REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-1656/2025-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Gordana Zubaka, predsjednika vijeća, Ivane Mlinarić, suca izvjestitelja i Draženke Deladio, člana vijeća, u predstečajnom postupku nad dužnikom GalOn Vode d.o.o., OIB 37353413087, Zagreb, Ulica Ivana Šibla 17 (ranije Globočec Ludbreški, Ludbreška ulica 116), odlučujući o žalbi koju je podnio stečajni vjerovnik Republika Hrvatska, OIB 52634238587, Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Varaždin, kojeg zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu, protiv rješenja Trgovačkog suda u Varaždinu poslovni broj St-134/2024-44 od 3. ožujka 2025. o prihvaćanju plana restrukturiranja i o žalbama protiv rješenja Trgovačkog suda u Varaždinu poslovni broj St-134/2024-45 od 3. ožujka 2025. o produženju roka trajanja zabrane provedbe ovršnih postupaka, koje su podnijeli stečajni vjerovnici Republika Hrvatska, OIB 52634238587, Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Varaždin, kojeg zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu, Jota gradnja d.o.o., OIB 43011362156, Zagreb, Pijavišće 17g i Morski zmaj d.o.o., OIB 14083304977, Zagreb, Radnička cesta 80, u sjednici vijeća održanoj 6. svibnja 2025.
r i j e š i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba koju je podnio stečajni vjerovnik Republika Hrvatska, OIB 52634238587, Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Varaždin i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Varaždinu poslovni broj St-134/2024-44 od 3. ožujka 2025.
II. Ukida se rješenje Trgovačkog suda u Varaždinu poslovni broj St-134/2024-45 od 3. ožujka 2025., bez potrebe vraćanja na ponovan postupak.
Obrazloženje
1. Rješenjem Trgovačkog suda u Varaždinu poslovni broj St-134/2024-44 od 3. ožujka 2025. utvrđeno je da su vjerovnici dužnika GalOn Vode d.o.o., OIB 37353413087, Globočec Ludbreški, Ludbreška ulica 116, prihvatili plan restrukturiranja od 5. veljače 2025. objavljen na e-Oglasnoj ploči toga suda 6. veljače 2025., te je potvrđen predstečajni sporazum kojim se dužnik obvezao namiriti vjerovnike u iznosima i na način pobliže opisan na stranicama 1. do 4. rješenja, pri čemu dug prema vjerovnicima SKUPINE A sukladno Rješenju o utvrđenim i osporenim tražbinama od 4. rujna 2024. iznosi 1.178.984,19 EUR, dužnik predlaže otpis tražbina u iznosu od 70%, dok će se preostalih 30% tražbina podmiriti na 48 jednakih mjesečnih anuiteta nakon isteka počeka od 12 mjeseci, bez kamata. Prvi anuitet platit će se nakon isteka počeka od 12 mjeseci po pravomoćnosti Rješenja o potvrdi Plana restrukturiranja, 15 – tog u mjesecu za prethodni mjesec.
2. Tako je prvostupanjski sud odlučio navodeći u bitnom:
- da je sud 21. veljače 2025. održao ročište za glasovanje o planu restrukturiranja, nakon što su rješenja o utvrđenim tražbinama poslovni brojevi St-134/2024-17 od 4. rujna 2024. (listovi 1187. -1196. spisa) i dopunsko rješenje o utvrđenoj tražbini vjerovnika Agram banke d.d. iz Zagreba poslovni broj St-134/2024-35 od 15. siječnja 2025. (listovi 1361. -1363. spisa) postala pravomoćna (prvo navedeno rješenje postalo je pravomoćno 20. rujna 2024., a drugo navedeno rješenje postalo je pravomoćno 1. veljače 2025.);
- da je, polazeći od propisanog odredbom čl. 59. st. 1. i st. 2. Stečajnoga zakona („Narodne novine“ broj: 71/15., 104/17., 36/22. i 27/24.; dalje: SZ) da svaka skupina vjerovnika s pravom glasa odvojeno glasuje o planu restrukturiranja. Pravila o razvrstavanju sudionika u stečajnom planu na odgovarajući način se primjenjuju na razvrstavanje vjerovnika u predstečajnom postupku. Svim vjerovnicima iste skupine osiguravaju se ista prava te se oni namiruju razmjerno njihovoj tražbini. Smatrat će se da su vjerovnici prihvatili plan restrukturiranja ako je u svakoj skupini većina vjerovnika glasovala za plan te zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali za plan dvostruko prelazi zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv plana;
