Poslovni broj: UsI-1833/2024-13

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sucu Ivanu Dadiću, uz sudjelovanje Zrinke Pivac kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja IŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po opunomoćenici Mandi Juraga, odvjetnici u Tisnom, Istočna gomilica 2, protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, OIB: 84891127540, Zagreb, Gruška 20, uz sudjelovanje zainteresiranih osoba pod 1) BŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i pod 2) ĆŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], Simla Crescent 85, Khandallah, Wellington 6035, New Zeland, oboje zastupani po opunomoćenici Suzani Malenica, odvjetnici u Šibeniku, Matije Gupca 87, radi promjene katastarskog upisa, nakon javne i usmene rasprave zaključene 9. travnja 2025. u prisutnosti opunomoćenice tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanih tuženika te zainteresiranih osoba pod 1) i 2), objavljene 6. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži poništenje rješenja tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II-932-07/23-07/596, Urbroj: 541-11/3-24-2 od 10. lipnja 2024. i rješenja Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Područnog ureda za katastar Šibenik, Klasa: UP/I 932-07/23-02/5, Urbroj: 541-26-01/6-23-2 od 26. siječnja 2023.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1.U pravovremenoj tužbi tužitelja podnesenoj ovom sudu 17. srpnja 2024. protiv rješenja tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II-932-07/23-07/596, Urbroj: 541-11/3-24-2 od 10. lipnja 2024., tužitelj u bitnom najprije reproducira izreke osporenih rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela, nakon čega ističe kako su pobijana rješenja nezakonita jer nije zakonito proveden ispitni postupak, nije potpuno utvrđeno činjenično stanje, niti je, potom pravilno primijenjeno materijalno pravo. Naime, sporna, novoformirana kat. čest. [katastarska čestica], formirana je na dijelu kat. čest. [katastarska čestica], koji dio je upravo tužitelj naslijedio od svog oca i na kojoj nekretnini godinama ima izgrađenu građevinu i terasu svoje kuće. Za taj isti dio tužitelj je prethodno izradio geodetski elaborat koji je od strane prvostupanjskog tijela zaprimljen znatno ranije nego što je bio potvrđen elaborat osnovom kojeg su donesena pobijana rješenja, a koji elaborat tužitelja je potvrđen još 18. kolovoza 2022., za pretpostaviti prije nego je predmetni elaborat podnositelja zahtjeva ĐŠ uopće predan. Potvrđenim elaboratom nekretnina tužitelja dobila je novu oznaku za sporni dio kao k. č. [katastarska čestica], u naravi također pomoćna zgrada u [adresa], površine 51 m2 i dvorište površine 3 m2, sveukupne površine 54 m2, k. o. [katastarska općina]. Za taj isti zahvat u prostoru, na identičnoj nekretnini, naknadno je dostavljen, selektivno naznačenim osobama, poziv za predočavanje elaborata ŠŠ, a za koji zahvat u prostoru je po okončanju postupka doneseno pobijano rješenje na kojem je kao podnositelj naznačen ĐŠ dok iz obrazloženja drugostupanjske odluke proizlazi da su podnositelji CŠ i ĐŠ. Temeljem opisanog potvrđenog elaborata koji je ishodio od strane područnog ureda tuženika, tužitelj je pokrenuo postupak radi utvrđenja svog prava vlasništva koji postupak se kod Općinskog suda u Šibeniku vodi pod posl.br. P-2270/2022. Nakon pokretanja tog postupka izvršena je zabilježba spora na predmetnoj nekretnini u zemljišnim knjigama i to temeljem rješenja pod posl.br. Z-19502/2022 od 8. prosinca 2022., dakle prije potvrđivanja elaborata ovdje podnositelja zahtjeva. O navedenom postojanju spora u pogledu prava vlasništva tog dijela sporne nekretnine tužitelj je, prije donošenja prvostupanjskog rješenja, ukazao i izrađivaču kao i prvostupanjskom tijelu, a koje prigovore su, u konačnici, prvostupanjsko i drugostupanjsko tijelo otklonili usprkos ustaljenoj sudskoj praksi i stavu svih sudaca upravnog suda sa sjednice od 6. srpnja 2004. čije pravno shvaćanje nikada nije stavljeno izvan snage. Pored navedenog, iz obrazloženja pobijanih rješenja vidljivo je da su ista donesena osnovom presude donesene zbog izostanka od 29. rujna 2014. koja je ispravljena rješenjem tog suda od 21. listopada 2014., u odnosu na koju je još tijekom prvostupanjskog postupka tužitelj ukazivao na činjenicu da je njegova prednica, prodavateljica sporne nekretnine, LŠ (ista je upisana zemljišnoknjižna suvlasnica, a njena majka OŠ, čija je jedina nasljednica prodavateljica, je upisana katastarska posjednica te nekretnine dok podnositelji zahtjeva nisu niti upisani posjednici, niti zemljišnoknjižni suvlasnici iste) pokrenula postupak radi ukidanja klauzule