Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: Gž-480/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca Katije Hrabrov, predsjednice vijeća, Blanke Pervan, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Igora Delina, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja UA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Draganu Jurjeviću, odvjetniku iz Zadra, Hrvoja Vukčića Hrvatinića 8, protiv tuženice ABC, [osobni identifikacijski broj], zastupane po zakonskom zastupniku, Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko-upravnom odjelu, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude i rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu, poslovni broj P-1060/2022-20 od 8. travnja 2024., u sjednici održanoj 6. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja UA kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu, poslovni broj P-1060/2022-20 od 8. travnja 2024.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tužitelja UA kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu, poslovni broj P-1060/2022-20 od 8. travnja 2024.

Obrazloženje

1. Uvodno označenom presudom suda prvog stupnja, suđeno je:

»I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da su zemljišnoknjižni upisi u zemljišnoknjižnom ulošku broj: [broj ZK uloška] za č.z. 6175 k. o. [katastarska općina], pogrešni te se nalaže ispraviti zemljišnoknjižno stanje upisano rješenjem Općinskog suda u Zadru, Stalna služba Benkovac poslovni broj: Z19669/2018 od 24. rujna 2018. godine u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na način da se tužitelj, UA, OIB: [osobni identifikacijski broj], uknjiži na temelju ove presude, a nakon pravomoćnosti iste, kao vlasnik predmetne nekretnine za cijelo, uz istovremeni upis brisanja tog prava s imena tuženika i (ili) njihovih prednika, sve u roku od 15 dana.''«

2. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

"I Odbija se prijedlog tužitelja radi prekida ovog postupka do okončanja postupka koji se vodi pred Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, povodom tužiteljeva prijedloga za otkupom k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

II Nalaže se tužitelju, u roku od 15 dana, naknaditi tuženici troškove postupka u iznosu od 300,00 Eur, sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 8. travnja 2024. kao dana presuđenja, pa do isplate, po stopi koja se za svako polugodište, određuje uvećanjem referentne stope, a to je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok se zahtjev za više traženog od dosuđenog odbija kao neosnovan."

