema shvaćanju ovog suda zahtjevu iz odredbe čl. 82. st. 1. OZ-a u potpunosti je udovoljeno i to neovisno od činjenice što je ovrhovoditelj priložio ispis tzv. neslužbene kopije zemljišnoknjižnog izvatka pribavljenog putem aplikacije E-zemljišna knjiga, bez ovjere zemljišnoknjižnog odjela, a o čemu je vođeno računa i u postupku pred nižestupanjskim sudovima i o čemu se, suprotno revizijskim navodima, u toč. 12. drugostupanjske odluke očitovao drugostupanjski sud. U ovoj pravnoj stvari od odlučnog je značaja što je priloženi zemljišnoknjižni izvadak verificiran što znači da je proveden postupak kontrole upisa odnosnog zemljišnoknjižnog uloška u digitalnom obliku s aktivnim stanjem zemljišne knjige na datum 19. siječnja 2022., dok iz odredbe čl. 82. st. 1. OZ-a ne proizlazi obveza da uz prijedlog bude priložen izvornik ili ovjerena preslika zemljišnoknjižnog izvatka. Time je odgovoreno i na drugo postavljeno pitanje.

18. Slijedom navedenog, a na temelju odredbe čl. 391. st. 7. ZPP-a valjalo je djelomično prihvatiti reviziju protivnika osiguranja i preinačiti nižestupanjske odluke u dijelu koji se odnosi na zatezne kamate i odlučiti kao u točki I. izreke ovog rješenja, a na temelju odredbe čl. 391. st. 6. ZPP-a valjalo je djelomično odbiti reviziju protivnika osiguranja kao neosnovanu i odlučiti kao u toč. II. izreke ovog rješenja. Nakon djelomičnog preinačenja pobijane odluke uspjeh stranaka je izmijenjen samo u pogledu sporednih traženja, zbog čega nisu nastali posebni troškovi, stoga primjenom odredbe čl. 154. st. 5. ZPP-a odluka o troškovima postupka nije mijenjana.

19. Revidentu nije dosuđen trošak za sastav prijedloga za dopuštenje revizije i revizije jer u revizijskom postupku nije uspio glede glavnog zahtjeva već samo u odnosu na kamate, kao sporedno traženje u svezi kojeg nisu nastali posebni troškovi (čl. 166. st. 1. i 2. u vezi čl. 155. st. 1. ZPP).

Zagreb, 7. svibnja 2025.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Ante Perkušić