pravomoćnosti navedene presude oznake P-584/2014, koja je bila osnovom za donošenje pobijanog rješenja. Povodom zahtjeva prodavateljice klauzula pravomoćnosti je uistinu od strane Općinskog suda u Šibeniku, ukinuta, doduše samo u odnosu na prodavateljicu ČŠ i u odnosu na udio od 1/8 suvlasničkog dijela, kako je to vidljivo iz toč. II. rješenja Općinskog suda u Šibeniku od 18. svibnja 2023., dok je povodom žalbe prodavateljice ista klauzula ukinuta u cijelosti u odnosu na sve tuženike i u odnosu na čitav realni dio predmetne nekretnine, a što proizlazi iz toč. IV. odluke Županijskog suda u Rijeci od 12. travnja 2024., posl.br. Gž-726/2023-2. Zbog gore navedenog odluka koja predstavlja osnov za donošenje oba pobijana rješenja točnije presuda zbog izostanka od 29. rujna 2014. koja je ispravljena rješenjem istog suda od 21. listopada 2014. nije pravomoćna, sve s obzirom na činjenicu da je u pogledu iste u tijeku žalbeni postupak. Iz svega gore navedenog razvidno je kako je osnovom, nepravomoćne odluke sada, u nezakonito provedenom postupku, u pogledu zahvata u prostoru na kojem je već ranije formirana nekretnina tužitelja oznake kat. čest. [katastarska čestica], doneseno rješenje kojim se opetovano vrše promjene na identičnom spornom dijelu na kojem se formira identična k.č. oznake 2534/24 i to usprkos zabilježbi spora koja je ondje, još prije donošenja prvostupanjskog rješenja, bila evidentirana. O svim ostalim propustima kako u tijeku same izrade elaborata, tako i prilikom provedbe prvostupanjskog postupka te u tijeku žalbenog postupka tužitelj je ukazivao dostavljenim prigovorima i navodima iz žalbe, a koje okolnosti niti izrađivač niti prvostupanjsko ni drugostupanjsko tijelo, usprkos činjenici da zbog navedenih okolnosti sporni elaborat nije smio niti biti izrađen, nisu uzeli u obzir niti su povodom prijedloga tužitelja zastali sa postupanjem do potpunog utvrđenja stvarnog stanja i ispunjenja uvjeta za donošenje odluke. Nebrojeni nedostaci mimo spornog vlasništva, mimo od ranije evidentirane zabilježbe spora i činjenice nepravomoćnosti odluke koja je bila osnov za donošenje pobijanih rješenja, vidljivi su primjerice iz činjenice vršenja izmjena naznake podnositelja zahtjeva u tijeku postupka, zbog ne predočavanja cjelovitog elaborata, nedokazanosti postojanja stvarnog pravnog interesa, nepodudarnosti izvoda iz katastarskog plana i odstupanja od različitih skica izmjere koje su podnositelji odnosno kako je naznačeno njihovi prednici izrađivali pri čemu se primjerice ukazuje na to da skica izmjere od 28. studenog 2022. ima ravne bočne linije, koje i golim okom ne odgovaraju skici izrađenoj u sudskom postupku koja je prilog sada nepravomoćnoj presudi Općinskog suda u Šibeniku od 15. prosinca 2014. posl.br. P-584/2014, a iz koje skice je pak vidljivo „lomljenje" međnih linija od točke A- B kao i, na južnoj međi, između točaka F-E. Također se napominje da skica izmjere iz elaborata koji je predmet ovog postupka od 28. studenog 2022. identično uistinu jedino odgovara predloženom stanju koje je naznačeno u Geodetskom elaboratu tužitelja od 18. kolovoza 2022. kojim je od ranije formirana njegova kat. čest. [katastarska čestica], a zbog kojih sve okolnosti izvršenje takvih nezakonitih rješenja nije niti pravno niti stvarno moguće. Svim opisanim povredama i donošenjem pobijanih rješenja, na osobito grub način i uz teško nenadoknadivu štetu, prekršene su ne samo obvezujuće odredbe pozitivnih propisa Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, odredbe relevantnih pravilnika i drugih obvezujućih upravnih odredbi već i temeljne odredbe i načela o nepovredivosti prava vlasništva i drugih prava zajamčenih samim Ustavom, Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava, drugim direktivama i konvencija EU, koji postupak nadležnih tijela se ne može se opravdati drugim ciljem nego da se tužitelju nanese teško nenadoknadiva šteta te u konačnici da se, bez ikakve osnove, omogući neovlašteno otimanje zakonito stečenog vlasništva te nekretnine za stjecaj koje je tužitelj svaku svoju obvezu ispunio. Zbog svega navedenog s obzirom da je postupak donošenja pobijanih rješenja nepravilno i nezakonito proveden uz niz povreda odredbi materijalnog i postupovnog prava zbog kojih je u konkretnom slučaju pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, a samo rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, kao i zbog činjenice da se nezakonitim rješenjima tužitelju nanosi enormna šteta, tužitelj je tužbenim zahtjevom predložio sudu donijeti presudu na način kako je to precizirano u izreci ove presude, a pored toga predložio je i da sud naloži tuženiku naknaditi mu trošak upravnog spora.