3. Protiv navedene presude i rješenja žalbu je izjavio tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o troškovima postupka. Tvrdi da je sud prvog stupnja prilikom donošenja pobijane presude i rješenja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi čl. 287. i čl. 7. Zakona o parničnom postupku te odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. istog Zakona, jer je nepravilno primijenio spomenute odredbe koje su utjecale na pravilnost i zakonitost presude i rješenja. Osim toga, izreka presude je suprotna dokazima koje je priložio, pa je pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje na koje je pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Sud prvog stupnja je povrijedio načelo stranačke istine, jer tužena ABC nije pristupila niti na jednu raspravu, što ukazuje da nije osporila tužbeni zahtjev niti se upustila u raspravljanje o glavnoj stvari. Sud prvog stupnja je pogriješio kada je odbio njegov zahtjev, upravo zbog procesnog držanja tuženice koja nije došla na tri održane rasprave, nije se upustila u raspravljanje i osporila činjenična izlaganja i iznesene dokaze. Načelo stranačke istine znači da sud u postupku utvrđuje sporne činjenice na temelju onih dokaza koje su stranke ponudile i sud prvog stupnja je trebao u konkretnome odlučiti prema pravilima o teretu dokazivanja prema kojem su stranke u parničnom postupku dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se te činjenice utvrđuju. To znači da pravilo o teretu dokazivanja sadržano u odredbi čl. 221.a Zakona o parničnom postupku obvezuje sud uzeti kao nedokazane one tvrdnje na čiju istinitost stranka koja se na tu činjenicu poziva nije bila u stanju pružiti sudu dovoljno odgovarajućih dokaza, a bila je to dužna prema odredbi čl. 299. Zakona o parničnom postupku. U konkretnome, priložio je Ugovor o kupoprodaji od 29. svibnja 2022. kojeg je zaključio s ... i OA te rješenje o izvedenom stanju kao i ostalu materijalnu dokumentaciju iz koje jasno proizlazi da su na predmetnoj nekretnini njegovi prednici započeli gradnju koju je on dovršio te ugostiteljski objekt obavlja registriranu djelatnost, što znači da se nalazi u kvalificiranom posjedu, jer za to ima valjanu osnovu, a to je Ugovor o kupoprodaji. Njegov posjed nije stečen silom, potajno i nema razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Pravna priroda ispravnog postupka je usklađivanje zemljišnoknjižnog stanja sa stvarnim, a smisao tužbe za ispravak je pružanje pravne zaštite osobama čija su prava u postupku osnivanja zemljišne knjige povrijeđena pogrešnim odnosno nevaljanim upisom. U postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], sukladno javnom pozivu prijavio je svoja prava te označio predmetnu nekretninu čiji oblik i površina je nastala kada je formirana čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 773 m2, na kojoj je izgrađena poslovna zgrada te gospodarsko dvorište, sve u skladu s Rješenjem o izvedenom stanju Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Ispostave Obrovac od 10. svibnja 2013. Zemljišnoknjižni sud je bez zakazivanja rasprave Zapisnikom od 23. ožujka 2015. upisao ABC kao vlasnika, bez da mu je pružio mogućnost da na razini vjerojatnosti temeljem isprava koje su u tom postupku bile dostavljene sudu dokaže svoje jače pravo vlasništva. Smatra kako su mu povrijeđena prava u zemljišnoknjižnom postupku koji je prethodio tužbi i nije mu pružena mogućnost upisa prava vlasništva prema pravilima zemljišnoknjižnog postupka koje pravo na razini vjerojatnosti proizlazi iz zaključenog Ugovora o kupoprodaji i Rješenja o izvedenom stanju. Prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, o pravnim učincima izgradnje zgrade na tuđem zemljištu su pravila jasna i poštuje se načelo da zemljište i sve što je na njemu izgrađeno u pravnom pogledu čini jednu stvar i ima isti pravni status. Izgradnjom kuće nastala je nova stvar i vlasniku zemljišta pripalo je sve ono što je na zemljištu izgrađeno, a sada, suprotno tomu, s obzirom na činjenicu izgradnje objekta "treba biti da upravo vlasniku objekta pripada vlasništvo i na zemljištu na kojem je taj objekt sagrađen, kao i na zemljištu nužnom za redovitu uporabu objekta". Prigovara odluci o troškovima postupka jer sud prvog stupnja nije vodio računa o tome koji su troškovi bili nužni za vođenje postupka. Nejasno je zašto je sud tuženici dosudio trošak sastava odgovora na tužbu te trošak sastava podnesaka od 29. studenog 2022., 21. ožujka 2023., 3. listopada 2023., 28. studenog 2023. te 12. ožujka 2024. kojim tuženica obavještava sud da neće pristupiti na raspravu, jer takvi podnesci nisu nužni za vođenje postupka, pogotovo jer je tuženica bila potpuno procesno neaktivna. Predlaže pobijanu presudu preinačiti i usvojiti tužbeni zahtjev, odnosno postupak prekinuti ili presudu i rješenje ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu i rješenje ovaj drugostupanjski sud nalazi da prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 48/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) koji se ovdje primjenjuje temeljem odredbe čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP ("Narodne novine", broj 80/22), a na koju ukazuje žalba, jer je u obrazloženju presude i rješenja dao razloge o odlučnim činjenicama koji su jasni i neproturječni, pa se presuda i rješenje mogu ispitati.

6. Nisu počinjene ni druge bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, po čl. 365. st. 2. ZPP.

7. Isto tako, sud prvog stupnja nije počinio ni bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi čl. 287. st. 1. u svezi čl. 7. st. 1. ZPP, na koju ukazuje tužitelj.

8. Prema odredbi čl. 354. st. 1. ZPP bitna povreda odredaba parničnog postupka postoji ako sud u tijeku postupka nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ZPP, a to je bilo ili je moglo biti od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude.

9. Odredbom čl. 287. ZPP propisano je da pripremno ročište počinje izlaganjem tužbe, a nakon toga tuženik iznosi svoj odgovor na tužbu. U konkretnome, na pripremnom ročištu održanom 30. studenog 2022. nije bio prisutan zakonski zastupnik tuženice i ročište je odgođeno za 21. ožujka 2023., odnosno za dan 10. listopada 2023. koje je održano, ali bez prisutnosti zastupnika tuženice, koja je svoj izostanak opravdala, te u podnesku navela da ostaje kod već podnesenog odgovora na tužbu (l.s.52).