- da su za potrebe glasovanja u ovom postupku vjerovnici razvrstani u dvije skupine, i to, u skupinu A koja je sadržavala 13 vjerovnika te u skupinu B koja je sadržavala jednog vjerovnika, i to, Agram banka d.d. iz Zagreba;
- da je za plan restrukturiranja na navedenom ročištu za glasovanje glasovala većina svih vjerovnika, i to tako da je od ukupno 13 vjerovnika s pravom glasa u skupini A za plan glasovalo 11 vjerovnika, dok je protiv glasovalo 2 vjerovnika. Također, zbroj tražbina vjerovnika u navedenoj skupini A koji su glasovali za plan dvostruko prelazi zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv prihvaćanja plana, jer je za plan glasovalo vjerovnika sa zbrojem tražbina u iznosu od 916.516,39 EUR, dok je protiv prihvaćanja plana glasovalo vjerovnika sa zbrojem tražbina u iznosu od 262.467,80 EUR. U skupini B za plan je glasovao jedini vjerovnik iz te skupine i to Agram banka d.d. iz Zagreba s utvrđenim iznosom tražbine od 298.767,65 EUR, dakle, u navedenoj skupini B nitko nije glasovao protiv plana;
- da iz navedenoga proizlazi da su vjerovnici, sukladno odredbi čl. 59. st. 2. SZ-a, prihvatili navedeni plan restrukturiranja, a nisu utvrđene okolnosti iz odredbe čl. 61. st. 3. SZ-a, ni okolnosti iz odredbe čl. 64. st. 1. SZ-a, pa je na temelju odredbe čl. 61. st. 1. SZ-a utvrđeno prihvaćanje plana restrukturiranja te je potvrđen predstečajni sporazum;
- da je vjerovnik Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured u Varaždinu u spis 14. veljače 2025. dostavio podnesak s prilozima, i to, preslikama poreznih rješenja Klasa: UP/I-471-02/25-01/4, Ur. broj: 513-07-05/25-01 od 2. siječnja 2025. kojim je poreznom obvezniku, ovdje predstečajnom dužniku GalOn vode d.o.o. utvrđena obveza poreza na dodanu vrijednost za razdoblje od 1. siječanja 2022. do 31. prosinca 2022. u iznosu 259.672,18 EUR s kamatom obračunatom do 16. listopada 2024. u iznosu od 11.444,85 EUR te porezno rješenje Klasa: UP/I-471-02/24-01/80, Ur. broj: 513-07-05/24-5 od 6. studenoga 2024. kojim se trgovačkom društvu WDF dostava vode d.o.o. utvrđuje obveza poreza na dodanu vrijednost za razdoblje od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2022. u iznosu od 78.533,67 EUR, s kamatom obračunatom do 16. listopada 2024. u iznosu od 5.303,62 EUR, kao i obveza poreza na dodanu vrijednost za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2021. u iznosu od 39.869,60 EUR s kamatom obračunatom do 16. listopada 2024. u iznosu od 7.465,86 EUR. Na navedenom ročištu za glasovanje održanom 21. veljače 2025. zamjenica Županijskog državnog odvjetnika navela je da je Porezna uprava, Područni ured Varaždin proveo postupak nadzora nad poreznim obveznicima GalOn vode d.o.o. i WDF d.o.o., kojim je utvrđen niz nepravilnosti u poslovanju, radi čega su tim poreznim obveznicima utvrđene novonastale obveze poreza na dodanu vrijednost te je utvrđena i povezanost s društvima, odnosno, odgovornim osobama društva Jota gradnja d.o.o., Morski zmaj d.o.o., dok je SZ osnivač i osoba ovlaštena za zastupanje, osim kod ovdje dužnika, i u pravnim osobama Citystar d.o.o. i WDF dostava vode d.o.o. Navela je da se te pravne osobe u ovom postupku pojavljuju u ulozi vjerovnika i da sudjeluju s udjelom od 74,75% utvrđenih tražbina, a da iz provedenog poreznog nadzora proizlazi da se radi o sudjelovanju u prijevarnim radnjama koje se poduzimaju radi izbjegavanja plaćanja poreznih obveza, sklapanjem ustupa međusobnih potraživanja koja se preusmjeravaju na plaćanje računa fizičkim osobama radi čega je poreznom dužniku i osporeno pravo na pretporez i utvrđena odgovornost za porezne obveze. Pridodala je da stoga smatra da je plan restrukturiranja postignut na nedopušten način u cilju da se smanje obveze prema ostalim vjerovnicima te je predložila da sud uskrati potvrdu toga plana;