2.Tuženik je u odgovoru na tužbu, između ostalog naglasio kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, kao i da u cijelosti ostaje kod navoda iznijetih u obrazloženju osporenog rješenja, slijedom čega je predložio sudu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja. 3.Zainteresirane osobe pod 1) i 2) na navode tužbe očitovale su se po opunomoćenici u podnesku zaprimljenom kod ovog suda 9. travnja 2025., koja je u bitnom navela da se pridružuje navodima tuženika iz odgovora na tužbu te je predložila odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

4.U sporu je održana rasprava 9. travnja 2025. čime je dana mogućnost strankama da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 36/24. - dalje ZUS) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na koju je pristupila opunomoćenica tužitelja, dok nisu pristupili uredno pozvani tuženik te zainteresirane osobe pod 1) i 2), pa je rasprava održana u njihovoj odsutnosti.

5.U dokaznom postupku sud je pročitao tužbu cjelokupan spis upravnog spora zajedno sa svom priležećom dokumentacijom, te je pročitan spis upravnog tijela dostavljen od strane tuženika uz odgovor na tužbu.

6.Sud je odbio dokazne prijedloge tužitelja i to da se u ovom sporu provede vještačenje po vještaku geodetske struke te da se u svojstvu svjedoka sasluša službenica prvostupanjskog upravnog tijela koja je donijela prvostupanjsko rješenje ŽŠ, to na okolnosti precizirane u tužbi i održanoj raspravi kao nepotrebne i suvišne, smatrajući da se pravilna i zakonita odluka može donijeti i bez izvođenja predloženih dokaza s obzirom na dokaze koji prileže spisu upravnog tijela dostavljenom uz odgovor na tužbu od strane tuženika i spisu upravnog spora, sve to imajući u vidu predmet ovog spora, a to je ocjena zakonitosti osporenih rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela.

7.Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.

8.Tužbeni zahtjev nije osnovan.

9.Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti osporenih rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela.

