P-3172/2023-25

REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Jasenki Rundek, na prijedlog višeg sudskog savjetnika Bojana Petraša, u pravnoj stvari tužitelja GENERALI OSIGURANJE d.d., OIB: 10840749604, Zagreb, Slavonska avenija 1B, kojega zastupa punomoćnik Hrvoje Borak, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Đerek i partneri j.t.d. u Zagrebu, protiv tuženika OPĆINE GRADEC, OIB: 16296383026, Vrbovec, Gradec, Gradec 134, kojega zastupa punomoćnik Davorin Bukovac, odvjetnik iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Davorin Bukovac, Željko Kaselj i Jelena Turkalj u Zagrebu, radi isplate iznosa od 3.199,39 EUR, nakon javne glavne rasprave održane i zaključene 20. ožujka 2025., u prisutnosti punomoćnika stranaka, 6. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana platiti tužitelju iznos od 3.199,39 EUR (slovima: tri tisuće sto devedeset devet eura trideset devet centi) sa zateznim kamatama koje teku od 16. prosinca 2020. do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, na žiro račun IBAN: [broj bankovnog računa], s pozivom na broj 60021-10200298.

II. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana naknaditi tužitelju parnične troškove u iznosu od 2.037,69 EUR (slovima: dvije tisuće trideset sedam eura šezdeset devet centi).

Obrazloženje

1. Tužitelj je 16. studenoga 2023. podnio tužbu protiv tuženika radi isplate regresnog potraživanja koje je proizašlo iz štetnog događaja koji se dogodio 22. studenoga 2020. oko 20 sati na državnoj cesti broj 28 u smjeru Hagnja prema Cugovcu (Vrbovcu), na način da je oštećenik HN motornim vozilom marke Suzuki Vitara, registarskih oznaka [registarska oznaka], prednjim dijelom vozila naletio na psa. Vozilo reg. oznaka [registarska oznaka], kojim je upravljao tuženik u trenutku prometne nezgode, bilo je osigurano kod tužitelja policom kasko osiguranja, pa je tužitelj 15. prosinca 2020. trgovačkom društvu koje je izvršilo popravak motornog vozila Antares centar d.o.o. na ime štete isplatio iznos od 3.199,39 EUR / 24.105,80 kn. Stoga, tužitelj, pozivajući se na odredbu članka 963. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/08, 41/08, 125/11 i 78/15; u daljnjem tekstu: ZOO), tužbom od suda traži da tuženiku naloži da mu regresno isplati spomenuti iznos zajedno sa zateznim kamatama.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je osporio osnovu tužbenog zahtjeva odnosno odgovornost tuženika za nastalu štetu. Naime, činjenica kako pas na kojeg je naletio osiguranik tužitelja svojim vozilom nije čipiran, ne znači da pas nema vlasnika, odnosno da se radi o napuštenom psu lutalici, posebice iz razloga što navedeni pas ima i ogrlicu i lanac oko vrata. Nadalje, tuženik je osporio visinu tužbenog zahtjeva iz razloga što ne smatra mogućim da bi nastala takva šteta na vozilu samim naletom na tijelo psa, u slučaju da se nije radilo o punoj većoj brzini od dopuštene. Također je napomenuo da oštećenja na vozilu osiguranika tužitelja utvrđena naknadnim izvidom štete nisu mogla nastati dinamikom kako to opisuje tužitelj, te da osiguranik tužitelja nije prilagodio upravljanje vozilom stanju na cesti i da je vozio neprimjerenom brzinom u odnosu na dio dana i dionicu ceste. Stoga je tuženik predložio odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Tužitelj je u očitovanju na tuženikov odgovor na tužbu istaknuo kako je iz dostavljene dokumentacije jasno vidljivo da je po veterinaru NN, koji je izašao na mjesto prometne nezgode utvrđeno da se radi o psu koji nije bio čipiran, te da mu se nije mogao utvrditi vlasnik. Na temelju tuženikove Odluke o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama te divljim životinjama, svaki posjednik kućnog ljubimca dužan je istog označiti mikročipom i cijepiti protiv bjesnoće, a kako u konkretnom slučaju navedena životinja nije bila čipirana, to je jasno da pas nije niti imao vlasnika/posjednika, dok je suprotnu tvrdnju, da je navedeni pas imao vlasnika, dužan dokazati tuženik.