- da je na navedenom ročištu povjerenik LZ naveo da je otpis tražbina koji se predlaže u planu restrukturiranja dužnika u skladu s odredbama Stečajnoga zakona, te da su i ostale odredbe iz tog plana sukladne odredbama Stečajnoga zakona i to ponuda vjerovnicima, ali da se tom planu protivi s obzirom na činjenice i navode iz dopisa Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu od 14. veljače 2025. uz koji su dostavljeni dopis Porezne uprave, Područni ured Varaždin od 11. veljače 2025. i navedena porezna rješenja u postupku poreznog nadzora nad predstečajnim dužnikom i društvima WDF dostava d.o.o., Jota gradnja d.o.o. i Morski zmaj d.o.o., a koji su ujedno vjerovnici s najvišim iznosima tražbina u ovom predstečajnom postupku. Naveo je da iz tih poreznih rješenja proizlazi da je novac preusmjeravan na privatne račune, čime je prouzročena šteta vjerovnicima, te da se radi o prijevarnoj utaji PDV-a;
- da je na spomenutom ročištu od 21. veljače 2025. zamjenica Županijskog državnog odvjetnika pridodala da ne raspolaže podatkom je li navedeno porezno rješenje od 6. studenoga 2024. izvršno, a da, prema njezinim saznanjima, porezno rješenje od 2. siječnja 2025. još nije izvršno;
- da je sud izvršio uvid u preslike gore navedenih poreznih rješenja od 2. siječnja 2025. i 6. studenoga 2024., te je utvrdio da je točan gore izneseni navod da je tim rješenjem poreznom obvezniku, ovdje predstečajnom dužniku, utvrđena obveza poreza na dodanu vrijednost za razdoblje od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2022. u iznosu od 259.672,18 EUR te kamata na tu utvrđenu obvezu obračunata do 16. listopada 2024. u iznosu od 11.444,85 EUR, dok se pak drugo navedeno rješenje od 6. studenoga 2024. odnosi na drugo trgovačko društvo i to WDF dostava vode d.o.o. iz Globočca Ludbreškog, a koje je društvo vjerovnik ovdje predstečajnog dužnika;
- da, međutim, predmetna porezna rješenja još nisu postala pravomoćna i izvršna jer tako i proizlazi i iz navoda zamjenice Županijskog državnog odvjetnika s održanog ročišta za glasovanje o planu restrukturiranja od 21. veljače 2025., odnosno, vjerovnik Republika Hrvatska, Ministarstvo financija, Porezna uprava suprotno tijekom ovog postupka nije dokazao;
- da stoga predmetnim rješenjima, koja još nisu postala izvršna, a ni pravomoćna, vjerovnik Republika Hrvatska, Ministarstvo financija, Porezna uprava nije uspio dokazati da bi navedeni prihvat plana restrukturiranja u ovoj pravnoj stvari bio postignut na nedopušten način (čl. 61. st. 3. t. 3. SZ-a), a umanjenje tražbina vjerovnika za 70%, sukladno predmetnom planu restrukturiranja, nije nedozvoljeno i nije suprotno odredbama Stečajnog zakona ako su se za takvo umanjenje tražbina usuglasili vjerovnici sukladno odredbi čl. 59. t. 1. i 2. SZ-a, a to, konkretno, jest slučaj.
3. Nadalje, rješenjem Trgovačkog suda u Varaždinu poslovni broj St-134/2024-45 od 3. ožujka 2025. dopušteno je produženje roka trajanja zabrane provedbe ovršnih postupaka i postupaka osiguranja u odnosu na dužnika GalOn Vode d.o.o., OIB 37353413087, Globočec Ludbreški, Ludbreška ulica 116, do pravomoćnog okončanja ovog predstečajnog postupka.
