Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Karlovcu

    Karlovac

    Poslovni broj: P-622/2021-53

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Karlovcu, po sucu Miroslavu Kosanović kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja - protutuženika ČE iz Desni [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici ČEG odvjetnici u [adresa], protiv tužene-protutužiteljice JE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici ĐE odvjetnici u [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva i predaje u posjed, na ročištu glavne i javne rasprave održane dana 15. travnja 2025. godine, u prisutnosti tužitelja-protutuženika ČE, punomoćnice tužitelja-protutuženika ČEG odvjetnice u [adresa], tužene-prouttužiteljice JE, punomoćnice tuženice-protutužiteljice ĐE odvjetnice u [adresa], a objavljene dana 6. svibnja 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    I.

    Odbija se tužitelj-protutuženik FE sa tužbenim zahtjevom koji glasi:

    „I. Utvrđuje se da je FE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik fizički i geometrijski određenog dijela nekretnine označenih u Geodetskom elaboratu Cadcom d.o.o. za trgovinu i usluge, OIB: 10073644499, br. GE 4/2024, potvrđenog po Državnoj geodetskoj upravi, Područni ured za katastar Karlovac, Odjel za katastar nekretnina Karlovac, KLASA: 932-06/2024-02/191, URBROJ: 541-15/2-24-9 od 3. lipnja 2024. godine koji elaborat je sastavni dio ove presude i to kčbr. [katastarska čestica] [adresa], dvorište u površini od 1104 m2, suvlasnik u ½ dijela kčbr. [katastarska čestica] livada, [adresa] u površini od 3417 m2, a JE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnica kčbr. [katastarska čestica] [adresa], kuća [adresa] i dvorište u površini od 908 m2 te suvlasnica u ½ dijela kčbr. [katastarska čestica] livada, [adresa] u površini od 3417 m2.

    II. Tužena je dužna trpjeti da se tužitelj FE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao i tužena JE, na temelju ove presude i Geodetskog elaborata Cadcom d.o.o. za trgovinu i usluge, OIB: 10073644499, br. GE 4/2024, potvrđenog po Državnoj geodetskoj upravi, Područni ured za katastar Karlovac, Odjel za katastar nekretnina Karlovac, KLASA: 932-06/2024-02/191, URBROJ: 541-15/2-24-9 od 3. lipnja 2024. godine upišu kao vlasnici i suvlasnici predmetnih nekretnina u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Karlovcu, Odjelu za katastar nekretnina Karlovac za k. o. [katastarska općina].

    III. Nalaže se tuženoj nadoknaditi tužitelju troškove postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koji na navedeni iznos teku od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine., sve u roku od 15 dana.“, radi neosnovanosti.

    II.

    Nalaže se tužitelju-protutuženiku da prestane sa uznemiravanjem tužene- protutužiteljice u pravu vlasništva njezine nekretnine, i to dijela nekretnine koji je na skici očevida od 18. travnja 2023. izrađene po stalnom sudskom vještaku Andreji Omić iz trgovačkog društva CADCOM d.o.o. označen likom i točkama A-B-D-E-G-H-I-A a koji lik u naravi predstavlja dio kčbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] opisane kao kuća, [adresa] i livada [adresa] ukupne površine 5381 m2 (livada površine 5329 m2, kuća [adresa] površine 52m2), te da ukloni sa tog dijela građevinu na skici označenu kao podrum, te se zabranjuje tužitelju-protutuženiku takvo ili slično daljnje uznemiravanje prava vlasništva tužene-protutužiteljice, sve u roku od 15 dana.

    III.

    Nalaže se tužitelju-protutuženiku da tuženoj-protutužiteljici naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 2.000,00 eura (dvije tisuće eura) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koji na navedeni iznos teku od dana donošenja prvostupanjske presude (6. svibnja 2025.) pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

    Obrazloženje

    1. Tužitelj-protutuženik u tužbi tvrdi da je vlasnik realnog dijela kat. čestice [katastarska čestica]-a oranica Peričkovica u površini od 1496 čhv upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Predmetna nekretnina upisana je u posjedovnom listu 126 k. o. [katastarska općina] kao posjed pok. ostaviteljice PE, bake tužitelja. Ističe da je u ostavinskom postupku iza pok. PE stekao kao zakonski nasljednik pravo vlasništva, u 1/3 dijela, na nekretninama ostaviteljice upisan u posjedocni list 126 k. o. [katastarska općina], i od tada je u nesmetanom posjedu 1/3 dijela navedenih nekretnina uključujući i opsjed dijela D1169/1 livada i oranica Peričkovica u površini od 4021 m2. Drugi dio predmetne parcele upisan je u posjedovnom istu u posjedu ŠE. Predmetna nekretnina upisana je u zk. ul. [broj ZK uloška] k.. Č [adresa] i to kao kat. čestica br. [katastarska čestica]/1a oranica kao vlasništvo tužene. Tužitelj navodi da je on samostalni posjednik dijela kat. čestice [katastarska čestica] od pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju tj. 23.12.1981. te je na dijelu parcele sagradio manji gospodarski objekt-podrum, kojeg uživa prema svojim gospodarskim potrebama. Tužitelj je podneskom od dana 10. srpnja 2024. specificirao tužbeni zahtjev (list br. 179-180) i na ročištu od 15. travnja 2025. Tužitelj-protutuženik se protivio protutužbenom zahtjevu tvrdeći da je neosnovan i predložio odbijanje protutužbenog zahtjeva.

    2. Tužena-protutužiteljica u odgovoru na tužbu tvrdi kako nije točno da bi tužitelj bio upisan kao „vlasnik realnog dijela kč. br. [katastarska čestica]-a oranica Peričkovica u površini od 1496 čhv upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]“. Naime, stvarni i knjižni vlasnik predmetne kat. čestice koja se vodi pod brojem kč. br. [katastarska čestica]-A upisana je u zemljišnim knjigama kao samovlasništvo tužene još 2008.g. na osnovi rješenja Općinskog suda u Karlovcu broj Z-2232/08 od 08.04.2008.godine. Nisu točni podaci o upisu u katastarskim evidencijama navedene kat. čestice. Naime, u posjedovnom listu 126 k. o. [katastarska općina] navedene su dvije kat. čestice i to kč. br. [katastarska čestica] od 691 m2 i kč. br. [katastarska čestica] od 586 m2, kao posjed ŽE r. J ud. Josipa, [adresa]. U posjedovnom listu 129 k. o. [katastarska općina] između ostalih navedena je i kč. br. [katastarska čestica] u površini od 1806 m2, a nema kč.br. d 1169/1 u površini od 539 m2, kako to navodi tužitelj, time da je kao posjednik predmetne kat. čestice naveden JEG, [adresa], Č [adresa]. Konačno kč. br. [katastarska čestica] od 4560 m2 vodi se u posjedovnom listu 1207 k. o. [katastarska općina] kao posjed tužene. Neistiniti su i proizvoljni navodi tužitelja da bi on u ostavinskom postupku iza pok. ME, kćeri Đ, [adresa] temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Vrginmostu broj O-152/81 od 23.09.1981.g. stekao pravo suvlasništva u 1/3 dijela nekretnina iz posjedovnog lista 126.