10. Stoga je neosnovan žalbeni prigovor tužitelja da tuženica nije osporila osnovu tužbe i usprotivila se tužbenom zahtjevu.

11. Da bi se ocijenila osnovanost tužiteljeva prigovora bitne povrede odredaba parničnog postupka na koju ukazuje potrebno je poći od odredbe čl. 7. st. 1. ZPP koja propisuje da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se te činjenice utvrđuju.

12. Svaka stranka treba navesti one činjenice na kojima zasniva svoju tužbu i tužbeni zahtjev ili istaknute prigovore. Osim toga, mora podastrijeti i dokaze kojima treba uvjeriti sud o postojanju ili nepostojanju tako iznesenih relevantnih tvrdnji.

13. Prema odredbi čl. 221.a ZPP, ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o njezinu postojanju zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

14. Istinitost određene tvrdnje treba dokazati onaj koji tvrdi da određena relevantna činjenica postoji, a ne onaj koji poriče njezino postojanje, pa je u konkretnome teret dokaza o pravnoj osnovi stjecanja prava vlasništva bio na tužitelju, a ne na tuženici.

15. U predmetnom postupku nije povrijeđeno ni načelo stranačke istine, na povredu kojeg načela upire tužitelj. Načelo stranačke istine je pravno načelo prema kojem sud utvrđuje činjenice na temelju dokaza koje su stranke ponudile, pri čemu su stranke obvezne dokazati istinitost svojih tvrdnji. Ako stranka ne uspije dokazati svoje tvrdnje, sud će odbiti njezin zahtjev za pravnom zaštitom.

16. Predmet spora je zahtjev tužitelja UA radi utvrđenja da je zemljišnoknjižni upis u zk. ul. [broj ZK uloška] za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pogrešan te zahtjev za ispravkom zemljišnoknjižnog upisa sačinjenog rješenjem prvostupanjskog suda broj Z-19669/2018 od 24. rujna 2018. da se kao vlasnik predmetne nekretnine za cijelo upiše tužitelj, uz istovremeni upis brisanja tog prava s imena tuženice ABC.

17. Prvostupanjski je sud pobijanom presudom odbio postavljeni tužbeni zahtjev kao neosnovan, jer je zaključio da tužitelj u postupku nije dokazao osnovanim svoj zahtjev za upisom prava vlasništva na predmetnoj nekretnini na svoje ime, odnosno nije dokazao valjanost pravne osnove za stjecanje prava vlasništva utužene nekretnine na koje se u tužbi i tijekom postupka pozivao, slijedom čega nisu ispunjene ni materijalno pravne pretpostavke za upis njegova prava vlasništva u zemljišne knjige, a ni zahtjev za brisanjem upisa prava vlasništva s imena tuženice.

18. Iz utvrđenja suda prvog stupnja proizlazi sljedeće:

- da je prema Popisnom listu broj 1401 k. o. [katastarska općina] od 19. siječnja 2015. kao posjednik čest. zem. [katastarska čestica] evidentiran tužitelj te da je ista nekretnina nastala od čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] te dijelova čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (l.s. 34),

- da je predmetna nekretnina prema ranijoj izmjeri bila upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] kao općenarodna imovina (l.s. 28)

- da je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (gospodarsko dvorište i poslovna zgrada) u postupku preoblikovanja zemljišne knjige sukladno Zapisniku Zemljišnoknjižnog odjela prvostupanjskog suda broj Z-751/2012/943 od 23. ožujka 2015., po službenoj dužnosti, upisana kao vlasništvo Republike Hrvatske,

- da je tom upisu u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] tužitelj prigovorio 5. svibnja 2022. slijedom čega je održana rasprava povodom prigovora dana 6. svibnja 2022. na kojoj je rješenjem broj Z-33110/2021 odbijen kao neosnovan njegov prigovor te je upis prava vlasništva u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ostalo neizmijenjen, a tužitelj je upućen na pokretanje parnice,