10.Naime, rješenjem prvostupanjskog tijela Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Područnog ureda za katastar Šibenik, Klasa: UP/I 932-07/23- 02/5, Urbroj: 541-26-01/6-23-2, od 26. siječnja 2023. u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina] u posjedovnom listu br. 518, 539 i 4469 mijenjaju se podaci na način kako je to navedeno u izreci tog rješenja, a predmetno rješenje doneseno je pozivom na odredbu čl. 160. st. 1. toč. 8. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, br. 112/18 i 39/22).

11.Potom, osporenim rješenjem tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II- 932-07/23-07/596, Urbroj: 541-11/3-24-2 od 10. lipnja 2024. postupajući po žalbi tužitelja iz ovog spora, njegova žalba je odbijena, čime je potvrđeno naprijed citirano prvostupanjsko rješenje, to u bitnom iz identičnih razloga na koje se pozvalo tijelo prvog stupnja u svom rješenju, odnosno što je i tuženik smatrao da su ispunjene sve zakonske pretpostavke za predmetnom promjenom katastarskog upisa, slijedom čega je tuženik isto ocijenio pravilnim i zakonitim.

12.Među strankama ovog spora ukazuje se prijepornim je li tuženik zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužitelja podnesenu protiv prvostupanjskog rješenja, u svezi s čim je li u provedenom upravnom postupku činjenično stanje pravilno i potpuno utvrđeno i na isto potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo, kod kojeg stanja stvari je sporna zakonitost osporenih rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela u cijelosti.

13.Prema odredbi čl. 89. st. 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, br. 112/18 i 39/22) nositelj prava na katastarskim česticama dužan je u roku od 90 dana od dana nastale promjene prijaviti nadležnom područnom uredu za katastar odnosno uredu Grada Zagreba svaku promjenu na zemljištu koja utječe na podatke upisane u katastarski operat katastra zemljišta.

Prema stavku 2. istog članka, nositelj prava na katastarskoj čestici dužan je uz prijavu iz st. 1. ovog članka priložiti odgovarajući geodetski elaborat koji je tehnička osnova za provođenje promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta. Prema odredbi članka 25. st. 1. istog Zakona, granice katastarske čestice su međe ili druge granice koje određuju pravni odnosi na zemljinoj površini uređeni posebnim propisima.

Prema odredbi stavka 2. istog članka, unutar granica građevinskog područja i na građevinskom zemljištu izvan granica toga područja granice katastarske čestice mogu biti i granice građevne čestice, a na morskoj obali i granica koju čini crta srednjih viših visokih voda odnosno utvrđena granica pomorskog dobra.

Prema stavku 3. istog članka, katastarska čestica u katastru nekretnina može se odrediti i unutar granica građevinskog područja i na građevinskom zemljištu izvan granica toga područja.

Prema stavku 4. istog članka, granice katastarskih čestica određene su lomnim točkama čiji je položaj utvrđen koordinatama u okviru propisane točnosti i na terenu su obilježene vidljivim trajnim oznakama.

Sukladno odredbi čl. 91. st. 2. istog Zakona, da bi se geodetski elaborat mogao upotrebljavati, nadležni područni ured za katastar, odnosno ured Grada Zagreba, mora potvrditi da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe katastra zemljišta te prevođenja katastarskih čestica u katastar nekretnina.

14.Najprije je za istaknuti kako je u konkretnom slučaju tuženik zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem postupajući po žalbi tužitelja iz ovog spora istu odbio, te potvrdio prvostupanjsko rješenje naprijed citirane izreke, a ovo stoga što i ovaj sud nalazi da su u konkretnoj upravnoj stvari bile ispunjene sve zakonske pretpostavke za predmetnom promjenom katastarskog upisa kakve u vidu imaju mjerodavne naprijed citirane zakonske odredbe, kod kojeg stanja stvari je prvostupanjsko tijelo svoje rješenje donijelo pravilnom primjenom citiranih odredbi, te je stoga i tuženik pravilno postupio kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužitelja izjavljenu protiv tog rješenja, pa ovaj sud cijeni kako osporeno rješenje tuženika, tako i rješenje prvostupanjskog tijela u cijelosti pravilnima i zakonitima, čijim pak donošenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

15.Sud nalazi potrebnim prije svega kazati kako iz podataka upravnog spisa dostavljenog uz odgovor na tužbu od strane tuženika, proizlazi da je prvostupanjsko tijelo donijelo svoje rješenje po zahtjevu ĆŠ i BŠ, zainteresiranih osoba u ovom sporu, za provedbu geodetskog elaborata za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta izrađenog u svrhu diobe ili spajanja katastarskih čestica i evidentiranja, brisanja ili promjene podataka o zgradama ili drugim građevinama na k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]. Iz podataka spisa također proizlazi da je predmetni elaborat izrađen 29. studenog 2022. koji je potvrđen od strane Područnog ureda za katastar Šibenik, Odjela za katastar nekretnina Šibenik, potvrdom KLASA: 932-06/2022-02/3968, URBROJ: 541-26-02/1-23-7 od 2. siječnja 2023. da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može koristiti za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta. Uz navedeni elaborat je, između ostale dokumentacije, priložena obavijest o namjeni zemljišta KLASA: 034-04/22-04/99, URBROJ: 2182/18-04/3-22-2 od 9. kolovoza 2022. te presuda zbog izostanka (ispravljeni prijepis) Općinskog suda u Šibeniku posl.br. P- 584/2014. Iz spisa također proizlazi da je prvostupanjsko tijelo 17. ožujka 2023. pozvalo tužitelja na saslušanje u svezi promjena predloženih geodetskim elaboratom, kao i da je na zahtjev tužitelja rasprava odgođena zbog nemogućnosti pristupa na istu, nakon čega je prvostupanjsko tijelo dodijelilo novi rok za saslušanje do 26. lipnja 2023. Prema prijavnom listu geodetskog elaborata, razvidno je da je predložena dioba k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] na novonastale k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], da je na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predložen upis pomoćne zgrade površine 51 m2 i dvorišta površine 3 m2, sveukupne površine 139 m2, te da nije predložen upis promjene nositelja prava. Prvostupanjsko tijelo je smatrajući da su ispunjene sve pretpostavke da se izvrši predmetna promjena katastarskog upisa donijelo svoje rješenje od 26. siječnja 2023. naprijed citirane izreke, protiv kojeg je tužitelj izjavio žalbu, koja je odbijena osporenim rješenjem tuženika, a u odnosu na koje je tužitelj pokrenuo predmetni upravni spor.

16.Sud nadalje primjećuje da su tužbeni prigovori koje tužitelj ističe u tužbi identični onima koje je već istaknuo u žalbi izjavljenoj protiv prvostupanjskog rješenja, a koje je pak tuženik pravilno otklonio u obrazloženju svog akta, koje obrazloženje je u cijelosti prihvatljivo i ovom sudu, kod kojeg stanja stvari tužbeni prigovori tužitelja koje ističe u ovom sporu nisu, niti mogu biti od utjecaja na donošenje drugačije odluke u konkretnoj upravnoj stvari.

17.Naime, glede temeljnih tužbenih prigovora u kojima tužitelj ističe razloge zbog kojih po njegovom mišljenju u konkretnom slučaju nisu bile ispunjene pretpostavke da se u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina] u posjedovnom listu br. 518, 539 i 4469 mijenjaju podaci na način kako je to navedeno u izreci prvostupanjskog rješenja i to iz razloga koje detaljno elaborira u tužbi, za kazati je kako sud takve prigovore ne nalazi osnovanima.

18.S prethodnim u vezi najprije je za navesti kako iz podataka upravnog spisa kojeg je tuženik dostavio uz odgovor na tužbu neprijeporno proizlazi da je prvostupanjsko tijelo svoje rješenje donijelo na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata, koji je pak izrađen u svrhu diobe ili spajanja katastarskih čestica i evidentiranja, brisanja ili promjene podataka o zgradama ili drugim građevinama na k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]. Nadalje, za kazati je i kako je u konkretnom slučaju dioba k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] izvršena sukladno odredbama naprijed citiranog članka 25. stavka 3. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, a na temelju obavijesti o namjeni zemljišta KLASA: 034-04/22-04/99, URBROJ: 2182/18-04/3-22-2 od 9. kolovoza 2022., kojom odredbom je propisano da se katastarska čestica u katastru nekretnina može odrediti i unutar granica građevinskog područja i na građevinskom zemljištu izvan granica toga područja, a koja odredba je u suglasju i s odredbom članka 161. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju kojom je propisano da se parcelacija građevinskog zemljišta može izvršiti, osim u skladu s aktima propisanih člankom 160. st. 1. toga Zakona i u slučajevima kada se parcelacijom građevinskog zemljišta međusobno usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, kod kojeg nedvojbenog stanja stvari je svrha takvog elaborata formiranje katastarske čestice, čije su granice određene lomnim točkama čiji je položaj utvrđen koordinatama u okviru propisane točnosti i na terenu su obilježene vidljivim trajnim oznakama te takav elaborat ne podliježe potvrđivanju tijela nadležnog za prostorno uređenje.

