REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Kž-403/2024-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Siniše Pleše kao predsjednika vijeća te Lidije Vidjak i Jasne Smiljanić kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Banušić, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog FĐ, zbog kaznenog djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama iz članka 190. stavak 2. u vezi stavka 1. Kaznenog zakona (Narodne novine 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24 – dalje u tekstu: KZ/11), rješavajući povodom žalbe Općinskog državnog odvjetništva u Novom Zagrebu, izjavljene protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu broj: K-373/2023 od 19. veljače 2024., na sjednici vijeća održanoj 6. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom, na temelju odredbe članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 - dalje u tekstu ZKP-a) okrivljeni FĐ oslobođen je optužbe zbog kaznenog djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama iz članka 190. stavak 2. u vezi stavka 1. KZ/11, činjenično opisano izrekom te presude.

1.1. Na temelju odredbe članka 556. stavak 1. ZKP-a od okrivljenika su oduzeti predmeti prema potvrdama o privremenom oduzimanju predmeta PU Zagrebačke, Policijske postaje Jastrebarsko broj 00155342, 00155343, 00155344, 00155345, 00155346, 00155347, 00155348, 00155349, te je na temelju odredbe članka 181. stavak 7. ZKP-a, određeno da se isti po pravomoćnosti presude imaju uništiti.

1.2. Na temelju odredbe članka 149. stavak 1.ZKP-a troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

2. Protiv ove presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. U žalbi je predložio da se pobijana presuda preinači na način da se nakon provedene rasprave optuženik proglasi krivim i osudi radi počinjenja kaznenog djela iz članka 190. stavak 2. u vezi stavka 1. KZ/11.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Spis je u smislu odredbe članka 474. stavak 1. ZKP-a dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Nije u pravu državni odvjetnik kada se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

6.1. To iz razloga što je prvostupanjski sud činjenično stanje u ovom postupku pravilno i potpuno utvrdio u odnosu na sve odlučne činjenice kada je utvrdio da nije dokazano da bi okrivljenik počinio kazneno djelo iz članka 190. stavak 2. u vezi stavka 1. KZ/11. Takovo činjenično stanje po ocjeni ovog drugostupanjskog suda prvostupanjski sud je utvrdio na temelju savjesne ocjene i analize svih izvedenih dokaza.

6.2. Ispravno prvostupanjski sud prihvaća obranu okrivljenika u kojoj navodi da nije imao namjere neovlašteno prodavati i na drugi način stavljati u promet tvari koje su proglašene drogom, odnosno u konkretnom slučaju 23.770,07 grama usitnjene ili sasušene konoplje koja sadrži više od 0,3 % THC-a.

6.3. U žalbi se ističe da je prvostupanjski sud pogrešno ocijenio provedene dokaze, a time i pogrešno utvrdio činjenično stanje u odnosu na odlučnu činjenicu u ovom postupku, te okrivljenika oslobodio optužbe jer je pogrešno cijenio iskaze i isprave koje dokaze je proveo tijekom dokaznog postupka zbog čega je pogrešno procijenio da nije dokazana namjera okrivljenika da uzgojenu konoplju stavlja dalje u neovlaštenu prodaju na ilegalno tržište.

