REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Kž-414/2023-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Siniše Pleše kao predsjednika vijeća te Lidije Vidjak i Jasne Smiljanić kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Banušić, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog VU, zbog kaznenog djela iz članka 215. stavak 3. Kaznenog zakona (Narodne novine 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24 – dalje u tekstu: KZ/11), rješavajući povodom žalbe Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku, izjavljene protiv presude Općinskog suda u Šibeniku broj: K-288/2019 od 8. veljače 2022., na sjednici vijeća održanoj 6. svibnja 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom pod točkom I. izreke, na t emelju odredbe članka 544. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 118/18 – dalje u tekstu: ZKP-a), stavljen je izvan snage kazneni nalog izdan presudom Općinskog suda u Šibeniku broj: K-288/2019 od 22. srpnja 2020. Nadalje, pod točkom II. izreke, na temelju odredbe članka 453. točka 3. ZKP-a oslobođen je optužbe okrivljeni VU da bi počinio kazneno djelo dovođenjem u opasnost života i imovine opće opasnom radnjom ili sredstvom, iz članka 215. stavak 1. i 3. KZ/11.
1.1. Na temelju odredbe članka 149. stavak 1. ZKP-a odlučeno je da troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
2. Protiv te presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. U žalbi je predložio da se pobijana presuda ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Spis je u smislu odredbe članka 474. stavak 1. ZKP-a dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Nije u pravu državni odvjetnik kada se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka.
6.1. U žalbi se ističe da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP-a te da se pobijana presuda ne može ispitati jer da je izreka presude nerazumljiva, proturječna sama sebi i razlozima presude, te da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 3. ZKP-a jer se u tijeku rasprave nepravilno primijenio odredbe Zakona o kaznenom postupku, a to je utjecalo na presudu.
6.2. Državni odvjetnik smatra da iz pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud u dokaznom postupku izveo dokaze čitanjem i pregledom dokumentacije, i to članka sa internetskog portala Šibenik IN, a da je na raspravi 1. prosinca 2022. izdvojio kao nezakonit dokaz članak s internetskog portala. Obzirom da je prvostupanjski sud taj dokaz izdvojio kao nezakonit, a pri tome ga koristio prilikom donošenja pobijane presude, da je počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. i članka 468. stavak 3. ZKP-a.
6.3. Naime, iako je točno da je prvostupanjski sud na raspravi 1. prosinca 2022. izdvojio kao nezakonit dokaz članak objavljen na internetskom portalu Šibenik IN, a potom taj dokaz pročitao tijekom dokaznog postupka, međutim ne radi se o odlučnoj činjenici niti je provođenje tog dokaza utjecalo na presudu, zbog čega nije počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP- a, niti iz članka 468. stavak 3. ZKP-a.
7. Nadalje, nije u pravu državni odvjetnik niti kada se žali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.
7.1. Naime, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, prvostupanjski sud je činjenično stanje u ovom postupku pravilno utvrdio u odnosu na sve odlučne činjenice kada je utvrdio da nije dokazano da bi okrivljenik počinio kazneno djelo iz članka 215. stavak 1. i 3. KZ/11, na način kako mu se to stavlja na teret.
7.2. Ispravno prvostupanjski sud prihvaća obranu okrivljenika u kojoj poriče učin kaznenog djela, navodeći da on spornoga dana nije pustio dva psa pasmine rotvajler bez nadzora i bez zaštitne košarice i povodca, te je potom jedan pas napao psa MU koja je zajedno sa svojim psom izašla iz ugostiteljskom objekta u kojem je on radio, a drugi pas napao dijete mlt. ĆU skočivši mu na leđa, oborivši ga na pod, uhvatio za leđa i grizao i pri tom mu nanio tjelesnu ozljedu u vidu otvorene rane kože i potkožja. Okrivljenik je u svojoj obrani naveo da je toga dana bio u svom ugostiteljskom objektu i da toga dana nije bio kod kuće, međutim, da su njegovo dvoje malodobne djece izveli pse pasmine rotvajler koji su tada, napali psa MU i mlt. dijete ĆU nanijevši mu pri tome tjelesnu ozljedu. U prilog obrani okrivljenika iskazivala je i supruga okrivljenika koja je toga dana bila kod kuće te je navela da su njena djeca u dobi od 10 i 11 godina izveli pse u šetnju i da joj je žao zbog događaja, da se radi o nesretnom slučaju i da inače psi sa njima budu u kući, a preko dana budu zaključani u objektu preko puta njihovog stambenog objekta i da pse inače ona i suprug zajedno izvode u šetnju. Iskaz obrane okrivljenika potvrdila je i OU i ZU pri čemu iz iskaza svjedoka ZU proizlazi da psi rotvajleri pripadaju njegovoj punici, odnosno supruzi okrivljenika i da toga dana okrivljenik doista nije bio u kući niti je pustio pse bez nadzora i bez zaštitne košarice i povodca. Nadalje, svjedokinja MU navodi da je toga dana bila sa suprugom i mlt. sinom ĆU u ugostiteljskom objektu u Ražnju, koji je inače u vlasništvu okrivljenika, da je sa sobom vodila i svog psa koji je mješanac, te nakon što su popili kavu, zajedno sa psom je krenula iz ugostiteljskog objekta i kada je otvorila vrata u namjeri da izađe iz tog lokala preko ceste je vidjela dva psa pasmine rotvajler koji su bili bez nadzora, oba psa su bila bez brnjice i povodca, a pored njih su bila malodobna djeca okrivljenika. Oba psa su se potom zaletjela prema njoj i njezinom psu s time da je jedan pas napao njezinog psa, a drugi pas je skočio na njezino dijete mlt. ĆU. Pas mu je skočio na leđa, oborio ga na pod i tresao ga, a njezin suprug se odmah "bacio" između psa i djeteta i rastavio psa od djeteta. Nadalje, iz medicinske dokumentacije za mlt. ĆU proizlazi da je zadobio tjelesnu ozljedu u vidu otvorene rane kože i potkožja pod desnom skapulom i manju ranu u srednjoj aksilarnoj liniji. Dakle, iz iskaza svjedokinje MU, a i iz iskaza ostalih ispitanih svjedoka, nesporno je da se u inkriminirano vrijeme okrivljenik nalazio u ugostiteljskom objektu, a da su malodobna djeca okrivljenika izvela u šetnju dva psa pasmine rotvajler bez povodca i bez zaštitne košarice. Osim toga, iz dokaza provedenih tijekom postupka proizlazi da je formalna vlasnica pasa supruga okrivljenika, pa stoga činjenica koja se ističe da je okrivljenik stvarni vlasnik pasa pasmine rotvajler ničim nije utvrđena. Dakle, imajući u vidu činjenicu da je supruga okrivljenika formalni vlasnik pasa, a ničim nije utvrđena činjenica da je upravo okrivljenik vlasnik pasa pasmine rotvajler koji su u inkriminirano vrijeme napali mlt. ĆU i psa MU, te da bi upravo okrivljenik pustio pse bez nadzora, ispravno je prvostupanjski sud zaključio da tijekom postupka nije dokazano da je upravo okrivljenik pustio dva psa pasmine rotvajler koji su nakon toga napali mlt. ĆU i psa MU, već su toga dana pse izveli u šetnju djeca okrivljenika zbog čega je ispravno prvostupanjski sud činjenično stanje utvrdio kada je utvrdio da nije dokazano da bi okrivljenik počinio kazneno djelo iz članka 215. stavak 1. i 3. KZ/11 na način i pod uvjetima kako mu se stavlja na teret, te je o tome prvostupanjski sud u pobijanoj presudi iznio u cijelosti valjane i logične razloge koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.
8. Prema tome, kako ne postoje razlozi zbog kojih državni odvjetni pobija prvostupanjsku presudu, a kako pri ispitivanju pobijane presude nisu nađene povrede zakona iz članka 476. stavak 1. ZKP-a, na čije postojanje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, trebalo je na temelju odredbe članka 482. ZKP-a odlučiti kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 6. svibnja 2025.
PREDSJEDNIK VIJEĆA:
Siniša Pleše
