Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Kž-225/2025-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Lidije Vidjak kao predsjednice vijeća te Jasne Smiljanić i Siniše Pleše kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Marine Bobanović, u kaznenom predmetu protiv optuženog DŽ, zbog kaznenog djela iz članka 190. stavka 2. Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbama Općinskog državnog odvjetništva u Splitu, broj: KO-DO-655/2023 od 13. siječnja 2025. i optuženog DŽ, izjavljenim protiv presude Općinskog suda u Splitu, broj K-250/2024-14 od 16. prosinca 2024., u sjednici vijeća održanoj 6. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbijaju se žalbe državnog odvjetnika i optuženog DŽ kao neosnovane te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Splitu, broj K-250/2024-14 od 16. prosinca 2024., pod točkom I. izreke presude, optuženi DŽ proglašen je krivim zbog počinjenja kaznenog djela protiv zdravlja ljudi – neovlaštene proizvodnje i prometa drogama iz članka 190. stavka 2. u svezi stavka 1. KZ/11, činjenično i pravno opisano u izreci presude, pa je na temelju članka 190. stavka 2. KZ/11 osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 2 (dva) mjeseca, nakon čega mu je na temelju odredbe članka 57. KZ/11 izrečena djelomična uvjetna osuda na način da će se dio kazne na koju je osuđen u trajanju od 6 (šest) mjeseci izvršiti, dok se preostali dio kazne u trajanju od 8 (osam) mjeseci neće izvršiti ukoliko optuženik u roku provjeravanja od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo. Na temelju odredbe članka 190. stavka 8. KZ/11 od optuženog DŽ se trajno oduzima opojna droga koja je predmet prvostupanjskog postupka: droga konoplja, amfetamin i MDMA, koja droga je oduzeta od optuženika po djelatnicima PUSD, I PP Split uz potvrde o privremenom oduzimanju predmeta br. 01416347, br. 00204526, br. 01416348, br. 01416350 od 20. srpnja 2022., a koja že se po pravomoćnosti presude uništiti. Na temelju odredbe članka 79. stavka 2. KZ/11 od optuženog DŽ se trajno oduzimaju:

- dvije digitalne vage (crna i siva) koje su privremeno oduzete od optuženika po djelatnicima PUSD, I PP Split uz potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta br. 01416349 od 20. srpnja 2022. te će se iste po pravomoćnosti presude uništiti,

- dvije vrećice s tragovima praškaste materije koje su privremeno oduzete od optuženika po djelatnicima PUSD, I PP Split uz potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta br. 01416349 od 20. srpnja 2022. te će se iste po pravomoćnosti presude uništiti

- mobitel crne boje marke "Alcatel" nepoznatog IMEI broja i pozivnog broja, mobitel crne boje marke "iPhone" nepoznatog IMEI broja i pozivnog broja i mobitel crne boje marke "Samsung A03" IMEI broja: [IMEI broj], pozivnog broja [broj telefona] koji su privremeno oduzeti od optuženika po djelatnicima PUSD, I PP Split uz potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta br. 00204525 od 20. srpnja 2022. te će se isti po pravomoćnosti presude uništiti.

Na temelju članka 148. stavka 1. u svezi članka 145. stavka 2. točke 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12- odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24 - dalje u tekstu: ZKP) optuženi DŽ dužan je u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude naknaditi trošak kaznenog postupka u iznosu od 1.400,00 eura (tisuću četiristo eura), od čega iznos od 1.328,00 eura (tisuću tristo dvadeset osam eura) predstavlja troškove provedenog toksikološkog vještačenja, dok iznos od 72,00 eura (sedamdeset dva eura) predstavlja paušalni trošak.

2. Protiv prvostupanjske presude podnijelo je žalbu Općinsko državno odvjetništvo u Splitu zbog odluke o djelomičnoj uvjetnoj osudi iz članka 467. točke 4. u svezi s člankom 471. stavka 1. ZKP, smatrajući da je izrečena kazna preblaga te da djelomična uvjetna osuda nije primjerena vrsti, težini i načinu počinjenja kaznenog djela te predlažući da se prvostupanjska presuda preinači na način da se optuženiku izrekne kazna zatvora u primjerenom trajanju.

3. Protiv prvostupanjske presude žalbu je podnio i optuženi DŽ po braniteljici po službenoj dužnosti, odvjetnici Andrei Bakić iz Splita, žaleći se zbog odluke o kaznenoj sankciji i troškovima kaznenog postupka te je predložio da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu u odluci o kazni, na način da se optuženiku izrekne blaža kazna, podredno da se prvostupanjska presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. U žalbi je također predloženo da se optuženik i njegova braniteljica obavijeste o održavanju sjednice drugostupanjskog vijeća, kojem zahtjevu je ovaj drugostupanjski sud udovoljio.

4. Odgovori na žalbe državnog odvjetnika i optuženika nisu podneseni.

5. Spis predmeta dostavljen je Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu sukladno odredbi članka 474. ZKP.

6. Na temelju članka 475. ZKP održana je javna sjednica vijeća na koju nisu pristupili uredno obaviješteni županijski državni odvjetnik, optuženi DŽ i braniteljica optuženika, Andrea Bakić, odvjetnica iz Splita, pa je sjednica održana bez njihove nazočnosti.

7. Žalbe državnog odvjetnika i optuženog DŽ nisu osnovane.