- da tužitelj u tužbi navodi da je predmetnu nekretninu u vlasništvo stekao temeljem Ugovora o kupoprodaji od 29. svibnja 2022. od ... i OA, koji su pak istu stekli od prijašnjih vlasnika, za koju dokumentaciju tužitelj tvrdi da je zagubljena u Domovinskom ratu te da u predmetnoj nekretnini koja je ugostiteljski objekt obavlja ugostiteljsku djelatnost,

- da je na zahtjev tužitelja Upravni odjel za provedbu dokumenata, prostornog uređenja i gradnje Ispostave Obrovac dana 10. svibnja 2013. donio Rješenje o izvedenom stanju kojim je ozakonio slobodno stojeću završenu poslovnu zgradu, u naravi prizemni ugostiteljski objekt s tri natkrivene terase, na čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem [katastarska čestica]. čest. zem [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] (l.s. 9)

- da se tužitelj tijekom postupka (u podnesku od 25. rujna 2023. - l.s. 48) pozvao na građenje kao pravnu osnovu stjecanja prava vlasništva, slijedom čega je na raspravi pred sudom prvog stupnja od 10. listopada 2023. pozvan od prvostupanjskog suda da se izjasni "kad je započeto s građenjem objekta, a kad je objekt dovršen, a sve kako bi se moglo utvrditi mjerodavno pravo obzirom na tvrdnju iz podneska od 25. rujna 2023. da su prednici vlasništvo stekli građenjem" i

- da je tužitelj naveo "da o tome nema saznanja, da sve što stranke znaju je navedeno u tužbi i podnesku od 25. rujna 2023.", te također da ne predlaže saslušanje svjedoka (l.s. 53).

19. Prvostupanjski je sud pobijanom presudom ocijenio postojanje i valjanost pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću te zaključio da za stjecanje prava vlasništva dosjelošću nisu ispunjene pretpostavke u smislu odredbe čl. 159. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 – dalje: ZVDSP), a isto tako da tužitelj nije dokazao ni da je predmetnu nekretninu stekao građenjem, jer na zahtjev suda nije definirao kada je započeta, a kada dovršena gradnja objekta i tko je i kada gradio niti je predlagao dokaze na okolnosti od koga su i temeljem koje osnove njegovi prednici stekli nekretninu, kako bi mogao ocijeniti njihovo poštenje i jesu li pravo vlasništva stekli građenjem, kako to tužitelj tvrdi.

20. Sud nije vezan pravnom osnovom tužbenog zahtjeva, već činjeničnom osnovom navedenom u tužbi. Prvostupanjski je sud, s obzirom na tužiteljeve činjenične navode iz tužbe i one iznesene u podnesku od 25. rujna 2023. (l.s. 48) sam pravno kvalificirao na koje se pravne osnove stjecanja prava vlasništva tužitelj pozvao i o njima se u pobijanoj presudi i referirao.

21. Prema odredbi čl. 388. st. 2. ZVDSP stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona (1. siječnja 1996.) prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

22. Za nekretninu koja je bila u društvenom vlasništvu, što je u konkretnome slučaj, nije bilo prepreke stjecati pravo vlasništva građenjem, sukladno pravnom pravilu 418. Općeg građanskog zakonika koji se primjenjuje temeljem Zakona o način primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine" broj: 73/91.), ili pak odredbama čl. 24. do 26. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91., 9/92. i 77/92). Dakle, da bi sud prvog stupnja utvrdio pretpostavke za utvrđenje prava vlasništva građenjem na tuđoj nekretnini, bio je dužan raspraviti i utvrditi stupanj izgrađenosti građevinskog objekta, činjenicu gradnje na tuđoj nekretnini te činjenicu savjesnosti graditelja i nositelja prava vlasništva na zemljištu. Posebno stoga jer je iz Ugovora o kupoprodaji nekretnina od 29. svibnja 2002. razvidno da je tužitelj kao kupac od ... i OA kupio " nedovršeni objekt ", kako je to i navedeno u čl. 1. Ugovora (l.s. 7).

23. Pretpostavka za primjenu pravila građenja na tuđem zemljištu je ta da je zgrada izgrađena, u smislu odredbe čl. 152. st. 1. ZVDSP, a temeljem odredbe čl. 152. st. 5. istog Zakona smatra se da je zgrada svaki građevinski objekt koji je razmjerno trajno povezan sa zemljišnom česticom, dok je odredbom čl. 153. ZVDSP propisano da ako je vlasnik zemljišta znao za građenje, a nije bez odgode zabranio daljnju gradnju poštenom graditelju zemljišna čestica sa zgradom koja je na njoj izgrađena pripada graditelju, a prijašnji vlasnik zemljišta ima samo pravo zahtijevati naknadu tržišne vrijednosti zemljišta.