4. Tako je prvostupanjski sud odlučio o podnesku dužnika dostavljenog u spis 25. veljače 2025. u kojem je navedeno da rok za dovršetak ovog predstečajnog postupka istječe 3. ožujka 2025., da je sud poduzimao sve radnje nužne za provedbu istoga, kao i dužnik, ali da je trajanje tog postupka u konkretnom slučaju ovisilo i o vanjskim okolnostima na koje dužnik nije mogao utjecati, te da trenutno važeći Stečajni zakon sadrži pravnu prazninu u pogledu posljedica isteka rok za dovršetak predstečajnog postupka (u trajanju od 300 dana), ali da je zasigurno intencija zakonodavca da se postupak treba voditi sve dok postoje izgledi za njegov uspješni završetak, što je i svrha predstečajnog postupka predviđena u odredbi čl. 2. st. 1. SZ-a. Dužnik je pridodao da je, imajući u vidu dosadašnje trajanje postupka i radnje koje je potrebno još poduzeti, jasno da se postupak ne može dovršiti do isteka roka od 300 dana, pa da je stoga taj rok potrebno produljiti do pravomoćnosti odluke koja će biti donesena u povodu glasovanja o planu restrukturiranja. Pridodao je da je iz iznesenih razloga nužno produljiti i rok trajanja zabrane provedbe ovršnih postupaka i postupaka osiguranja u odnosu na dužnika, jer bi bez donošenja takve odluke Financijska agencija istekom roka blokirala račun dužnika, što bi onemogućilo daljnje njegovo poslovanja i ispunjenje svih obveza, a to bi mu nanijelo štetu i bilo bi protivno svrsi predstečajnog postupka. Dužnik je naveo da stoga predlaže da sud donese rješenje kojim će produljiti rok za dovršetak predstečajnog postupka do pravomoćnosti odluke koja će biti donesena u povodu glasovanja o planu restrukturiranja, odnosno, rješenje kojim će produljiti trajanje zabrane provedbe ovršnih postupaka i postupaka osiguranja u odnosu na dužnika do pravomoćnog okončanja predstečajnog postupka, odnosno, podredno, za daljnjih 90 dana. Prvostupanjski sud je rješenjem poslovni broj St-134/2024-4 od 8. svibnja 2024. otvorio predstečajni postupak nad dužnikom GalOn Vode d.o.o. iz Globočca Ludbreškog, a ta je odluka postala pravomoćna 25. svibnja 2024. Nadalje, na zahtjev dužnika sud je zaključkom poslovni broj St-134/2024-14 od 28. kolovoza 2024. (listovi 1168.-1169. spisa) produžio trajanje zabrane provedbe ovršnih postupaka i postupaka osiguranja u ovome postupku nad navedenim dužnikom za daljnjih 90 dana, a 12. studenoga 2024. sud je zaprimio zahtjev dužnika za još jednim produženjem trajanja zabrane provedbe ovršnih postupaka i postupaka osiguranja za daljnjih 90 dana te je i tome zahtjevu udovoljio, te je sukladno odredbi čl. 68. st. 2. SZ-a („Narodne novine“ broj: 71/15., 104/17., 36/22. i 27/24.) zaključkom poslovni broj St-134/2024-26 od 26. studenoga 2024. (listovi 1311. -1313. spisa) produžio trajanje zabrane provedbe ovršnih postupaka i postupaka osiguranja nad dužnikom za daljnjih 90 dana. Također, sud je rješenjem poslovni broj St-134/2024-21 od 24. listopada 2024. (listovi 1269. -1271. spisa) temeljem odredbe čl. 63. st. 1. i 2. SZ-a dopustio produženje roka trajanja ovoga predstečajnoga postupka za daljnjih 180 dana, a sve sukladno prijedlog dužnika od 2. rujna 2024. Odredbom čl. 63. st. 1. i 2. SZ-a propisano je da se predstečajni postupak mora završiti najkasnije u roku od 120 dana od dana otvaranja predstečajnog postupka. Iznimno od odredbe st. 1. toga članka sud može, na prijedlog dužnika, vjerovnika ili povjerenika, dopustiti produženje roka najviše za daljnjih 180 dana ako smatra da je postignut napredak u pregovorima o planu restrukturiranja i da postoji vjerojatnost uspješnog okončanja predstečajnog postupka. Također, odredba čl. 68. st. 2. SZ-a propisuje da danom otvaranja predstečajnog postupka nastupa prekid ovršnih postupaka i postupaka osiguranja, kao i zabrana pokretanja novih ovršnih postupaka i postupaka osiguranja protiv dužnika u svezi s tražbinama na koje predstečajni postupak utječe. Zabrana provođenja ovrhe traje 120 dana. Prije isteka tog roka sud u predstečajnom postupku može na zahtjev dužnika, vjerovnika ili povjerenika produžiti trajanje zabrane provedbe ovršnih postupaka i postupaka osiguranja dva puta za daljnjih 90 dana, pod uvjetom da je postignut relevantan napredak u pregovorima o