6.4. Naime, iz obrane okrivljenika nesporno proizlazi da je on na svojoj adresi stanovanja uporabom uređaja za emitiranje svjetlosti, ventilacije i filtriranje zraka, stvorio uvjete za uzgoj konoplje, koju je prethodno zasadio, te je kod njega pronađeno ukupno 23.770,07 grama, koja droga je sadržavala više od 0,3% THC-a, međutim da navedenu drogu nije uzgajao u namjeri daljnje prodaje na ilegalnom tržištu, već je njegova namjera bila uzgoj industrijske konoplje. Pri tome je naveo da je sve prijavio Ministarstvu poljoprivrede, otvorio je i firmu, da kod njega nije nađena nikakva vaga za vaganje droge što ukazuje da nije imao namjeru preprodavati tu drogu, a da je sjeme za uzgoj marihuane dobio od Centra za istraživanje društva koje se bavi promocijom, edukacijom i aktivizmom u odnosu na konoplju, a kojeg društva je on i član. Ta udruga broji oko 1400 članova i ima sve potrebne dozvole i odobrenja, te je udruga imala tri vrste sjemena koja su bila na sortnoj listi, a on je odabrao za uzgoj sjeme Cargmanola koje sjeme je uzimalo i većina njihovih članova. Što se tiče tog sjemena može se reći da se radi o dva načina uzgoja marihuane od tog sjemena, odnosno o industrijskom i selektivnom uzgoju. Industrijski uzgoj znači da se sjeme sije, a selektivni uzgoj tako da se radi o pojedinačnoj sadnji. Sjeme Cargmanola nema podvrstu već postoje različiti fenotipovi tako da isto sjeme iz iste vreće može davati različitu boju lista, cvijeta i grane, mirisa, pa tako je onda moguće da dođe i do veće koncentracije THC-a. Iz iskaza svjedoka IĐ koji je član Centra za istraživanje proizlazi da je okrivljenik kod uzgoja marihuane radio sve u skladu sa propisima i sa EU konvencijom jer se radilo o uzgoju industrijske konoplje sa europske sortne liste. Da bi se legalno sadila konoplja u Hrvatskoj osoba mora imati račun i porijeklo za to sjeme, certifikat za to sjeme i obrazac prijave kod Ministarstva poljoprivrede, a što se tiče utvrđivanja koncentracije konoplji radi se na način da se nakon berbe daje na analizu samljevena biljka koju analizu oni daju institutu u Beču obzirom da su jeftiniji i bolji, pa ako bi se utvrdila koncentracija veća od 0,2 % THC-a onda bi se takvo samljeveno lišće trebalo staviti dalje u preradu radi dobivanja ulja nakon čega se onda opet treba uzimati analiza radi daljnjeg plasmana na tržište. Nadalje, iz iskaza svjedoka GĐ koji radi kao profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu i njegova uža specijalnost je uzgoj industrijskog bilja, a među time i uzgoj industrijske konoplje, ističe da bi netko uzgajao industrijsku konoplju on formalno ne mora biti vlasnik obrta ili tvrtke već se mora prijaviti Ministarstvu poljoprivrede i verificirati uzgoj konoplje, s time da u Ministarstvu postoji obrazac u kojem je potrebno navesti gdje se misli uzgajati konoplja, odnosno na kojoj nekretnini, koja sorta i na kojoj površini, s time da je dopušten izbor samo one konoplje koja je na zajedničkoj sortnoj listi Europske unije. Što se tiče konkretnog slučaja nema nekakvih saznanja, a kada mu je predočena fotodokumentacija iz spisa može reći da se očigledno radi o uzgoju konoplje u zatvorenom prostoru, te takva proizvodnja može služiti za proizvodnju cvata od kojeg cvata se onda može raditi i ekstrakcija CBD ulja, a i prodavati kao suhi obrađeni cvijet. Ističe da prema fotografijama koje se odnose na okrivljenika se ne radi o nekoj suvremenoj i modernoj proizvodnji, ali da je vidljivo da ima sve što je potrebno za uzgoj marihuane. Prema sjemenu se ne može automatski znati hoće li to sjeme biti u dopuštenim granicama THC-a, već se treba dati na analizu kojom se onda utvrđuje postotak THC-a u suhoj tvari, odnosno vrhu biljke. Naveo je da uzgajatelj kod svakog slučaja kod kupnje sjemena mora imati deklaraciju od tog sjemena iz koje deklaracije se vidi koja je vrsta i koja je sorta, ali u svakom slučaju mora raditi analizu radi utvrđivanja THC-a. Na toj deklaraciji se nalazi naziv, vrsta i sorta konoplje, te deklaracija i dokument da se koristi industrijska konoplja određene sorte koja ima sadržaj THC-a ispod 0,2 %, a hoće li točno ta određena vrsta ili sorta imati THC ispod 0,2 % ili iznad, proizvođač u svakom slučaju mora istu dati na analizu prije prodaje cvata. Prema izgledu sjemena ne može se utvrditi o kojoj vrsti ili sorti se radi. Što se tiče sorte Carmanola naveo je da je ista bila na dopuštenoj listi, ali da je s te liste skinuta i to upravo zbog toga što je kod nje bilo utvrđeno da prelazi dopuštenu 0,2 % THC-a. Nadalje, iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka toksikologa ing. PĐ nesporno proizlazi da je okrivljenik stvorio uvjete za uzgoj konoplje, te da je kod njega pronađeno 23.770,07 grama usitnjene i sasušene konoplje koja sadrži više od 0,3 % THC-a, pakirano 17 PE vreća i 11 staklenih posuda te 17 bočica kao i 25 stabljika konoplje, a koja sva konoplja je droga koja sadrži više od 0,3 % THC-a, a koji djelatni sastojak THC-a se prema popisu droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga, te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga (NN 13/19), nalaze na popisu psihotropnih tvari i biljaka u odjeljku 1, dok se ekstrakt konoplje i konoplja nalaze na popisu droga i biljaka iz kojih se može dobiti droga u dijelu 1, odjeljak 1.