24. Da bi tužitelj kao graditelj mogao steći pravo vlasništva ne zemljištu na kojem je izgrađen objekt, treba biti savjesni graditelj koji nije znao, a ni mogao znati da gradi na tuđem, a vlasnik zemljišta nesavjestan jer zna za izgradnju, ali joj se nije odmah usprotivio, s tim da građevinski objekt mora biti izgrađen.

25. Kraj činjenice da je tužitelj na raspravi od 10. listopada 2023. izričito pozvan da se izjasni o tome kada je započela gradnja objekta na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i kada je gradnja dovršena, tko je objekt gradio, a sve radi utvrđenja odgovarajuće primjene prava, s obzirom na njegovu tvrdnju da su njegovi pravni prednici Dragan i OA istu nekretninu stekli građenjem, a on ga od njih kupio 2002. na temelju Ugovora o kupoprodaji nekretnina, naveo je da nema saznanja o tome, te nije predlagao nikakve dokaze na te okolnosti, prvostupanjski je sud pravilno odlučio kada je pobijanom presudom odbio postavljeni tužbeni zahtjev..

26. Stoga je prvostupanjski sud pravilno primijenio pravila o teretu dokazivanja predviđenih odredbom čl. 221.a ZPP jer na temelju izvedenih dokaza u postupku nije mogao sa sigurnošću utvrditi određene činjenice, koje je u predmetnom postupku trebao dokazati tužitelj, na kojem je bio teret dokaza. Slijedom čega je po čl. 368. st. 1. ZPP žalbu tužitelja trebalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu suda prvog stupnja.

U odnosu na rješenje suda prvog stupnja

27. Prvostupanjski je sud pobijanim rješenjem u toč I izreke odbio prijedlog tužitelja radi prekida predmetnog postupka do okončanja postupka koji se vodi pred Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, povodom tužiteljeva zahtjeva za otkupom čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji je zahtjev podnio tijekom predmetnog postupka, 19. prosinca 2022.

28. Prema odredbi čl. 12. st. 1. ZPP, kada odluka suda ovisi o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije odnio odluku sud ili drugo nadležno tijelo (prethodno pitanje) sud može sam riješiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugačije određeno.

29. Postojanje prethodnog pitanja u parnici znači da je o tužbenom zahtjevu moguće presuditi tek kad bude zauzet stav o određenom uvjetujućem pravnom odnosu ili pravu u toj drugoj parnici.

30. U konkretnom sporu odluka Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine povodom tužiteljeva zahtjeva za otkupom građevinskog zemljišta, čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 773 m2 nije prethodno pitanje za donošenje odluke u predmetnoj parnici (l.s. 42).

31. Stoga žalba tužitelja u odnosu na pobijano rješenje u toč I izreke također nije osnovana.

32. Prvostupanjski je sud prilikom odlučivanja o troškovima postupka pravilno primijenio materijalno pravo iz čl. 154. st. 1. u svezi čl. 155. ZPP. Osnovano je priznao tuženici koja je u cijelosti uspjela u sporu, trošak sastava odgovora na tužbu, sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ( "Narodne novine" broj 123/2023, dalje: Tarifa), kao i trošak sastava podneska od 29. studenog 2022. Isto je tako pravilno joj priznao trošak sastava podnesaka od 21. ožujka, 3. listopada i 28. studenog 2023. te 12. ožujka 2024. sukladno Tbr.8. toč. 4. Tarife jer je riječ o "ostalim podnescima", za koje se priznaje 25% nagrade iz Tbr. 7. toč. 1. Tarife, kako je to pravilno učinio i prvostupanjski sud.

33. Na osnovi iznesenog trebalo je,po čl. 380. toč. 2. ZPP odbiti žalbu tužitelja i potvrditi pobijano rješenje suda prvog stupnja, u toč I i II izreke.

U Zadru 6. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća

Katija Hrabrov