8. Državni odvjetnik se žali zbog odluke o kazni držeći da je kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 2 (dva) mjeseca na koju je optuženik osuđen te na temelju članka 57. KZ/11 izrečena djelomična uvjetna osuda na način da će se dio kazne na koju je osuđen u trajanju od 6 (šest) mjeseci izvršiti, dok se preostali dio kazne u trajanju od 8 (osam) mjeseci neće izvršiti ukoliko optuženik u roku provjeravanja od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo – preblaga, te se zalaže za strože kažnjavanje optuženika. Nadalje navodi da je prvostupanjski sud trebao kod odmjeravanja sankcije dati veći značaj tome da su u stanu optuženika pronađene različite vrste droge namijenjene prodaji na ilegalnom tržištu, kao i načinu počinjenja predmetnog kaznenog djela i velikoj društvenoj opasnosti ovakvog kriminalnog ponašanja motiviranog stjecanjem nepripadne imovinske koristi.

9. Nasuprot tome, optuženik drži da je ovakva kazna na koju je osuđen prestroga te smatra da bi se svrha kažnjavanja postigla i blažom kaznom, a da pri tome prvostupanjski sud nije u dovoljnoj mjeri cijenio okolnost njegovog priznanja počinjenja kaznenog djela, iskazanog iskrenog kajanja i žaljenja te obećanje da ubuduće neće činiti kaznena djela. Optuženik smatra da je prvostupanjski sud prilikom odmjeravanja kazne podcijenio značaj olakotnih okolnosti na njegovoj strani u odnosu na otegotne okolnosti.

10. U odnosu na žalbe zbog odluke o kazni, pravilno je prvostupanjski sud prilikom odmjeravanja kazne olakotnim cijenio optuženiku iskreno priznanje počinjenja kaznenog djela koje je pridonijelo ekonomičnosti postupka i njegovo izraženo kajanje. Međutim, što se tiče otegotnih okolnosti, sud je optuženiku cijenio višestruku prekršajnu i kaznenu osuđivanost i to zbog kaznenih djela iz članka 217. stavka 1. u svezi s člankom 216. stavkom 1. KZ/11 te zbog kaznenog djela iz članka 229. stavka 1. točke 1. u svezi s člankom 228. stavkom 1. i člankom 34. KZ/11, a navedene otegotne okolnosti, kako je pravilno utvrdio prvostupanjski sud, ukazuju na iskazanu upornost i ustrajnost u protupravnom ponašanju, pa je takvo kontinuirano činjenje kaznenih djela postao obrazac ponašanja optuženika, stoga navedene otegotne okolnosti i višestruku osuđivanost optuženika, svakako pretežu u odnosu na utvrđene olakotne okolnosti, tj. priznanje optuženika, korektno držanje pred sudom, kajanje i žaljenje zbog počinjenja kaznenog djela.

11. Stupanj krivnje kojim je postupao optuženik, izravna namjera te jačina ugrožavanja zaštićenog dobra, upornost u ponašanju, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, svakako predstavlja otegotne okolnosti kod optuženika pa stoga uz dosadašnju osuđivanost je prvostupanjski sud pravilno ocijenio sve otegotne okolnosti koje utječu na vrstu i mjeru kazne.

12. Prema tome, uzimajući u obzir sve navedene okolnosti, otegotne okolnosti u koleraciji s utvrđenim olakotnim okolnostima, olakotne okolnosti nisu takvog značaja i važnosti da bi u konkretnom slučaju opravdavale blaže kažnjavanje počinitelja, odnosno izricanje blaže kazne u konkretnoj situaciji, a jednako tako nema mjesta niti strožem kažnjavanju radi ostvarenja svrhe kažnjavanja, osobito specijalne i generalne prevencije.

13. Imajući u vidu naprijed navedeno, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, upravo ovakvom kaznom utjecati će se prvenstveno na optuženika, ali također i na sve ostale članove društva da ne čine kaznena djela i da shvate da je činjenje kaznenih djela društveno neprihvatljivo i pogibeljno, a kažnjavanje počinitelja opravdano i pravedno, čime će se optuženiku nakon izdržane kazne omogućiti ponovno uključivanje u društvo i njegovo kasnije društveno prihvatljivo ponašanje, koje kazne za sada nisu kod njega rezultirale da se kloni činjenja kaznenih djela.

14. Izrečena kazna, odnosno djelomična uvjetna osuda, sadrži dostatnu moralnu i društvenu osudu za zlo koje je optuženik počinio ovim kaznenim djelom te će se istovremeno jačati povjerenje građana u pravni poredak koji je utemeljen na vladavini prava.

15. U odnosu na žalbu zbog odluke o troškovima kaznenog postupka, valja istaknuti da su troškovi odmjereni prema imovnom stanju. Međutim, ako se imovno stanje osuđenika promijeni na način da ne može uzdržavati sebe ili osobe koje je dužan uzdržavati sukladno odredbi članka 148. stavka 6. ZKP, osuđenik može zatražiti od predsjednika vijeća oslobađanje od naknade troškova kaznenog postupka.

16. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti na temelju članka 476. stavka 1. točke 1. i 2. ZKP, ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi bila počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka i povreda Kaznenog zakona na štetu optuženika, pa je na temelju članka 482. ZKP odlučeno kao u izreci.

U Zagrebu 6. svibnja 2025.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Lidija Vidjak