19.Stoga, kod prethodno izloženog stanja stvari u cijelosti su bespredmetni tužbeni navodi tužitelja i to da je od strane Općinskog suda u Šibeniku ukinuta klauzula pravomoćnosti presude P-584/2014, rješenjem tog suda od 18. svibnja 2023. najprije u odnosu na prodavateljicu ČŠ i to u odnosu na udio od 1/8 suvlasničkog dijela, a potom povodom žalbe da je klauzula ukinuta u cijelosti u odnosu na sve tuženike iz tog spora i u odnosu na čitav realni dio predmetne nekretnine, što da proizlazi iz točke IV. odluke Županijskog suda u Rijeci posl.br. Gž-726/2023-2 od 12. travnja 2024., slijedom čega po mišljenju tužitelja nije bilo osnove za donošenje osporenih rješenja jer odluka koja predstavlja osnov za donošenje istih, točnije presuda zbog izostanka od 29. rujna 2014. koja je ispravljena rješenjem istog suda od 21. listopada 2014. nije pravomoćna, sve s obzirom na činjenicu da je u pogledu iste u tijeku žalbeni postupak, zbog čega da ni skica izmjere od 28. studenog 2022. ne odgovara skici koja je prilog citiranoj sudskoj presudi. Naime, s tim u vezi za naglasiti je kako okolnosti na koje se tužiteljica poziva nisu od nikakvog utjecaja na zakonitost rješenja čija ocjena zakonitosti je predmet ovog spora, to pak iz razloga što predmetni geodetski elaborat na temelju kojeg su izvršene promjene u katastarskom operatu nije izrađen u svrhu provedbe naznačene sudske presude o utvrđivanju prava vlasništva u smislu odredbe članka 28. Pravilnika o geodetskim elaboratima (Narodne novine br. 59/18 i 112/18).

20.Osim toga, nedvojbeno je i da je citirana presuda bila pravomoćna u trenutku kada su zainteresirane osobe iz ovog spora podnijele zahtjev prvostupanjskom tijelu za provedbu geodetskog elaborata za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta izrađenog u svrhu diobe ili spajanja katastarskih čestica i evidentiranja, brisanja ili promjene podataka o zgradama ili drugim građevinama na k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], kod kojeg stanja stvari je neupitan i pravni interes podnositelja zahtjeva koji proizlazi iz navedene sudske presude P-584/2014, u kojem postupku je SŠ sudjelovao kao tužitelj (presudom je utvrđeno da je tužitelj SŠ pok. I vlasnik fizičkog dijela č. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], koji je u geodetskom snimku izrađenom po mag.ing.geod. et geoinf. HŠ, označen slovima A-B-C-D-E-F-A, a koja skica je sastavni dio presude), kao i iz Ugovora o darovanju nekretnina od 4. veljače 2022. kojim SŠ daruje ĆŠ i BŠ predmetnu nekretninu, slijedom čega je nedvojbeno da su zainteresirane osobe iz ovog spora bili ovlašteni podnijeti predmetni zahtjev budući su dokazali sukladno odredbi članka 94. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina pravni interes za pokretanje postupka provođenja promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta.