    2.1. Tužena izričito osporava vjerodostojnost, zakonitost i istinitost navedenog rješenja. U rješenju je naime, navedeno da je ostaviteljica iza sebe ostavila troje djece UE, KE i CE, time da se nasljednik CE nije prihvatio nasljedstva, već se istog prihvatio njegov sin FE – ovdje tužitelj, tako da je on utvrđen nasljednikom umjesto CE. Ovo rješenje, međutim, nikada nije provedeno u zemljišnim knjigama, iako proizazi da je donijeto prije punih 40 godina, tako da nikada nije niti proizvelo nikakav pravni učinak. Posebno se napominje da prema saznanjima tužene niti nasljednici TE niti BE nikada nisu dobili to rješenje o nasljeđivanju iza svoje pok. majke. Osim toga, prešućen je u rješenju i nasljednik GE, sin ostaviteljice, čime mu je nezakonito uskraćeno pravo na nasljeđivanje iza pok. majke, što znači da je tužitelj zlouporabio svoja prava, sudjelujući kao jedini u tom navodno provedenom ostavinskom postupku.

    2.2. Ostavinski postupak iza pok. ME proveden je 1996.g. i pravomoćnim rješenjem Općinskog suda u Gvozdu broj O-186/96 od 28.10.1997.godine njezinim nasljednicima su proglašeni kći TE u 2/4 dijela, te sinovi CE i BE svaki u 1/4 dijela, time da je zakonski nasljednik GE svoj nasljedni dio ustupio nasljednici TE. Ovo rješenje je i provedeno u zemljišnim knjigama, tako da su temeljem istog nasljednici postali i suvlasnici sporne nekretnine iz ovog predmeta. Tužena izričito poriče da bi tužitelj bio u posjedu dijela sporne kat. čestice od 1981.g., a kako je to prikazano na kopiji kat. plana izrađenog po mjerniku IE iz lipnja 2021.g. Naime, tu kopiju je izradio navedeni mjernik bez znanja i sudjelovanja tužene, kao i vlasnika susjednih kat. čestica, a očigledno isključivo po ukazivanju i uputi tužitelja, tako da se ista ne može smatrati mjerodavnom za ocjenu stvarnog stanja stvari. Tužena je podnijela protutužbu (list br. 41-42). Tužena-protutužiteljica je na ročištu od 15. travnja 2025. specificirala tužbeni zahtjev.

    3. Tužbeni zahtjev je neosnovan, a protutužbeni zahtjev osnovan.

    4. Tijekom dokaznog postupka sud je proveo dokaz saslušanjem tužitelja ČE i tužene JE kao stranaka u postupku, dokaz saslušanjem svjedoka NE, RE, EE, HE, VE, ZE, saslušanjem mjerničkog vještaka Andreje Omić, dokaz očevidom na licu mjesta, dokaz čitanjem i pregledavanjem preslik rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Vrginmostu posl. br. O-152/81-7 od 23. rujna 1981. sa lista br. 5-6, izvoda iz katastarskog plana sa lista br. 7, prijepisa posjedovnog lista od 15. rujna 2021. sa lista br. 8, prijepisa posjedovnog lista sa lista br. 9, izvatka iz zemljišne knjige sa lista br. 10, prijepisa posjedovnog lista sa lista br. 22, preslike rješenja Ureda za katastar Karlovac od 06. srpnja 2021. sa lista br. 24-25, preslike rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Gvozdu posl. br. O-186/96-8 od 28. listopada 1997. sa lista br. 26- 27, preslik rješenja ovoga suda posl. br. Z-2232/08 od 8. travnja 2008. sa lista br. 28.- 29, preslik ugovora o darovanju od 20. travnja 1998. sa lista br. 30-32, preslik ugovora o darovanju od 01. travnja 2008. sa lista br. 33-35, preslik izvatka iz zemljišne knjige od 17. travnja 1998. sa lista br. 36-37, preslik izvatka iz zemljišne knjige od 27. travnja 1998. sa lista br. 38-39, fotografija sa listova br. 61-64, povijest promjena na katastarskim česticama sa lista br. 81, ugovora o darovanju nekretnina od 20. travnja 1998. sa lista br. 83-85, fotografija sa lista br. 85-95, preslik smrtovnice sa lista br. 104- 105, zapisnika sa lista br. 106, izvatka iz zemljišne knjige sa lista br. 107, izjave sa lista br. 110, rješenja o nasljeđivanju od 28. listopada 1997. godine sa lista br. 111-112, rješenja ovoga suda od 8. lipnja 2022. sa lista br. 113-116, pismenog nalaza i mišljenja mjerničkog vještaka Cadcom d.o.o. iz [adresa] sa lista br. 127-136, dopune nalaza i mišljenja vještaka Cadcom d.o.o. sa lista br. 152-156, geodetski elaborat sa lista br. 161-168.

    5. Stranke nisu imale drugih dokaznih prijedloga (članak 7. stavak 1. i članak 219. stavak 1. ZPP-u).

    6. Iz preslike rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Vrginmostu posl. br. O- 152/81-7 od 23. rujna 1981. sa lista br. 5-6 proizlazi, da su nasljednicima pok. ME umrle 1976. godine proglašeni UE, BE i unuk FE iz [adresa] na jednake dijelove – izvanknjižno vlasništvo nekretnina upisanih u posjedovnom listu br. 126 k. o. [katastarska općina].

    7. Zatim, iz prijepisa posjedovnog lista od 15. rujna 2021. sa lista br. 8 proizlazi, da su u posjedovnom listu br. 126 k. o. [katastarska općina] upisane kat. čestice broj [katastarska čestica] ukupne površine 1277 m2 na ime posjednice ŽE iz [adresa].

    8. Nadalje, iz prijepisa posjedovnog lista sa lista br. 9 proizlazi, da se BE iz [adresa] vodi kao posjednik kčbr. [katastarska čestica], D996/6, 995/18, 996/19, 996/20 i 1169/4 k. o. [katastarska općina] upisane u posjedovnom listu br. 129.