4. Tijekom provedbe dokaza sud je pročitao prijavu štete automobilskog kaska od 23. studenoga 2020. (list 6. -7. spisa), policu kasko osiguranja broj P32 1023806115 (list 8. spisa), presliku vozačke dozvole HN (list 9.-10. spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu vozača (list 11. spisa), presliku prometne dozvole vozila reg. oznaka [registarska oznaka] (list 13.-14. spisa), obračune štete na vozilu od 25. studenoga 2020. i 3. prosinca 2020. (list 16.-19. spisa), zahtjev servisa za dopunski izvid štete (list 20. spisa), zapisnike o izvidu štete na vozilu (list 21.-22. spisa), potvrdu MUP-a, Policijske uprave Zagrebačke, Policijske postaje Vrbovec Klasa: 211-04/20- O/8877 od 11. prosinca 2020. (list 23. -24. spisa), račun broj 615/1/68 od 9. prosinca 2020. (list 25. spisa), potvrdu o izvršenom nalogu (list 26. spisa), regresni zahtjev tužitelja od 4. studenoga 2021. (list 28. spisa), pregledao je fotografije nastalih oštećenja (list 34.-65. spisa), Uvjete za kasko osiguranje vozila (list 66.-72. spisa), Dopunske uvjete za osiguranje od rizika loma uz kasko osiguranje vozila (list 73. spisa), službenu zabilješku MUP-a o dojavi (list 91.-92. spisa), izjavu veterinara NN od 22. studenoga 2020. (list 96. spisa), koji je ujedno u svojstvu svjedoka saslušan na glavnoj raspravi 19. studenoga 2024. (list 97. -98. spisa). Tijekom postupka je pred zamoljenim sudom 9. siječnja 2025. saslušan svjedok HN (list 127. spisa), te je provedeno prometno-tehničko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Robertu Jakopčeviću, dipl. ing. strojarstva, radi utvrđenja dinamike nastanka predmetnog štetnog događaja i visine štete na vozilu osiguranika tužitelja (list 104.- 114. i 134.-137. spisa).

4. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

5. Predmet spora je regresno potraživanje tužitelja u iznosu od 3.199,39 EUR koji je tužitelj platio s naslova popravka vozila oštećenog u naletu vozila njegovog kasko osiguranika na psa.

6. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja i aktivna legitimacija tužitelja. Sporno je radi li se u konkretnom slučaju o naletu na psa lutalicu, postoji li odgovornost vozača HN za nastanak štetnog događaja, te jesu li oštećenja na unutarnjem dijelu vozila mogla nastati dinamikom kako to opisuje tužitelj.

7. Prema odredbi članka 62. stavka 1. Zakona o zaštiti životinja („Narodne novine‟ broj 102/17, 32/19 i 78/24), obavljanje poslova sakupljanja i zbrinjavanja napuštenih životinja u nadležnosti je tuženika kao jedinice lokalne samouprave, pa je on i odgovoran za obavljanje tih poslova.

8. Pas koji se kreće bez nadzora može smatrati opasnom stvari, no unatoč tome tuženik ne odgovara po objektivnom kriteriju primjenom odredbe članka 1045. stavka 3. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine‟ broj 35/05, 41/08, 78/15, 29/18 i 126/21; u daljnjem tekstu: ZOO), već odgovara po principu presumirane krivnje sukladno odredbi članka 1045. stavka 1. i 2. ZOO-a. Naime, za štete od opasne stvari ili opasne djelatnosti prema objektivnom kriteriju odgovara vlasnik te opasne stvari, odnosno osoba koja obavlja neku opasnu djelatnost (čl. 1064. ZOO-a), a tuženik u konkretnom slučaju ne odgovara kao vlasnik psa, niti se komunalna djelatnost u okviru koje se nalaze i poslovi zbrinjavanja napuštenih pasa može smatrati opasnom djelatnošću, a niti je nekom zakonskom odredbom ustanovljena takva odgovornost u obavljanju poslova zbrinjavanja napuštenih životinja.

9. Prema odredbi čl. 963. st. 1. ZOO-a, isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

10. Iz iskaza svjedoka HN (list 127. spisa) proizlazi da je on kritične zgode kada se desio predmetni štetni događaj vozio brzinom od 80 km/h, bila je noć, ususret mu je išao teretni automobil s prikolicom i nakon što je taj kamion prošao pored njega ugledao je na cesti nešto smeđe i nije mogao procijeniti što je, niti je stigao kočiti, već je prednjim dijelom svog vozila udario u psa, njemačkog ovčara koji je na sebi imao lanac, pa je pretpostavio da se pas otrgnuo sa lanca. Nalet na psa nije mogao izbjeći jer je pas naglo izletio nakon što je prošao teretni automobil i trebalo je vremena da se njegove oči naviknu na mrak nakon upaljenih svjetala kamiona. Nije vidio kretanje psa, pa pretpostavlja da je došao iza kamiona. Psa je vidio tek u trenutku kada je prošao cijeli kamion s prikolicom.

11. Svjedok NN je u svojoj pisanoj izjavi (list 96. spisa) naveo da pas na koje je naletjelo vozilo nema ugrađen mikročip, a prilikom saslušanja na glavnoj raspravi (list 98. spisa) prisjetio se da pas nije imao ni ogrlicu, ni lanac oko vrata, te da zato nije bilo moguće utvrditi tko je vlasnik uginulog psa.

12. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka Roberta Jakopčevića, dipl. ing. strojarstva (list 145. spisa) proizlazi da oštećenja na vozilu odgovaraju naletu na životinju jer nema drastičnih lomova i prelaza na vanjskom dijelu vozila, osim na plastičnim dijelovima vozila. Dodatna oštećenja koja su naknadnim izvidom konstatirana su sva s unutarnje strane, što je karakteristično kod naleta na životinju. Dodatne fotografije mjesta štetnog događaja mogu samo isključiti reakcijski put, ali ne bi mogle imate utjecaja na dužinu kočionog puta vozila, za koju je vještak utvrdio da iznosi od 29,6 do 33,5 metara, pri brzini naleta na životinju od 80 km/h. Dakle, da je vozač vozio i bitno manjom brzinom ne bi mogao izbjeći nalet na psa jer je pas iskočio na cestu neposredno iza kamiona. Usporedbom oštećenja na slikama s opisom oštećenja na procjeni štete sudski vještak nije naišao na odstupanja. Normativ radnog vremena za popravak vozila je u skladu s vidljivim obimom oštećenja na vozilu. Isto tako, sudski vještak je utvrdio kako je račun popravka u iznosu od 3.199,39 EUR u skladu s procjenom štete.

13. Prema odredbi čl. 219. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22; u daljnjem tekstu: ZPP), svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika, dok prema odredbi čl. 221.a ZPP-a, ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju te činjenice zaključiti će se primjenom pravila o teretu dokazivanja.

14. Nalaz i mišljenje prometnog vještaka Roberta Jakopčevića sud je prihvatio kao stručno, objektivno i u skladu s dokumentacijom u spisu. Budući da je i iskaz svjedoka u skladu s ispravama u spisu te kako je prometnim vještačenjem potvrđeno da je na opisani način mogla nastati predmetna šteta, sud je iz provedenih dokaza utvrdio sporne činjenice, dinamiku nastanka oštećenja navedenih u dostavljenoj dokumentaciji, te visinu štete nastale tužitelju.

15. Naime, tuženik tijekom postupka nije dokazao svoju tvrdnju da bi pas imao vlasnika, niti da je za nastanak štetnog događaja odgovoran osiguranik tužitelja. Nisu osnovani ni navodi tuženika da imajući u vidu izostanak materijalnih tragova tehničkim putem nije moguće utvrditi dinamiku štetnog događaja, tj. nastup osiguranog rizika koji je doveo do osiguranog slučaja, kako ga je tužitelj opisao u historijatu tužbe.

16. Stoga, kako iz provedenih dokaza proizlazi da je štetu prouzročila izgubljena životinja za koju je odgovoran tuženik kao jedinica lokalne samouprave, a nije dokazano da je šteta nastala bez njegove krivnje, to u smislu citiranih odredbi ZOO-a tužbeni zahtjev ocijenjen osnovanim, te je odlučeno kao u točki I. izreke.

17. Prema odredbi čl. 1086. ZOO-a, obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete. Šteta je tužitelju nastala 15. prosinca 2020. (list 26. spisa), pa tužitelj osnovano potražuje zatezne kamate od prvoga idućeg dana, u skladu s odredbom čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a, po stopi za potraživanja iz ostalih obveznih odnosa.

18. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23; u daljnjem tekstu: Tarifa). Tužitelju je u trošak parničnog postupka priznat trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 7.1. Tarife), trošak zastupanja na ročištima 4. lipnja 2024., 19. studenoga 2024. i 20. ožujka 2024. u iznosu od 200,00 EUR po svakom ročištu (Tbr. 9.1. Tarife), trošak zastupanja na ročištu pred zamoljenim Trgovačkim sudom u Osijeku 9. siječnja 2025. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9.1. Tarife), trošak sastava podneska od 15. siječnja 2025. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8.1. Tarife), pripadajući PDV u iznosu od 300,00 EUR (Tbr. 42. Tarife), trošak prometnog vještačenja u iznosu od 400,00 EUR, putni trošak svjedoka HN u iznosu od 20,00 EUR, te trošak sudskih pristojbi za tužbu i presudu u ukupnom iznosu od 117,69 EUR, u skladu s odredbom Tar. br. 1. t. 1. i Tar. br. 2. t. 1. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine“ broj 53/2019 i 92/2021), što ukupno iznosi 2.037,69 EUR.

19. Tužitelju za vođenje ove parnice nije priznat trošak sastava podneska od 17. siječnja 2024. (čl. 155. st. 1. ZPP-a), s obzirom na to da je svoje očitovanje na navode tuženika iz odgovora na tužbu mogao iznijeti na pripremnom ročištu.

U Zagrebu 6. svibnja 2025.

SUDAC:

JASENKA RUNDEK

Nacrt odluke izradio viši sudski savjetnik:

BOJAN PETRAŠ

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku 15 dana od primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi pisanim putem u tri primjerka, putem ovog suda, za Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u Zagrebu. Presuda zbog ogluhe može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava.