Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Dubrovniku

    Dubrovnik

    Poslovni broj: Kž-127/2022-7

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Nikše Lučića, kao predsjednika vijeća, te Marte Jelić i Domagoja Raguža kao članova vijeća, uz sudjelovanje Katije Brkić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženika HPR i HP, zbog kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnje iz članka 139. stavak 2. u svezi s člankom 36. Kaznenog zakona ("Narodne novine " broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18-dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi optuženika HPR podnesenoj putem branitelja odvjetnika Miljenka Jekića i putem branitelja odvjetnika Petra Cara i o žalbi optuženika HP podnesenoj putem braniteljice odvjetnice Kristine Abramović protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj K-591/19- 46 od 21. ožujka 2022., u sjednici vijeća održanoj 6. svibnja 2025.

    p r e s u d i o  j e

    Odbijaju se žalbe optuženika HPR i HP kao neosnovane i potvrđuje se prvostupanjska presuda.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom, na temelju članka 544. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17 i 126/19 - dalje: ZKP/08) stavljen je izvan snage kazneni nalog izdan presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu od 3. siječnja 2020. broj K-591/19-2, te su optuženici HPR i HP proglašeni krivima za kazneno djelo iz članka 139. stavak 2. KZ/11 u svezi sa člankom 36. KZ/11. Optuženi HPR je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci, bez njezinog izvršenja, uz izricanje uvjetne osude s rokom kušnje od 3 (tri) godine, dok je optuženi HP osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci, bez njezinog izvršenja, uz izricanje uvjetne osude s rokom kušnje od 2 (dvije) godine.

    1.1. Na temelju članka 148. stavak 1. ZKP/08 odlučeno je da je optuženi HPR dužan naknaditi troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavak 1. i 2. točka 1. do 6. ZKP/08 te nužne izdatke oštećenika i njegova zakonskog zastupnika, te nagradu i nužne izdatke njegovog punomoćnika Dobriše Rubesa, odvjetnika iz Zagreba, koji iznos će biti određen pismeno posebnim rješenjem, te u paušalnoj svoti u iznosu 3.000,00 (tritisuće) kuna.

    1.2. Na temelju članka 148. stavak 1. ZKP/08 odlučeno je da je optuženi HP dužan naknaditi troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavak 1. i 2. točka 1. do 6. ZKP/08 te nužne izdatke oštećenika i njegova zakonskog zastupnika, te nagradu i nužne izdatke njegovog punomoćnika Dobriše Rubesa, odvjetnika iz Zagreba, koji iznos će biti određen pismeno posebnim rješenjem, te u paušalnoj svoti u iznosu 3.000,00 (tritisuće) kuna.

    2. Protiv navedene presude žalbu je podnio optuženik HPR putem branitelja odvjetnika Miljenka Jekića i putem branitelja odvjetnika Petra Cara, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, zbog povrede kaznenog zakona, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog odluke o kazni, koje žalbe će u daljnjem tijeku postupka biti razmatrane kao jedna žalba. U žalbi je predloženo da se pobijanu presudu ukine i predmet vati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje pred drugim sucem, odnosno da se presudu preinači na način da se optuženika HPR oslobodi kaznene odgovornosti. Protiv presude žalbu je podnio i optuženik HP putem braniteljice odvjetnice Kristine Abramović, zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog povrede kaznenog zakona i zbog odluke o kazni, s prijedlogom da se pobijanu presudu ukine i da se predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

    2.1. Odgovor na žalbe nije podnesen.

    2.2. Sukladno članku 474. stavak 1. ZKP/08, spis je, prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku na dužno razgledavanje.

    2.2. S obzirom na to da je braniteljica optuženika HP, odvjetnica Kristina Abramović to zatražila u žalbi, o sjednici drugostupanjskog vijeća su izviješteni optuženici HP i HPR, braniteljica HP odvjetnica Kristina Abramović, branitelji optuženika HPR Ivasa Jurkovića odvjetnici Miljenko Jekić i Petar Car, te Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku. Na sjednicu vijeća nisu pristupili uredno pozvani optuženici i branitelji, dok je pristupila zamjenica Županijske državne odvjetnice u Dubrovniku Maris Stjepović Simoni.

    3. Žalbe nisu osnovane.

    3.1. Žalba optuženika HPR pobija presudu zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka koju vidi u tome da je sud na temelju iskaza oštećenog, a protivno obranama optuženika i iskazu svjedoka pogrešno utvrdio da je optuženi HPR počinio kazneno djelo koje mu se optužnim aktom stavlja na teret, pri tome odbijajući dokazni prijedlog za provođenje prometnog vještačenja. Protivno žalbenim navodima, prvostupanjski sud je u pobijanoj presudi pravilno obrazložio zbog kojih razloga je sporne činjenice našao dokazanima i dao pri tome ocjenu vjerodostojnosti proturječnih iskaza. Prvostupanjski sud je opravdano odbio kao nevažan dokazni prijedlog za provođenje prometnotehničkog vještačenja koje je bilo predloženo na okolnost može li oštećenik IP uz svog vozila vidjeti osobu koja bi se nalazila na stražnjem sjedištu vozila u kojem su se nalazili optuženici. Prvostupanjski sud je ispitao svjedoka MP i dao valjane razloge zašto ne vjeruje njegovom iskazu, koje razloge prihvaća i ovaj sud, poglavito što upitan na prvom ispitivanju optuženi HP izričito navodi samo optuženika HPR kao osobu koja se nalazila s njim u vozilu. Pored toga iz obrana optuženika i iskaza svjedoka MP bi proizlazilo da se MP nalazio s optuženicima u vozilu jer je imao namjeru kupiti vozilo pa da su išli na probnu vožnju, a zaista je neživotno da bi u slučaju probne vožnje vozila čiju kupnju razmatra potencijalni kupac sjedio na stražnjem sjedištu, a ne za upravljačem vozila ili barem na prednjem sjedištu. Kako je, uz prethodno navedeno prvostupanjski sud ocijenio da nije životno i logično da se navodni svjedok kako očevidac pojavi tek na zadnjoj raspravi, tako nije imao ni razloga provoditi prometno tehničko vještačenje na okolnost je li oštećenik mogao vidjeti iz svog vozila navodnog očevica događaja, te time nije počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08, a nije niti pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje.