    9. Zatim, iz izvatka iz zemljišne knjige sa lista br. 10 proizlazi, da je tužena JE upisana kao vlasnica predmetne kčbr. [katastarska čestica]-A površine 1496 čhv. upisane u zkul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

    10. Temeljem prijepisa posjedovnog lista sa lista br. 22 sud je utvrdio, da je tužena JE upisana kao posjednica kčbr. [katastarska čestica] površine 4560 m2 upisane u posjedovnom listu br. 1207 k. o. [katastarska općina].

    11. Iz preslike rješenja Ureda za katastar Karlovac od 06. srpnja 2021. sa lista br. 24-25 proizlazi, da je tužena JE navedenom uredu predala zahtjev kojem je priložila prijavni list, te je temeljem navedenog zahtjeva i prijavnog lista doneseno navedeno rješenje kojim su kao posjednici kčbr. D 1169/1 ukupne površine 4560 m2 brisani upisani suposjednici ŽE i BE i upisana kao posjednica cijel nove kat. čestice broj [katastarska čestica] tužena JE.

    12. Zatim, iz preslike rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Gvozdu posl. br. O-186/96-8 od 28. listopada 1997. sa lista br. 26-27 proizlazi, da je u ostavinskom postupkku iza pok ME umrle 1976. godine upravo na predmetnoj čestici kčbr. [katastarska čestica]-a oranici Peričkovica površeine 5380 m2 proglašeni nasljednici TE u 2/4 dijela, CE u ½ dijela i BE ½ dijela na predmetnoj kčbr. [katastarska čestica]- A oranica Peričkovica površine 53 ara i 80 m2.

    13. Prema preslici rješenja ovoga suda posl. br. Z-2232/08 od 8. travnja 2008. sa lista br. 28.-29 proizlazi, da je rješenjem ovoga suda dopuštena uknjižba prava vlasništva na nekretninama TE i to na kčbr. [katastarska čestica]-A oranici peričkovica površine 1496 čhv.

    14. Zatim, iz preslike ugovora o darovanju od 20. travnja 1998. sa lista br. 30- 32 proizlazi, da su CE i BE kao darovatelji sklopili sa TE kao daroprimateljicom ugovor o darovanju 2/4 suvlasnička dijela na kčbr. [katastarska čestica]-A dana 20. travnja 1998. godine.

    15. Iz preslike ugovora o darovanju od 01. travnja 2008. sa lista br. 33-35 proizlazi, da su TE kao darovateljica i tužena JE sklopili ugovor o darovanju predmetne kčbr. [katastarska čestica] oranica peričkovca površine 1496 čhv. dana 01. travnja 2008. godine.

    16. Nadalje, iz preslike izvatka iz zemljišne knjige od 17. travnja 1998. sa lista br. 36-37 proizlazi, da su dana 17. travnja 1998. godine kao suvlasnici predmetne kčbr. [katastarska čestica]-a vodili TE u 2/4 dijela, te CE i BE svaki u ¼ dijela.

    17. Zatim, iz preslik izvatka iz zemljišne knjige od 27. travnja 1998. sa lista br. 38-39 proizlazi, da se dana **.**.1998. TE vodila kao vlasnica predmetne katastarske čestice broj [katastarska čestica]-a.

    18. Iz povijesti promjena na katastarskim česticama sa lista br. 81 proizlazi, da je 28. studenog 1969. godine potvrđen obnovljeni katastarski operat za katastarsku općinu [katastarska općina], da je djelom upisana u posjedovni lsit broj 126 na ime posjednice ŽE rođ. J iz [adresa] i dijelom u posjedovni list broj 129 posjednika KE iz [adresa], da je 2021. godine temeljem prijavnog sastavljenog u svrhu upisa kuće su navedena dva dijela upisan u novi posjedovni listu broj 1207 vlasnice JE iz [adresa], te je na kčbr. [katastarska čestica] upisan kuća [adresa] u površini 52 m2 i livada u površini od 4508 m2.

    19. Zatim, iz ugovora o darovanju nekretnina od 20. travnja 1998. sa lista br. 83-85 proizlazi, da su CE i BE darovali svoje suvlasničke dijelove 2/4 TE dana 20. travnja 1998. godine.

    20. Iz fotografija sa lista br. 85-95 je vidljiv dio parcele koje tužitelj potražuje (list br. 92 spisa), vanjski i unutarnji izgled predmetnog podruma koji se nalazi na spornom dijelu parcele (list br. 93-95),te je vidljivo da se podrum nalazi preko puta glavne asfaltirane ceste kuće tužitelja, da je vidljiva obnovljena kuća tužene (list br. 86, 88).

    21. Zatim, iz preslike smrtovnice sa lista br. 104-105 , zapisnika sa lista br. 106, izvatka iz zemljišne knjige sa lista br. 107, izjave sa lista br. 110, rješenja o nasljeđivanju od 28. listopada 1997. godine sa lista br. 111-112, rješenja ovoga suda od 8. lipnja 2022. sa lista br. 113-116 nedvojbeno proizlazi, da je je SE umrla 1976. godine, da je u trenutku smrti SE bila upisana kao vlasnica predmetne kat. čestice broj [katastarska čestica]-a oranica Peričkovica u površini 53 ari 80 m2, da su nasljednicima na imovini pok. ME pa i na utuženoj kat. čestici broj [katastarska čestica]-a k. o. [katastarska općina] proglašeni kćerka TE u 2/4 suvlasnička dijela, te sinovi CE i OE svaki u ¼ suvlasnička dijela.

    22. Temeljem izvoda iz katastarskog plana sa lista br. 7, fotografija sa listova br. 61-64, očevida na licu mjesta i pismenog nalaza i mišljenja mjerničkog vještaka Cadcom d.o.o. iz [adresa] sa lista br. 127-136. sud je utvrdio, da je tužitelj FE na licu mjesta pokazao dio katastarske čestice broj [katastarska čestica] katastarska općina [katastarska općina] za koju tvrdi da je vlasnik, da se na tom spornom dijelu čestice nalazi podrum, nadstrešnica za drva i nekoliko stabala voćaka, da je na skici mjerničkog vještaka sporni dio zemljišta koji potražuje tužitelj označen slovima A-B-C-D-E-G-H-I-A, da se dio zemljište koje potražuje nalazi unutar granica građevnog područja označen slovima A-B-G-H-I-A površine 1029 m2 i isti se može parcelirati, da se drugi dio zemljišta koje potražuje tužitelj nalazi izvan granica građevnog područja (poljoprivredno zemljište) označeno na skici vještaka slovima B-C-D-E-F-G-B površine 1587 m2 i sukladno članku 44. stavak 4. Zakona po poljoprivrednom zemljištu se ne može parcelirati, da su na drugom dijelu zemljišta koje tužitelj ne potražuje nalazi kuća tužene kućni broj 108/A koja je evidentirana u katastru i zemljišnoj knjizi i koja ima uporabnu dozvolu.

    23. Tužitelj-protutuženik FE je izjavio da je predmetni podrum napravio on sam i to možda poslije bakine smrti, a baka je umrla 1968.g. time da ne zna točan datum smrti bake. Podrum je radio godinu ili dvije poslije njezine smrti. Brat koji je AE mu je pomagao, tu je prije bila oranica ili livada. Tu je sadio u donjem dijelu kukuruz. Imao je bager te je tu iskopao neki podrum i tu su premali krumpir, zimnicu da se ne smrzne, tu je stric JEG je stavljao krumpir, a tetka LE je bila stara i njoj su davali krumpira a ona je dok je tužitelj taj podrum radio kuhala i bila je tamo prisutna. Kada je tužitelj gradio podrum navodi da nije nju pitao da gradim podrum niti mu je ona osporavala kad je to gradio. Kada je bila ostavinska rasprava iza bake PE išli su na tu raspravu znajući da je PE za svojeg života usmeno njima rekla da koji dio zemlje ostavlja svom sinu ĆE, drugi dio zemlje je ostao DE a treći dio je ostao stricu JEG i to je bilo u donjem dijelu. Na ostavinskoj raspravi došli su tužitelj i otac CE, stric JEG i tetka TE. Tužiteljev otac je rekao da njemu zemlje ne treba i da će odmah to prenijeti na tužitelja. Sutkinja je rekla da to ne ide tako, jer ima još jedan brat ČŽ koji nije bio na raspravi. Tada su rekli da je on migrirao još 50 i neke godine i pobjegao je. Tada je sutkinja odmah eliminirala odnosno brisala i sve se dijelilo na strica JEG, CE i TE. Sutkinja je izdiktirala da ne može tužiteljev otac na tužitelja prepisati bez da se o tome izjasne i drugi nasljednici i to tužiteljev brat AE i sestra JE, te su njih dvoje pred sutkinjom potpisali izjavu da sve pripadne tužitelju, pa su tako postali suvlasnici tužitelj, stric JEG i tetka TE. Konkretno zemljište je bilo zemlja bake PE i uživao je njezin dio i više od toga a ona je bila stara i bolesna i nije mogla na zemlji raditi. Kad je zidao podrum stric JEG mu je pomagao i nije se ništa bunio niti mu branio što taj podrum zida. Tužena mu nije ništa pomagala jer je živjela u [adresa] i nije mu pomagala niti u obradi zemlje niti u gradnji podruma. Poslije Domovinskog rata tužitelj je napravio privremenu nadstrešnicu za drva. Njegov brat AE je ostao u kući od djeda i bake, tužitelj je ostao u kući roditelja, dok su sestru JE školovali i plaćali školovanje u Zagrebu. Iskazuje da je plan bio da muški ostanu raditi na zemlji a ona kao žensko da se školuje. Kuća TE koja se nalazi blizu ovog podruma i spornog zemljišta je srušena u Domovinskom ratu i najzadnja je obnovljena i to zadnja je uređena jer nije bilo sređeno zemljište. Nije provedena ostavinska rasprava iz TE iako ona ima živu unuku u Beogradu i danas. Kuća od TE sadrži 50 i nešto više kvadrata i ako je sestra živjela sama i pripadalo joj je 40 i nešto kvadrata. Tužena dok se vršila obnova nije često dolazila, a nije mu nikada rekla da je sklopila darovni ugovor s TE. Da nije došlo do svađe između njega i sestre kojom prilikom je ona rekla da tužitelj koristi njezin dio zemlje i da je sagradio na zemljištu podrum, da mu to nije rekla i danas bi koristio to zemljište te nikad ne bih znao da je ona to prepisala na sebe. On to uživa dok je baka bila živa i poslije njezine smrti, kosio je, sadio kukuruz. Navedeni podrum koji je izgradio za vrijeme Domovinskog rata neprijateljska vojska je posula zemlju po podrumu da ne bude vidljiv. Na pitanje pun. tužitelja odgovara da je sadio voćke maline, ribizle, orah koji je tužena posjekla. Na pitanje pun. tuženika tvrdi da posjeduje točni dio nekretnine to traži u tužbi a kako zna do kuda je njegovo odgovara da mu je baka pokazala što ide njemu, tu je znao jer se tu stalno orao, uživao je dok je baka bila živa i više jer ona nije mogla čistiti. Međa se znalo po oranju i bio obrov, napravljena je razlika u visini jednog zemljišta od drugog, radi čeg je on naknadno s traktorom poslije poravnao da sve bude jednako jer da je bilo svima u interesu da čisti kamenje i to održava, s bagerom je čistio. Napravio je i asfalt koji vodi do spronog zemljišta i to j on sredio poslije rata. Zna da je jedno vrijeme tetka bila kod rođaka i kada je rođak obolio tetka je otišla u dom a razliku doma je plaćala država jer tetka nije imala dovoljno mirovinu. Na pitanje pun. tuženika kako objašnjava tužitelj činjenicu da je pokazao mjerničkom vještaku Mariu Matešiću da uživa 1914 m2 i po tom nacrtu istog vještaka je podnio tužbu kojom potvrđuje istu površinu zemljišta, a prilikom očevida na licu mjesta je pokazao vj. Andreji Omić površinu od 2616 m2 tvrdeći da je uživa odnosno kako je nastala razlika od 700 i nešto m2 odgovara da to nije istina i da je on pokazao kako je uživao i prvi i drugi put a zašto postoji razlika on to ne zna. Pored podruma nije nikad bilo kuće, stara kuća od tetke LE je srušena ina istom mjestu je nakon Domovinskog rata izgrađena nova obnovljena kuća. Baka je rekla da će dio ići ĆE, dio OE, a dio JEG i to je ispod zemljišta koje je on uživao i njegovo zemljište nije tužitelj nikada uživao. Matijin je bio donji dio čestice koji je dio tužbenog zahtjeva. Na pitanje pun. tuženika zašto je tužitelj u ostavinskom postupku koji se 1996.g. vodio iza pok. PE kod Općinskog suda u Gvozdu ( Vrginmostu) kao pun. svog oca JŽ prihvatio nasljedstva koje ĆE pripada upravo na nekretnini koja je predmet ovdje tužbenog zahtjeva ukoliko je smatrao kako tvrdi tijekom ovog postupka da je predmetna nekretnina pripala njemu u 1/3 suvl. dijela odgovara da se toga ne sjeća i nije mu logično da bi on svoj dio dao ocu. Pogledao je potpis na zapisniku od 3.12.1996.g. u ostavinskom spisu posl.O-186/96 koji se nalazi na listu 106 ovog spisa koji je predočen po pun. tužene i tvrdi da je jedan od potpisa njegov potpis ĐŽ.

    24. Tužena-protutužiteljica JE je izjavila da je baka FŽ umrla 1996.g. Tetka TE se vratila nakon Dom. vrta 1995.g u selo uz napomenu da je teta TE neprekidno živjela u selu. Na spornom dijelu zemljišta postojala je stara kuća za koju je sigurna da je nosila kbr 22 i u njoj je do svoje smrti 1996. živjela baka. Dodaje da je DE za života napravila svoju kuću koja je srušena u Domovinskom ratu na zemljištu koje nije predmet ovog spora ali je susjedno i na mjestu te njene kuće je izgrađena nova kuća. Ističe da je tu kuću DE izgradila 1978. i tada se u nju preselila a ŠE si je napravio kuću preko ceste i iselio se iz bakine kuće. Bakina kuća je srušena prije nego što je DE 1978. napravila sebi kuću. Otac CE je dogovorio sa DE i izgradio je zajednički podrum u koji su zajedno odlagali namirnice i to je bilo negdje 1976. DE je 1991. došla kod nje u Zagreb i bila sve do povratka do 1995.g. kod nje Zagrebu, tužena joj je sve pomagala i stalno je od 1996.g. dolazila dolje sa suprugom uređivala i ulagala u kuću jer je već tada znala da će ta kuća sa svim zemljištem pripasti njoj . Tužitelj na spornom dijelu zemljišta cijelo vrijeme nije ništa radio niti sadio jer on nije bio vlasnik niti suvlasnik bilo koje zemlje jer je njegov otac CE bio vlasnik. Tuženik je koristio podrum koji mu niti tužena niti tetka nisu branile da koristi. Tetka PŽ je financirala izgradnju podruma s njihovim ocem. Vidjela je da je napravio neku nadstrešnicu za drva i nije se tome protivila. Kako je nastao spor tužitelj dovozi sve više drva na zemljište, smeća i više toga. 14 puta je zvala policiju jer ju tužitelj uznemirava od podnošenja tužbe do danas neprekidno, ne dozvoljava joj da koristi svoju zemlju. Ona kosi sve godine predmetno zemljište. Živi u [adresa] a po ljeti dolazi redovito i održava.

    24.1. Tužitelj ju uznemirava, zagadio joj je bunar, zatvorio odvod iz kupaone pa ne može koristiti sanitarni čvor jer joj je nabacao betonske cijevi po cijeloj parceli i za to je ističe zvala policiju više puta ali policija ne dolazi na lice mjesta. Ističe da su njihovi preci bili u jako dobrim odnosima radi čega je TE s njenim ocem CE izgradila podrum koji se nalazi na spornom dijelu zemljišta i tako su TE i njen brat JEG izgradili zajednički bunar koji se i danas nalazi na parceli od ŠE. 2003.g. TE joj je ostavila svu imovinu. 2002. godine im je umro otac i oni su se međusobno dogovorili i da će se ona svog dijela odreći ukoliko dobije ovo od tetke. Kad je dobila svu zemlju od Mare Bojović 2003. g. tada je 2004. g tužitelj pokrenuo ostavinsku raspravu iz a oca CE jer nije do tada bio siguran hoće li se to sve realizirati, stoga se tužena na ostavinskoj raspravi iza oca odrekla svog dijela. Nikada nije bilo sporno da je predmetno zemljište u cijelosti bilo u vlasništvu TE niti su bile sporne međe jer ih nije niti bilo. Kao prvo otac joj je za života darovao i to prije Domovinskog rata na broju 24 kao osiguranje kredita koje je tužena podigla i otplatila za kupnju kuće u [adresa] i istu kuću joj nije kupio otac nego ona sama. Stoga je ona 2011.g. darovnim ugovorom to zemljište upisala u vlasništvo kćerke tužitelja ŠŽ kako bi ispoštovala dogovor da joj pripadne svo zemljište od tetke a da zemljište od oca sve pripadne tužitelju. 2015.g. je umrla njihova majka i ja ona se u toj ostavini sukladno prethodnom dogovoru odrekla nasljedstva u korist tužitelja. Supruga od tužitelja je nju i TE vozila u Pisarovnu kod JB radi ovjere ugovora o darovanju 2008.g.stoga smatra da je tužitelj sve znao i njemu je bilo u interesu da tužena to odradi da on dobije svo zemljište. Navodi da je tužitelju dala 1/3 u kući, u zemlji u šumi u svemu. Rješenje o nasljeđivanju iza pok. PE iz 1981. je lažno i krivotvoreno, a to je tada radio za novac ŽŽ. U toj ostavini nije ništa dobila.

    24.2. Na pitanje pun. tužitelja rješenje o nasljeđivanju posl.br. O-152/81 je vidljivo da nema pečat na prvoj strani i stoga je nevaljano a vjerojatno je ŽŽ nije mogao doći do tog pečata, priznaje da je u to vrijeme živjela u [adresa] na adresi [adresa], ali ponovno tvrdi da nije nikada bila na toj ostavini, nije nikada pozvana na tu ostavinu a nije imala niti nikakva saznanja o toj ostavini a nisu znala ni njena braća. MŽ je umrla 1976. Tužitelj nije nikada ništa sadio kao on to tvrdi. Ističe da su ograđeni vrt na tom zemljištu imale PE i JEG, a TE nije imala ništa i nije bilo potrebe da tužitelj nešto radi i obrađuje, sije i sadi a niti njegov otac CE jer je CE imao sasvim dovoljno svoje zemlje za obrađivati. Nakon Domovinskog rata zemljište je bilo raspušteno, kuća srušena, i ona je to zemljište sa svojim suprugom čistila i dovela u red a donji dio zemljišta je močvara, rastu vrbe i ona i suprug ga stalno zatrpavamo raznim ciglama i sl. TE se vratila u [adresa] iz [adresa].g. za stalno živjela je neprekidno i njegovala je baku godinu dana, a koliko je prije toga otišla u Beograd to ne zna. Orah je posjekla jer ha je ona i posadila na svojoj zemlji. Kada ode u Zg tužitelj posadi ribizle na to zemljište ili nešto drugo i njen suprug je to posjekao. Kada je ona održavala zemljište nitko se nije protivio. Na pitanje pun. tuženika odgovara da se UŽ vratila iz Zagreba nakon Domovinskog rata 1995.g. jer je bila u progonstvu i bila je kod tužena kako je to već navela. Na pitanje pun. tužitelja postoje li vidljive međašne ili neke druge oznake temeljem kojih je tužitelj pokazao jedan pravac međe i jednu površinu zemljišta mjerniku vj. kojeg je angažirao prije pokretanja ovog postupka, a drugi pravac međe koji je pokazao i drugu veću površinu vještaku određenom od strane suda ponavlja da ne postoji nikakav međašni znak jer je to sve bila zemlja od TE i jer je tužitelj znao da ovisi o nje znajući da se ona morala odlučiti i što je napravila u dužem vremenskom razdoblju na način da se odrekla svog suvlasničkog dijela na imovinu njihovih roditelja.

    25. Svjedok KŽ je izjavio, da je jabuku koja se nalazi na spornom zemljištu osobno kalemio, da od 1981. g. ovdje dolazi redovito tj. od kada mu se sestra udala za tužitelja, da su betonski blokovi za izgradnju podruma rađeni negdje prije rata i to su radili ja, tužitelj i brat tužitelja AE, da zna da je tužitelj imao korpu i kopao je sam za temelje i tako je to do danas, da CŽ uživa predmetni objekt od izgradnje do danas, kao i nadstrešnicu za drva i drva koja se nalaze na predmetnoj parceli, da sprono zemljište kosi CŽ, da su TŽ i moj šogor (tužitelj) posadili jabuku i dolje niže krušku, da je nekada bio i orah i ribizl i to je posadio tužitelj i njegova supruga, a posjekla ih je tužena pred dvije do tri godine, da tužena zadnje dvije godine kosi dio zemljišta koji je bliže njenoj kući kbr. 108a tj. na mjestu gdje je posjekla orah i ribizl. Nadalje je potvrdio, da je tužena živjela u [adresa] dok nije dobila od tete kuću, da je kuću tužene obnovila država, da je obnova radila kuću, socijalna služba je teti plaćala dom a tužena je dobila kuću, ali je to njegova pretpostavka, da je tužtieljica vlasnica kuće, da zna da je kuća u ostavinskoj raspravi podijeljena na 3 dijela, da nije išao geodeta van jer je bilo skupo da se to parcelira, da su odnosi između parničnih stranaka bili unazad tri godine super.

    26. Svjedok RE je izjavio, da je FE prije jedno 5 do 6 godina prije domovinskog rata izgradio objekt od betonskih blokova i to je bilo prije kao podrum, da nadstrešnicu koristi isto tužitelj, kao i drva, da je jabuku i krušku posadio tužitelj, da je nekada bilo stablo oraha do pred dvije godine, a tko je posjekao nije vidio, da tužitelj stalno kosi, da tužitelj ovdje živi neprekidno. Nadalje je potvrdio, da tužena kosi oko svoje kućice, a ovo što sam pokazao znala je katkad kositi, da ovdje rođen i živi 60 godina i imam zato neposredna saznanja, da je tužena živjela u [adresa] i dolazila je ovdje kod brata godinama, da je dio parcele koju je tužitelj pokazao je orao i sijao kukuruz a on mu je pomagao, da je prije rata imao pšenicu na dijelu zemljišta, da zna da je kosio, da je imao krave na paši. Na kraju iskazuje, da su sada u lošim odnosima parnične stranke a razlog je predmetno zemljište.

    27. Svjedok BŽ je izjavio, da je objekt sa betonskim blokovima napravljen prije rata, da su ga za vrijeme rata koristili kao bunker, da ga je napravio tužitelj, da je tužena tada išla u školu u Zagreb, dok je tužitelj radio objekt, da tužitelj kosi predmetno zemljište, da se prije oralo, kosilo, imali su krave na ispaši, da je tužitelj posadio voćke koje su tu prije rata. Nadalje je izjavio, da je vidio tuženu da je pred 5, 6 godina dolazila ovdje, da je kosila dio zemljišta i to bliže svojoj kući, da je gradila kuću broj 108a, tj. kuću tužene, da je vlasnica kuće pred kraj svog života bila u domu pri Matešiću, da je čuo da je tuženoj tu kuću teta darovala, da je bio orah i ribizl, da ih je posadio tužitelj prije rata a tko je posjekao ne zna.

    28. Svjedok TŽ je izjavila, da se udala sam 1981. i ovdje je bila stara kuća i tu su živjeli i to je mjesto u kojoj živi tužitelj i koju je obnovila država, da u predmetnom objektu su prije držali hranu za stoku koju su imali, sada korsite za krumpiri i sl. da su to napravili njen muž tužitelj FE i ona, a koje godine ne može reći, da su imali bager, da je tužitelj kopao s tim bagerom a ona mu je s lopatom pomagala raditi ćoškove, da su poslije rata napravili nadstrešnicu ispod koje držimo drva, da kada su radili za podrum deku osim nje i tužitelja je pomagao njen i njegov brat, šogorica, GŽ, da je jabuku i krušku su oni posadili je bio divlji pa je njen brat KŽ kalemio, da je ona osobno posadila orah, maline, kupine i ribizle, a posjekla ih je tužena, da su podnijeli tužbu odmah nakon što je to tužena porušila. Nadalje je izjavila, da je prije u kuću kojoj je tužena sada vlasnik je dolazila teta F i to je ostavila tuženoj, da je za vrijeme Dom. rata stara kuća srušila i obnovljena je, da je teta naslijedila staru kuću od ME, da je baka ME podijelila ovu parcelu na 3 dijela i to gdje su sada kruška, jabuka i podrum je ostavila P (tužiteljev otac), drugi dio je ostavila DE i to gdje je sada nova obnovljena kuća a u donjem dijelu IŽ, da su tako koristili i baka je tada bila živa kada je to podijelila, da se na ostavinskoj raspravi iza ME otac tužitelja CE htio odreći svog dijela odmah u korist tužitelja a po uputi tadašnje sutkinje Šterk da to ne može učiniti jer ima još dvoje djece JE i AE i tada su oni dvoje toga odrekli u Jožinu korist. Na kraju je izjavila, da je tužena prestala dolaziti kod nas unatrag par godina i zbog spornog zemljišta, da je to sve što zna, jer su oni sve ovako uživali od kada se ona udala i tako su rekli deda i baka.