21.Potom, neutemeljeno tužitelj ističe i da predmetni elaborat nije smio biti izrađen s obzirom da je na temelju njegovog potvrđenog elaborata KLASA: 932- 06/2022-02/2697 od 18. kolovoza 2022. pokrenut postupak radi utvrđenja prava vlasništva koji postupak se vodi kod Općinskog suda u Šibeniku pod posl.br. P- 2270/2022 te stoga što je naknadno došlo do ukidanja klauzule pravomoćnosti presude u predmetu P-584/2014, ovo stoga što takve okolnosti nisu, niti mogu biti od utjecaja na zakonitost akata čija ocjena zakonitosti je predmet ovog spora, to iz razloga što sukladno za ovu upravnu stvar mjerodavnim materijalno pravnim propisima nije uvjetovan broj geodetskih elaborata koji se mogu izraditi i predati na provedbu na nekoj nekretnini u katastarskom operatu, no kada se u praksi pojave takve situacije, za istu je mjerodavna odredba članka 87. stavka 3. Pravilnika o geodetskim elaboratima koja propisuje da ukoliko se u postupku pregledavanja i potvrđivanja elaborata utvrdi da neki prethodno potvrđeni i neprovedeni elaborat treba provesti nakon provedbe elaborata koji se pregledava i potvrđuje, prethodno potvrđeni elaborat će ispraviti ovlaštena osoba ili službenik katastarskog ureda koji je izradio elaborat u svrhu omogućavanja njegove provedbe.

22.Također, sudski postupak na koji se tužitelj poziva, a koji se vodi radi utvrđenja prava vlasništva pred Općinskim sudom u Šibeniku pod posl.br. P- 2270/2022 isto tako nije od utjecaja na drugačije rješavanje predmetne upravne stvari, to iz razloga što je u konkretnom slučaju geodetskim elaboratom predložena dioba na dosadašnjeg nositelja prava, dakle bez promjene upisa nositelja prava te se prvostupanjskim rješenjem nisu promijenili pravni odnosi, tj. pravni status nekretnine, dok mjerodavnim materijalno pravnim važećim propisima nije propisano da bi u upravnom postupku predmet kojeg je dioba ili spajanje katastarskih čestica i evidentiranje, brisanje ili promjena podataka o zgradama ili drugim građevinama, postupak radi utvrđenja prava vlasništva predstavljao prethodno pitanje bez rješavanja kojeg nije moguće riješiti upravnu stvar, slijedom čega nije bilo mjesta niti donošenju rješenja o prekidu upravnog postupka.

23.Slijedom iznijetog, s obzirom na odredbe mjerodavnih materijalnih i procesnih zakonskih odredbi te utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud zaključuje kako osporenim rješenjem tuženika, kao niti prvostupanjskim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, pa kako tužitelj u ovom sporu ne iznose pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari sud nije našao osnove za usvajanje njegove tužbe.

24.Uslijed izloženog, sud nalazi da je u provedenom postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, na koje je potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo zbog čega je zakonito kako osporeno rješenje tuženika, tako i prvostupanjsko rješenje, uslijed čega tužbeni prigovori tužitelja nisu osnovani te nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovom upravnom sporu.

25.Također nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanih rješenja iz članka 128. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 47. stavak 3. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti, radi čega je valjalo pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te presuditi kao u izreci ove presude.

26. Naposljetku, s obzirom da sukladno odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, pa kako je sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja, trebalo je sukladno citiranoj odredbi odbiti njegov zahtjev za naknadom troškova upravnog spora kao neosnovan, slijedom čega je valjalo odlučiti kao u izreci rješenja.

U Splitu, 6. svibnja 2025.

S U D A C

Ivan Dadić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave pisanog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje Visoki Upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- opunomoćenici tužitelja Mandi Juraga, odvjetnici u Tisnom, Istočna gomilica

2, uz zapisnik o objavi,

- tuženiku Državnoj geodetskoj upravi Republike Hrvatske, Samostalnoj službi za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, uz zapisnik od 9. travnja 2025., zapisnik o objavi i povrat spisa, po pravomoćnosti,

- opunomoćenici zainteresiranih osoba pod 1) i 2) Suzani Malenica, odvjetnici u Šibeniku, Matije Gupca 87, uz zapisnik od 9. travnja 2025. i zapisnik o objavi,

- u spis.