    3.2. Nisu osnovani ni žalbeni navodi kako nisu ispunjeni uvjeti za ozbiljnost prijetnje. Naime, da bi se radilo ozbiljnoj prijetnji, nije potrebno da osoba koja upućuje prijeteće riječi ima namjeru iste i izvršiti, već je dovoljno da su upućene riječi objektivno podobne kod osobe kojoj su upućene izazvati osjećaj straha, prepasti i ugroženosti, a riječi navedene u izreci presude koje su optuženici uputili oštećeniku to svakako jesu, te su kod oštećenika izazvale osjećaj straha i prepasti, o čemu je oštećenik i svjedočio te je odmah nakon događaja otišao sve to prijaviti na policiju.

    3.3.Prvostupanjski sud je, protivno žalbenim navodima u pobijanoj presudi pravilno obrazložio kako se na strani optuženika radi o izravnoj namjeri za počinjenje kaznenog djela.

    3.4.U odnosu na žalbu optuženika HP nisu osnovani žalbeni navodi da je izreka presude nerazumljiva, proturječna sama sebi i razlozima presude, kao što nije osnovan niti navod da nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da je iskaz oštećenika IP životno uvjerljiv, dosljedan tijekom cijelog postupka i da je potkrijepljen materijalnom dokumentacijom u spisu, prvenstveno kaznenom prijavom koju je oštećenik podnio odmah nakon inkriminiranog događaja, te se iskaz oštećenika na raspravi ne razlikuje značajno od prvog iskaza pred policijskim istražiteljem, a na manje razlike je svjedok upozoren te ih je objasnio. Nije točno da bi prvostupanjski sud zaključio kako kaznena odgovornost optuženika proizlazi iz činjenice da pred Općinskim državnim odvjetništvom u Zagrebu postoji postupka protiv optuženika po prijavi oštećenika, već je sud jasno obrazložio iz čega proizlazi dokazanim da bi optuženici ostvarili objektivna i subjektivna oblježja kaznenog djela koje im se stavlja na teret, te činjenica da je oštećenik prijavio optuženika HP optuženiku nije nepoznata i pribavljanje obavijesti o tome nije nezakonito i ni na koji način ne utječe na presumpciju nevinosti.

    3.5. Što se tiče odbijanja prijedloga za provođenje prometno-tehničkog vještačenja, isti žalbeni navodi su već obrazloženi u odnosu na žalbu optuženika HPR, pa se radi nepotrebnog ponavljanja upućuje na točku 3.1. obrazloženja.

    3.6. Nadalje, prvostupanjski sud nije teško povrijedio pravo optuženika na pravično suđenje i na obranu i nije odbio sve dokazne prijedloge optuženika, već je ispitao svjedoka MP i dao ocjenu njegovog iskaza, dok je opravdano odbio prijedlog za provođenje prometnog vještačenja i prijedlog za ispitivanje svjedoka LP koji nije bio prisutan inkriminirane zgode i nema neposrednih saznanja o događaju, kao što je odbio i prijedlog tužitelja da se izvrši uvid u spise pred [obrt] kako bi se utvrdilo je li i od koga oduzet pištolj. U odnosu na žalbeni navod da se dokumentacija o obavljenom obavijesnom razgovoru s ĆP ne spominje u obrazloženju presude ističe se kako ista nije relevantna za donošenje odluke u ovom kaznenom postupku, a iz spisa predmeta ne proizlazi da bi ĆP bio predložen za svjedoka u ovom kaznenom postupku.

    3.7. Pri donošenju odluke o kazni prvostupanjski sud je pravilno odmjerio vrstu i mjeru kazne, vodeći računa o svim olakotnim i otegotnim okolnostima na strani optuženika.

    4. Dakle, temeljem provedenog dokaznog postupka, analize iskaza ispitanih svjedoka, i dovođenjem u vezu svih tih dokaza, kako međusobno, tako i analizirajući svaki dokaz pojedinačno, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio kako su optuženici HPR i HP počinili svaki kazneno djelo iz članka 139. stavak 2. u svezi sa člankom 36. KZ/11 koje im se optužnicom stavlja na teret.

    5. Županijski sud u Dubrovniku, kao drugostupanjski sud, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, u skladu s člankom 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP/08, nije našao da bi bila ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka niti povreda kaznenog zakona na štetu optuženika, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

    6. S obzirom na navedeno trebalo je primjenom članka 482. ZKP/08 odlučiti kao u izreci.

    Dubrovnik, 6. svibnja 2025.

    Predsjednik vijeća:

    Nikša Lučić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.