    29. Svjedok VE je izjavila, da je objekat koji se koristi izgrađen prije rata, koliko prije ne zna, da ne zna tko ga je gradio, da ga koristi CŽ, da je nadstrešnicu za drva je koristio tužitelj i to poslije rata je napravio, da ne zna tko je sadio voćke a bile su tu kada je zemljište DE poklonila tuženoj., da joj je DE rekla da je kućicu poklonila tuženoj, da nije bila kada su sastavljali niti potpisivali ugovor, da su tužena i njen suprug poslije Dom. rata pomagali TE čistiti zemljište i to su nastavili i poslije njene smrti. Zatim je izjavila, da joj je TE rekla da je međa gdje nekada bila kruška, te je pokazala sucu ostatak vidljivog panja od te kruške, da joj je TE pokazala da međa ide do te kruške i u jarak od glavne ceste prema dolje, da iz toga proizlazi i podrum i nadstrešnica i zemlja gdje se nalazi kruška i jabuka je od DE, da ona živi sada na kbr. 110 gdje je prije bila kuća njenih roditelja i gdje se rodila, da je do Dom. rata svaki tjedan dolazila kući iz Zagreba gdje je živjela, da je nakon Dom. rata otišla u Njemačku ali se je jednom mjesečno a stalno je ovdje od 30.5.2019. živjela tu neprekidno, da se udala 1968. godine i otišla je sa suprugom živjeti u [adresa] a mama joj je kupila fićeka i svaki tjedan je dolazila u tu kuću. Na kraju je izjavila, da je tužena obnovila kuću DE, koja je umrla u staračkom domu, da je od kuće do panja kruške su kosili tužena i njen suprug, a tužitelja nije vidjela da kosi. Sud je ocijenio iskaz svjedoka NŽ neistinitim i pristranim. Ovo iz razloga što je očito zbog svađe sa tužiteljem i prijateljstvom sa tuženom dali takav iskaz. Osim toga, njen iskaz je u suprotnosti sa materijalnim objektivnim dokazima koji se nalaze u spisu. Naime, svjedok nije objasnila iz kojeg razloga je baš njoj TE pokazala da ide međe i kada, i kako jedina ona nije vidjela nikada tužitelj koristi sporni dio parcele. Iz navedenog proizlazi, da je svjedok iskazivao na način da govori samo u prilog tuženoj, pa je nelogično i neživotno da nije vidjela tužitelja niti jednom da koristi sporni dio čestice.

    30. Svjedok RŽ je izjavila, da je podrum-bunker izgradio tužitelj i to prije rata, da ovdje dolazi ne baš često, kada je tužena naslijedila kućicu dolazila je kada ju je čistila, da dok nisu bili stranke u svađi nije puno dolazila, da nije nikoga vidjela da netko ulazi ili izlazi iz podruma, da tužena kosi zemlju i to cijelu parcelu i to oko podruma, da nije vidjela tužitelja da nešto radi na predmetnoj parceli. Poslije rata je bilo dosta zapušteno, raslo je trnje, i kada je tužiteljici ostavila kuću onda su to počeli čistiti i delati, da je bila u par navrata pomagati.

    31. Svjedok AE je izjavio, da se odrekao zemljišta i ništa ne potražuje niti nema ništa tamo, niti ga briga a ne zna tko koristi zemljište koje mi je pokazano na fotografijama koje se nalaze na listu 92 i 93 spisa, jer nitko neće raditi na zemlji. Odgovara da je u dobrim odnosima s bratom, nisu se nikada svađali a za života su si dosta pomagali. Vezano za podrum koji mu je pokazan na slici odgovara da je on pomagao bratu sagraditi taj podrum i brat je njemu pomagao kada sam ja gradio sebi. Ne zna kad je taj podrum građen. ME je bila njihova baka, a ne može se sjetiti kada je umrla. Kada je bila ostavinska rasprava ne sjeća se kako je tada imovina podijeljena. Kada je tužitelj gradio podrum misli da ga nije nitko sprječavao u gradnji. U vrijeme gradnje spornog podruma TE koja je njihova tetka ne zna gdje je tetka živjela dok je bratu pomagao graditi podrum. Kada je njegova sestra ovdje tužena počela uživati sporno zemljište živjela je tada u Zagrebu, dolazila je i tu. S pok. ocem CE ne zna je li postojao dogovor. Kada je otac umro imali su ostavinsku raspravu i on se odrekao, a inače uživa dio od djede i bake jer je takav bio dogovor. Kada je imao 3 godine poslali su ga da živi kod djede i bake i tamo je ostao i živjeti, a sestra i brat su ostali živjeti s njihovim roditeljima. Ne zna ništa oko toga tko je sadio voćke, tko je kosio oko podruma. Ne zna je li netko polagao ikakva prava na zemljištu koje mu je pokazano danas na raspravi. Njegov stric JEG je živio u blizini ovog zemljišta. U blizini podruma bila je stara kuća koje danas nema, a ta kuća je bila od sve troje. Podrum je financirao brat, on ga nije financirao, on mu je samo pomagao. Sud je ocijenio iskaz svjedoka AE pristranim. Ovo iz razloga što se svjedok mnogih događaja i detalja nije sjetio ili nije znao, a logično je da zna i da se sjeti, ali je očito prešutio jer se davanjem istinitog i potpunog iskaza nije htio zamjeriti niti bratu niti sestri s kojim je u dobrim odnosima.

    32. Odredba članka 159. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne Novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09,153/09, 143/12, 152/14 – dalje: ZV) glasi: „Dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari“., dok odredba članka 159. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima glasi: „Samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja“.

    33. Dakle, iz iskaza tužitelja ČE, tužene JE, svjedoka NE, RE, EE, TŽ, VE, ZE, nedvojbeno proizlazi da su tužitelj CŽ i tužena JE kao brat i sestra bili dugi niz godina u dobrim obiteljskim odnosima, a sve do trenutka unatrag par godina kada je nastao spor oko predmetnog zemljišta. Stoga sud ocjenjuje da je tužitelj ĐŽ sigurno povremeno koristio predmetno zemljište i sporni objekat- podrum uz suglasnost prethodne vlasnice zemljišta njegove tetke TE s kojom je također bio u dobrim odnosima, a nakon TE je istu koristio uz suglasnost JE. Nadalje, ova činjenica kao i činjenica da niti jedan materijalni objektivni dokaz koji se nalazi u spisu ne potvrđuju da je on bio pošteni posjednik spornog dijela zemljišta, te je znao da to zemljište nije njegovo vlasništvo a niti da je njegov posjed. Iz gore provedenih dokaza nedvojbeno proizlazi da je vlasnica spornog dijela zemljišta tadašnje kčbr. [katastarska čestica]-A oranica Perićkovica površine 53ara i 80m2 sve do svoje smrti tj. dana 28. studenog 1976. bila baka tužitelja i tužene FŽ. Zatim, nasljednici upravo na navedenoj čestici iza pok. PE su naslijedili TE u 2/4 dijela, EŽ u ¼ dijela i ŠE u ¼ dijela tj. djeca PE i to rješenjem o nasljeđivanju od 28. listopada 1997. Suvlasnici spornog zemljišta otac tužitelja i tužene EŽ i stric tužitelja i tužene ŠE su darovali **.**.1998. TE svoja suvlasnička 2/4 dijela upravo na kčbr. [katastarska čestica]-A. Stoga sud ocjenjuje da je tužitelj ĐŽ imao sigurno znanje o izvršenom darovanjem s obzirom da je u to vrijem živio sa svojim ocem u kući.

