Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž Zk-294/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Gordani Bošković Majerović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ON iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Kristijan Lanča i Vlatka Juričić Pizzul, odvjetnicima iz Opatije, protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB. 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Rijeci, F. Supila 16/II, radi ispravka, odlučujući o žalbi tuženika protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji poslovni broj P-1008/2023-7 od 28. svibnja 2024., dana 6. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba tuženika kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji poslovni broj P-1008/2023-7 od 28. svibnja 2024.
Obrazloženje
1. Rješenjem citiranim u izreci odlučeno je:
„Prigovor tuženika da je tužiteljica prije podnošenja tužbe u ovom predmetu trebala postupiti sukladno odredbi članka 186. a Zakona o parničnom postupku ne nalazi se osnovanim.“
2. Protiv navedenog rješenja tuženik je podnio žalbu zbog žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. t. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP), uz prijedlog da se pobijano rješenje preinači i odbaci tužba, podredno ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.
3. Žalba nije osnovana.
4. U predmetnom postupku tužiteljica je, nakon provedenog ispravnog postupka u kojem je djelomično prihvaćen njezin prijedlog, a u preostalom dijelu odbijen kao neosnovan, dok je prihvaćen prigovor tuženice, te je ista upućena na temelju čl. 202. st. 3. Z. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine 63/19, 128/22, dalje: ZZK) na pokretanja parnice radi ispravka, podnijela tužbu u kojoj navodi da se radi o tužbi za ispravak upisa u zemljišnoj knjizi.
5. Tuženik u bitnome smatra da se ne radi o tužbi radi ispravka u smislu odredbe članka 205. ZZK jer tužbeni zahtjev nije usmjeren na ispravak upisa već sadrži zahtjev za utvrđenjem prava vlasništva, pa da posljedično tome tužbu treba odbaciti jer se tužiteljica nije prethodno obratila tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora pozivom na odredbu članka 186. a ZPP.
6. Prvostupanjski sud obrazlaže da iz priloženog zemljišnoknjižnog predmeta RZ- 76/2022 proizlazi da su na strani tužiteljice ispunjeni uvjeti za podnošenje ove tužbe za ispravak. Iako tužbeni zahtjev sadržajno ne odgovara u cijelosti sadržaju tužbe za ispravak, sud smatra da je cilj ostvariti ispravak upisa, jer je pravna priroda ispravnog postupka usklađivanje zemljišnoknjižnog i stvarnog (faktičnog) stanja, te pružiti pravnu zaštitu osobama čija su prava u postupku osnivanja zemljišne knjige povrijeđena nevaljanim upisom, imajući u vidu da je to jedini pravni put, kojim osobe čije je prigovore u postupku osnivanja zemljišne knjige sud odbio provesti, mogu štititi svoja prava.
7. Kako se radi o tužbi čije je podnošenje vezano uz rok sukladno odredbi članka 205. ZZK, te članka 203. stavak 6. ZZK (radi čuvanja reda prvenstva ukoliko tužbeni zahtjev bude usvojen), to je ocjena prvostupanjskog suda da u konkretnom slučaju nije postojala obveza tužiteljice da postupa sukladno odredbi članka 186. a ZPP-a.
8. Odredbom čl. 186.a st. 1. ZPP propisano je, da se osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske dužna prije podnošenja tužbe obratiti sa zahtjevom za mirno rješenje spora državnom odvjetništvu koje je stvarno i mjesno nadležno za zastupanje na sudu pred kojim namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske, osim u slučajevima u kojima je posebnim propisima određen rok za podnošenje tužbe.
9. Tužba radi ispravka upisa, jedna je od iznimki propisanih člankom 186.a. st. 1. ZPP. Aktivnu legitimaciju za pokretanje parnice za ispravak imaju osobe o čijim prijavama ili prigovorima sud nije u cijelosti ili dijelu udovoljio u postupku i to u roku od 30 dana od primitka rješenja odnosno osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa sud svojom odlukom naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati.
10. Odredbom čl. 205. stavka 1. ZZK je, između ostalog, propisano, da zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugog postupka pred nadležnim tijelom imaju pravo osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati. Prema tome, u ovoj pravnoj stvari sporno je, da li je sporni pojedinačni ispravni postupak, a temeljem kojeg je tuženik upisan kao vlasnik predmetne nekretnine, proveden na zakonit i pravilan način ili nije.
11. Tužiteljica se u tužbi poziva na to, da je vlasništvo sporne nekretnine stekla na temelju dosjelosti. U pojedinačnom zemljišnoknjižnom ispravnom postupku ne može se dokazivati stjecanje prava vlasništva dosjelošću na način da svoje izvanknjižno vlasništvo predlagatelj dokazuje osim ispravama i drugim dokazima kao što su svjedoci, očevid i drugo.
12. Međutim, u odluci broj Rev 410/2022-2 od 4. travnja 2023. navodi se da se u parničnom postupku proizašlom iz pojedinačnog ispravnog postupka može utvrđivati stjecanje prava vlasništva dosjelošću jer se u tom parničnom postupku utvrđuju sve činjenice i izvode svi potrebni dokazi što nije moguće u pojedinačnom ispravnom postupku.
13. Predmetni postupak upravo je takav postupak, proizašao iz pojedinačnog ispravnog postupka, u kojem tužiteljica traži da sud utvrdi da je sporna nekretnina njezino vlasništvo te brisanje prava vlasništva tuženika u zemljišnim knjigama, nakon provedene parcelacije koju je tuženik dužan trpjeti, a isti je tužiteljica bila dužna pokrenuti u roku od 30 dana od primitka rješenja u zemljišnoknjižnom postupku. Naime, neovisno o tome što sadržajem tužbenog zahtjeva tužiteljica ne zahtijeva ispravljanje zemljišnoknjižnog stanja nastalog na osnovu zemljišnoknjižnog rješenja donesenog u pojedinačnom ispravnom postupku, imajući na umu činjenične navode tužbe, te činjenicu da je tužiteljica istu pravodobno podnijela u skladu s odredbom čl. 205. st. 1. ZZK/19 (u roku od 30 dana od dana zaprimanja rješenja), u kojoj je određeno navela da tužbu podnosi u svezi s navedenim rješenjem na čije podnošenje je upućena i to u propisanom roku od 30 dana, u takvoj činjeničnoj i pravnoj situaciji, podnesena tužba se ima smatrati tužbom za ispravak u smislu odredbe čl. 205. st. 1. ZZK/19.
14. Radi toga je pogrešan zaključak tuženika da su ispunjeni uvjeti iz čl. 186.a st. 6. ZPP, kojim je propisano da će sud odbaciti tužbu protiv Republike Hrvatske podnesenu prije donošenja odluke o zahtjevu za mirno rješenje spora, odnosno prije isteka roka propisanog za čekanje odgovora Republike Hrvatske na zahtjev za mirno rješenje spora od strane tužitelja, što je rok od 3 mjeseca od podnošenja zahtjeva.
15. Na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP, odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 6. svibnja 2025.
S u d a c:
Gordana Bošković Majerović