planu restrukturiranja i da je navedena zabrana nužna radi ostvarivanja plana restrukturiranja. Zahtjev za produljenje roka mora se podnijeti najkasnije 15 dana prije isteka roka zabrane provedbe ovrhe ili postupka osiguranja. Na prijedlog dužnika, vjerovnika ili povjerenika sud će ukinuti zabranu provedbe ovršnih postupaka i postupaka osiguranja ako postane očito da dio vjerovnika koji bi mogli spriječiti donošenje plana restrukturiranja ne podupire nastavak pregovora te će obustaviti predstečajni postupak. Uzimajući u obzir činjenicu da su vjerovnici na ročištu za glasovanje o planu restrukturiranja u ovoj pravnoj stvari na ročištu održanom kod ovoga suda 21. veljače 2025. većinom glasova prihvatili navedeni plan, te uzimajući u obzir navedene zakonske odredbe glede mogućnosti produženja trajanja zabrane provede ovršnih postupaka i postupaka osiguranja, kao i uzimajući u obzir dosadašnje trajanje postupka, predviđeni rok za njegovo dovršenje i radnje koje je još potrebno poduzeti, očigledno je da se ovaj postupak ne bi mogao dovršiti do isteka navedenog roka od 300 dana od njegova otvaranja. Nadalje, a uzimajući u obzir i cilj i svrhu predstečajnog postupka iz odredbe čl. 2. st. 1. SZ-a kojom je odredbom propisano da se predstečajni postupak provodi radi uređivanja pravnoga položaja dužnika i njegova odnosa prema vjerovnicima, radi sprječavanja nesposobnosti plaćanja i radi održavanja dužnikove djelatnosti, to sud smatra da je opravdano dopustiti produženje trajanja zabrane provedbe ovršnih postupaka i postupaka osiguranja do pravomoćnosti rješenja o potvrdi predstečajnog postupka koji je sud u ovoj pravnoj stvari potvrdio rješenjem poslovni broj St-134/2024-44 od 3. ožujka 2025. Naime, u suprotnome, ako se navedena zabrana ne bi produljila do pravomoćnosti predmetnog rješenja, Financijska agencija nastavila bi s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima po računu dužnika na temelju osnova za plaćanje koje je prestala izvršavati od primitka rješenja o otvaranju predstečajnog postupka što bi dovelo do blokade računa dužnika, onemogućavanja njegovog daljnjeg poslovanja i ispunjenja njegovih obveza iz, od strane vjerovnika, prihvaćenog plana restrukturiranja i potvrđenog predstečajnog sporazuma.
5. Protiv oba navedena rješenja žalbu je pravovremeno podnio vjerovnik Republika Hrvatska, a protiv drugo navedenog rješenja o produženju roka trajanja zabrane provedbe ovršnih postupaka i postupaka osiguranja žalbe su pravovremeno podnijeli i vjerovnik Jota gradnja d.o.o., OIB 43011362156, Zagreb, Pijavišće 17g i vjerovnik Morski zmaj d.o.o., OIB 14083304977, Zagreb, Radnička cesta 80.
6. U žalbi protiv rješenja kojim je potvrđen predstečajni sporazum, koja je podnesena zbog bitne povrede postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, stečajni vjerovnik Republika Hrvatska uvodno navodeći da je odredbom čl. 55. st. 1. SZ-a („Narodne novine“ broj: 71/15., 104/17. i 36/22.) propisano da se ročište za glasovanje mora održati najkasnije 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama, da je rješenjem Trgovačkog suda u Varaždinu poslovni broj St-134/2024-4 od 8. svibnja 2024. otvoren predstečajni postupak nad dužnikom GalOn Vode d.o.o., OIB 37353413087, da su rješenjem Trgovačkog suda u Varaždinu poslovni broj St-134/2024-17 od 4. rujna 2024. utvrđene tražbine, a to je rješenje postalo pravomoćno 20. rujna 2024., da je ročište za raspravljanje i glasovanje o planu restrukturiranja zakazano rješenjem poslovni broj St-134/2024-25 od 26. studenog 2024. i održano 20. prosinca 2024., da je nakon toga 21. veljače 2025. održano drugo ročište za raspravljanje i glasovanje o planu restrukturiranja, s obzirom na to da je rješenjem o utvrđivanju tražbina propušteno odlučiti o tražbini vjerovnika Agram banka d.d., koja je utvrđena rješenjem poslovni broj St-134/2024-35 od 15. siječnja 2025., pa da je iz navedenog razvidno da je povrijeđena zakonska odredba o održavanju ročišta u roku od 30 dana od pravomoćnosti rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama. Nadalje, u bitnom, ponavlja, kao i na ročištu na kojemu se glasovalo o planu restrukturiranja, da je glasovao protiv plana restrukturiranja zbog