    34. Nadalje, samovlasnica TE predmetne kčbr. [katastarska čestica]-A k. o. [katastarska općina] je darovala cijelu katastarsku česticu tuženoj JE **.**.2008. i TE je upisana kao vlasnica i posjednica u zemljišnim knjigama. Zatim, činjenica je da je predmetni podrum sagrađen za vrijeme dok su suvlasnici predmetne nekretnine bili PŽ, EŽ i ŠE i to očito s namjerom da je koristi TE i obitelj JŽ. Međutim, EŽ darovanjem zemljišta svog suvlasničkog dijela TE se odrekao prava ne samo na suvlasničkog dijela na zemljištu nego i svog suvlasničkog dijela na podrumu. Dakle, svi objektivni i materijalni dokazi potvrđuju da je tužena vlasnica predmetnog zemljišta zajedno sa podrumom.

    35. Zatim, činjenica što je tužitelj podnoseći tužbu priložio u spis kopiju katastarskog plana koji je po njegovom kazivanju koji dio zemljišta uživa izradio ovlašteni geodeta, a koja površina zemljišta i oblik zemljišta se razlikuje od površine i oblika zemljišta koji je pokazao na licu mjesta i prema kojem pokazivanju je mjernički vještak Andreja Omić sačinila prijavni list i skicu očevida u prema kojem je tužitelj specificirao tužbeni zahtjev dokazuje da tužitelj očito ne iskazuje istinito i vjerodostojno. Stoga sud zaključuje da je tuženi zahtjev tužitelja-protutuženika HŽ neosnovan radi čega je odlučeno kao u točci 1. izreke presude.

    36. Tužitelj nije stekao vlasništvo dijela kčbr. [katastarska čestica]-A k. o. [katastarska općina] kao on to tvrdi u tužbi temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Vrginmostu pos.br.O-152/81-7 od 23. rujna 1981. iza pok. PE iz razloga što predmetnom nasljeđivanja u navedenom ostavinskom postupku nije bila utužena kčbr. [katastarska čestica]-A k. o. [katastarska općina] Štefnki već katastarske čestice upisane u posjedovnom listu 126 i prema priloženom posjedovnom listu od strane tužitelja radi se o katastarskim česticama [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno drugim česticama. Naprotiv, nasljednici upravo na navedenoj čestici iza pok. PE su bili TE u 2/4 dijela, EŽ u ¼ dijela i ŠE u ¼ dijela tj. djeca PE i to rješenjem o nasljeđivanju od 28. listopada 1997.

    37. Odredba članka 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima glasi:

    (1) Ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane. (2) Da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže.

    38. U odnosu na protutužbeni zahtjev očito je da tužitelj-protutuženik povremenim korištenjem podruma, povremenom košnjom dijela zemljišta, povremenom sadnjom voćaka, izgradnjom nadstrešnice za drva i povremenim korištenjem spornog zemljišta za skladištenje drva, te uništavanjem sadnica koje je posadila tužena- protutužiteljica očito namjerno uznemirava vlasništvo i posjed tužene- protutužiteljice, stoga je sud primjenjujući čl. 167. st. 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima odlučio kao u točci 2. izreke presude.

    39. Odluku o troškovima sud je donio primjenjujući članak 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ( Narodne Novine 453/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23).

    40. Tuženoj-protutužiteljici su priznati troškovi zastupanja po punom. odvjetnici u skladu sa Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne Novine“ broj 138/2023) i prema vrijednosti predmeta spora u iznosu od 1.327,23 eura.

    41. Naime, tuženoj-protutužiteljici je priznat trošak za sastav odgovora na tužbu od dana 18. listopada 2021.g. (tbr. 8. toč. 1.) u iznosu od 200,00 eura, sastav protutužbe od 10. studenog 2021. (tbr. 7. toč. 1.) u iznosu od 200,00 eura, sastav obrazloženog podneska od 07. prosinca 2021. (tbr. 8. toč. 1.) u iznosu od 200,00 eura, zastupanje na pripremnom ročištu od 15. rujna 2022. (tbr. 9. toč. 1.) u iznosu od 200,00 eura, sastav obrazloženog podneska od 03. studenog 2021. (tbr. 8. toč. 1.) u iznosu od 200,00 eura, zastupanje na ročištu od 18. travnja 2023. (tbr. 9. toč. 1.) u iznosu od 200,00 eura, sastav obrazloženog podneska od 04. svibnja 2023. kojim se očituje na nalaz vještaka (tbr. 8. toč. 1.) u iznosu od 200,00 eura, sastav obrazloženog podneska od 22. kolovoza 2023. (tbr. 8. toč. 1.) u iznosu od 200,00 eura, zastupanje na ročištu od 19. veljače 2025. (tbr. 9. toč. 1.) u iznosu od 200,00 eura, zastupanje na ročištu od 15. travnja 2025. (tbr. 9. toč. 1.) u iznosu od 200,00 eura.

    42. Dakle, tužitenoj-protutužiteljici su ukupno priznati parnični troškovi u iznosu od 2.000,00 eura.

    43. Tuženoj-protutužiteljici nisu priznati troškovi sastava ostalih podnesaka, a iz razloga što je Tar. br. 8. toč. 1. Tarife propisano da je sud ovlašten u prvostupanjskom postupku priznati trošak sastava najviše četiri podneska.

    44. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci.

    U Karlovcu, 6. svibnja 2025.

    Sudac

    Miroslav Kosanović

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude može se podnijeti žalba na Županijski sud u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovoga suda, pismeno, u 3 istovjetna primjerka.

    Dostavljeno

    1. ČEG odvjetnica u [adresa]

    2. ĐE odvjetnice u [adresa]

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.