6.5. Prvostupanjski sud u cijelosti je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka toksikologa, međutim, zaključuje da se ne može reći da je okrivljenik imao namjeru neovlaštene prodaje i stavljanja na ilegalno narko tržište predmetnu drogu.

6.6. Prvostupanjski sud navodi da ponašanje okrivljenika nije bilo usmjereno neovlaštenoj prodaji i stavljanju u promet droge na narko tržište, već da je okrivljenik prije svega imao namjeru proizvoditi industrijsku konoplju. Da je tome tako prvostupanjski sud zaključuje da se okrivljenik učlanio u Centar za istraživanja društva koje se bavi promocijom, edukacijom i aktivizmom u odnosu na konoplju od koje udruge je dobio sjeme za uzgoj konoplje s certifikatom, a što je sve evidentirano od strane spomenute udruge, da se okrivljenik 2. ožujka 2020. prijavio u Evidenciju proizvođača industrijske konoplje kod Ministarstva poljoprivrede, te je okrivljenik legalno i preko računa iz Nizozemske kupio bočice očigledno za ekstrakt, odnosno ulje, te unatoč činjenici što je kod okrivljenika nađeno 23.770,07 grama usitnjene i sasušene konoplje koja sadrži više od 0,3 % THC-a, iz navedenog se ne može reći da je pronađena konoplja kod okrivljenika koju okrivljenik nije preradio, bila namijenjena daljnjoj prodaji. Osim toga, iz iskaza svjedoka GĐ, profesora na Agronomskom fakultetu, čija je uža specijalnost uzgoj industrijskog bilja, proizlazi da se prema sjemenu ne može automatski znati hoće li iz sjemena izniknuti tvar koja je u dopuštenim granicama THC-a već se treba dati na analizu kojom se utvrđuje postotak THC-a u suhoj tvari, odnosno u vrhu bilja. Dakle, iz obrane okrivljenika proizlazi da je imao namjeru baviti se uzgojem industrijske konoplje, da je legalno nabavio sjeme od Centra za istraživanje društva koje se bavi promocijom, edukacijom i aktivizmom u odnosu na konoplju, da je uzgoj konoplje prijavio Ministarstvu poljoprivrede, pa se i po ocjeni ovog suda ne može nedvojbeno utvrditi da je okrivljenik postupao u cilju neovlaštene proizvodnje i stavljanje u promet droge, odnosno konoplje, zbog čega ga je ispravno prvostupanjski sud oslobodio optužbe i za ta svoja utvrđenja u pobijanoj presudi dao u cijelosti valjane i logične razloge koje u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

7. Prema tome, kako ne postoje razlozi zbog kojih državni odvjetnik pobija prvostupanjsku presudu, a kako pri ispitivanju pobijane presude nisu nađene povrede zakona iz članka 476. stavak 1. ZKP-a, na čije postojanje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, trebalo je na temelju odredbe članka 482. ZKP-a odlučiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 6. svibnja 2025.

PREDSJEDNIK VIJEĆA:

Siniša Pleše