utvrđenih nepravilnosti vezanih uz obvezu plaćanja PDV-a, o čemu je obavijestio i povjerenika, koji je također izjavio da nije suglasan s planom restrukturiranja, polazeći upravo od toga da iz poreznog nadzora proizlazi da se radi o prijevarnoj utaji PDV-a. Ponavlja navode da se radilo o poduzimanju prijevarnih radnji radi izbjegavanja poreznih obveza, sklapanjem ustupa međusobnih potraživanja koja se preusmjeravaju na račune fizičkih osoba, zbog čega je poreznom dužniku osporeno pravo na pretporez i utvrđena odgovornost za porezne obveze, iz čega bi proizlazilo da je plan restrukturiranja postignut na nedopušteni način, u cilju da se smanje obveze prema ostalim vjerovnicima, a to proizlazi iz dokumentacije po poreznom nadzoru koja je sudu dostavljena na uvid. Drži da je činjenično stanje pogrešno utvrđeno, jer je o odlučnoj činjenici zaključak izveden iz toga što porezna rješenja nisu pravomoćna i ovršna, odnosno, žalitelj tvrdi da pravomoćnost i ovršnost nisu uopće odlučni za ocjenu je li prihvat plana restrukturiranja bio postignut na dopušten način. Odlučnim žalitelj drži to što iz poreznih rješenja proizlazi da su u poreznom nadzoru utvrđene brojne nepravilnosti i nezakonitosti u poslovanju, usmjerene na neplaćanje obveza prema državnom proračunu, konkretno, umjesto plaćanja među povezanim društvima, koja su ujedno vjerovnici, sklapani su ugovori o ustupu u korist fizičkih osoba. Iako je na sve žalitelj kao vjerovnik upozorio na ročištu za glasovanje o planu, sud to nije uzeo u obzir. Kako te povezane osobe sudjeluju u ovom predstečajnom postupku s ukupno 74,5% prijavljenih tražbina vjerovnika, jasno je da su time nadglasali žalitelja kao vjerovnika i oslobodili dužnika plaćanja 70% dugovanja prema svim vjerovnicima, čime je žalitelj kao nadglasani vjerovnik stavljen u lošiji položaj. Predlaže pobijano rješenje ukinuti.
7. U žalbi protiv rješenja o produženju roka trajanja zabrane provedbe ovršnih postupaka i postupaka osiguranja, koja je podnesena zbog bitne povrede postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, stečajni vjerovnik Republika Hrvatska, napominjući uvodno da se promijenilo sjedište dužnika, u bitnom iznosi kronologiju poduzetih radnji u stečajnom postupku, među ostalim i ranije produženja trajanja zabrane ovršnih postupaka i postupaka osiguranja, napominjući da iz odredaba čl. 68. SZ-a jasno proizlazi da trajanje te zabrane može biti najviše 300 dana, odnosno 120 dana uz dva produženja za daljnjih 90 dana, koja su ovdje već bila iskorištena. U ovom predstečajnom postupku dužnik je iskoristio maksimalne mogućnosti produženja trajanja zabrane, pa doneseno rješenje nije utemeljeno na zakonskim odredbama, odnosno, doneseno je protivno zakonskim odredbama. Ukazuje i na odredbu čl. 63. SZ-a, kojom je propisano da se u istim rokovima (120 + 180 dana) mora završiti predstečajni postupak. Rok za dovršetak ovog predstečajnog postupka istekao je 3. ožujka 2025., a do tog su dana maksimalno mogle trajati i zabrane ovrhe i postupaka osiguranja. Radi se o ukupno 300 dana, u kojem roku bi predstečajni postupak trebao i okončati potvrdom plana restrukturiranja, a to je pravilo usklađeno s ciljem zaštite vjerovnika u skladu s Direktivom EU 2019/1023 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o okvirima za preventivno restrukturiranje, otpustu duga i zabranama te o mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga (SI L 172/18). Napominje da je dužnik pridonio trajanju ovog postupka, s obzirom na to da je plan financijskog i operativnog restrukturiranja mogao podnijeti uz prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka, dok je tek u listopadu 2024. dostavio plan, a nakon toga izmjene tek 15. studenoga 2024. i u konačnici 6. veljače 2025. Sam prvostupanjski sud navodi da bi postupak trebao biti dovršen u roku od 300 dana, ali da je očigledno da se ne bi mogao dovršiti do isteka tog roka, zbog čega smatra opravdanim dopustiti produženje trajanja zabrane provedbe ovršnih postupaka i postupaka osiguranja, iako su u Stečajnom zakonu strogo propisani rokovi trajanja postupka i produženja zabrane provedbe ovršnih postupaka i postupaka osiguranja. Predlaže pobijano rješenje ukinuti.
8. U žalbi protiv rješenja o produženju roka trajanja zabrane provedbe ovršnih postupaka i postupaka osiguranja, koju je pravovremeno podnio vjerovnik Jota gradnja d.o.o., Zagreb, navodi se protivljenje produljenju roka trajanja zabrane iz razloga što dužnik prema vjerovniku u svome najnovijem postupanju pokazuje prijevarne namjere, tj. na telefonski upit kada će mu početi plaćati dugovanja, odgovorio da mu ništa nije dužan i onemogućio mu daljnji kontakt.
9. U žalbi protiv rješenja o produženju roka trajanja zabrane provedbe ovršnih postupaka i postupaka osiguranja, koju je pravovremeno podnio vjerovnik Morski zmaj d.o.o., Zagreb, navodi se protivljenje produljenju roka trajanja zabrane iz razloga što dužnik izigrava vjerovnika i blokirao ga je na telefonskim linijama.
10. Odgovor na sve četiri navedene žalbe podnio je dužnik, osporavajući žalbene navode.
11. Žalba nije osnovana u odnosu na rješenje poslovni broj St-134/2024-44 od 3. ožujka 2025., a osnovana je u odnosu na rješenje poslovni broj St-134/2024-45 od 3. ožujka 2025., ali samo iz razloga koje navodi vjerovnik Republika Hrvatska.
12. Pobijana rješenja ovaj sud je ispitao na temelju odredbe čl. 365. st. 2. u vezi s čl. 38. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.; dalje: ZPP) i čl. 10. SZ-a, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava.
13. Prvo pobijano rješenje (St-134/2024-44 od 3. ožujka 2025.) prvostupanjski sud je sadržajno u bitnom obrazložio time što vjerovnik Republika Hrvatska nije na adekvatan način dokazao da bi porezna rješenja, na kojima temelji svoje tvrdnje o prijevarnom postupanju dužnika, bila pravomoćna i ovršna.
14. Drugo pobijano rješenje (St-134/2024-44 od 3. ožujka 2025.) prvostupanjski sud je u bitnom obrazložio ciljem i svrhom predstečajnog postupka, omogućavanjem daljnjeg poslovanja dužniku, postojanjem opravdanih razloga za produženje i scenarijem koji bi se mogao dogoditi dužniku, a posredno i njegovim vjerovnicima ako prijedlog za produženje zabrana ovrhe i mjera osiguranja ne bi bio prihvaćen.
15. Prema ocjeni ovog suda, prvo pobijano rješenje je pravilno i zakonito, jer u konkretnom slučaju nije sporno da su formalno ispoštovani propisi koji se tiču većine potrebne za izglasavanje prihvaćanja plana restrukturiranja, niti je iz spisa i navoda žalitelja vidljivo da je taj vjerovnik ostalim vjerovnicima osporavao prijavljene tražbine.
16. U odnosu na žalbene navode koji ukazuju na sadržaj čl. 55. SZ-a (da se ročište za glasovanje mora održati najkasnije 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama), valja napomenuti da je u konkretnom slučaju specifično to što je nakon ročišta za raspravljanje i glasovanje o planu restrukturiranja, zakazanog rješenjem poslovni broj St-134/2024-25 od 26. studenog 2024. i održanog 20. prosinca 2024., bilo potrebno donijeti i dopunsko rješenje poslovni broj St-134/2024-35 od 15. siječnja 2025. (kojim je utvrđena tražbina vjerovnika Agram banka d.d., jer ju je sud ranije previdio), a nakon pravomoćnosti tog rješenja (koja je, prema podacima u e-Spisu, nastupila 1. veljače 2025.) održano je 21. veljače 2025., tj. unutar roka od 30 dana iz čl. 55. st. 1. SZ-a, drugo ročište za raspravljanje i glasovanje o planu restrukturiranja, nakon kojega je ovdje prvo pobijano rješenje doneseno 3. ožujka 2025. Budući da odredba čl. 55. st. 1. SZ-a propisuje da se ročište za glasovanje mora održati najkasnije 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama, u konkretnom slučaju prvostupanjski sud je održavanjem (drugog) ročišta unutar tog roka izvršio zakonom propisanu radnju, odnosno, rok od 30 dana ima se računati od pravomoćnosti dopunskog rješenja (nastupila 1. veljače 2025.), a ne od pravomoćnosti rješenja od 4. rujna 2024. (nastupila 20. rujna 2024.), jer ako bi se tumačilo onako kako sugerira žalitelj, tada bi vjerovnici bili onemogućeni na ročištu raspravljati i glasovati o planu restrukturiranja u odnosu na tražbinu koja je utvrđena naknadno (dopunskim rješenjem).
17. Žalitelj se, nadalje, kao vjerovnik poziva (kako na ročištu za glasovanje, tako i u žalbi) na činjeničnu tvrdnju postojanja malverzacija koje predstavljaju poreznu evaziju, koje bi proizlazile iz sadržaja poreznih rješenja koja nisu ni pravomoćna ni izvršna.
18. Trgovački sud se u predstečajnom postupku ne može upuštati u ispitivanje sadržaja poreznih rješenja koja proizlaze iz postupka za koji nije nadležan, pa tako ne može ni uzeti za dokazano ono što je sadržano u odluci poreznog tijela koja još nije stekla svojstvo pravomoćnosti i izvršnosti, tj. takve isprave ne predstavljaju adekvatno dokazno sredstvo za utvrđivanje činjenice koja bi dovodila do primjene odredbe čl. 61. st. 3. t. 3. SZ-a („ako je prihvat plana restrukturiranja postignut na nedopušten način, osobito stavljanjem u povoljniji položaj pojedinih vjerovnika“).
19. Ovaj sud osobito ukazuje na odredbu čl. 68.a SZ-a, kojim je propisano da predstečajni postupak ne utječe na:
- mjere osiguranja u kaznenom postupku
- porezne postupke utvrđivanja zloupotrebe prava i
- upravne postupke koje provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava u postupcima utvrđivanja poreznih obveza.
20. Prvostupanjski sud je stoga pravilno primijenio relevantne odredbe Stečajnog zakona u odnosu na prvo pobijano rješenje, te u konkretnom slučaju nije imao zakonsku mogućnost postupiti drugačije nego prihvatiti plan restrukturiranja za koji su vjerovnici, čije prijavljene tražbine u ranijem tijeku postupka nisu ni osporene (vidljivo iz rješenja o utvrđenim tražbinama od 4. rujna 2024. u e-Spisu, St-134/2024-17), glasovali zakonom propisanom potrebnom većinom.
21. Međutim, osnovana je žalba u pogledu drugo pobijanog rješenja o produženju roka trajanja zabrane provedbe ovršnih postupaka i postupaka osiguranja, imajući u vidu da je vjerovnik Republika Hrvatska kao žalitelj izričito ukazao na zakonsko ograničenje trajanja tog roka od najviše 300 dana, koji je nesporno protekao 3. ožujka 2025. S druge strane, žalbeni navodi vjerovnika Jota gradnja d.o.o. i Morski zmaj d.o.o., koje sadržajno ukazuju na nekorektno postupanje dužnika koje je prema njima uslijedilo nakon donošenja pobijanih rješenja, sami po sebi ne bi dovodili u pitanje pravilnost i zakonitost rješenja koja se ocjenjuje s obzirom na trenutak njegova donošenja.
22. Iako prvostupanjski sud u obrazloženju navodi određene razloge, koji sadržajno predstavljaju jednostavno prihvaćanje argumenata koje je iznio dužnik u svome prijedlogu za produženje roka, ocjenjujući ih opravdanima, u konkretnom slučaju, prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda, na taj se način ne mogu zaobići striktne odredbe Stečajnog zakona koje posredno ili neposredno limitiraju trajanje takve zabrane (čl. 63. st. 1. i 2. i čl. 68. SZ-a), osobito imajući u vidu da je prethodno dužnik već u dva navrata iskoristio sve zakonske mogućnosti produženja (dva puta po 90 dana nakon prvih 120 dana, tj. sveukupno 300 dana), a Stečajni zakon s druge strane, ne propisuje mogućnost dodatnog produženja iz nekih „opravdanih razloga“, nego, naprotiv, uz ispunjenje određenih pretpostavki predviđa mogućnost obustave predstečajnog postupka.
23. Stoga je na temelju čl. 380. t. 2. ZPP-a u vezi s čl. 10. SZ-a žalba odbijena kao neosnovana u odnosu na prvo pobijano rješenje, dok je drugo pobijano rješenje ukinuto na temelju čl. 380. t. 3. ZPP-a u vezi s čl. 10. SZ-a, bez potrebe vraćanja na ponovan postupak.
Zagreb, 6. svibnja 2025.
Predsjednik vijeća
Gordan Zubak
