Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-827/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Željke Rožić Kaleb kao predsjednika vijeća, Andrine Raspor Flis kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Ane Gradišek, kao člana vijeća, u pravnoj stvari prvotužitelja EŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], te drugotužiteljice AŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], trećetužitelja OŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i četvrtotužiteljice TŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], svi nasljednici JŠ, protiv prvotuženice ĐŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i drugotuženika ŠŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao nasljednici RŠ, koje zastupa punomoćnica Tatjana Marković, odvjetnica iz [adresa], radi ispravka upisa, odlučujući o žalbi prvo do četvrtotužitelja protiv presude Općinskog suda u Splitu broj P-5433/16 od 4. studenog 2021. godine, u sjednici vijeća održanoj dana 6. svibnja 2025. godine

p r e s u d i o  j e

Odbijaju se žalbe prvotužitelja EŠ, te drugotužiteljice AŠ, trećetužitelja OŠ i četvrtotužiteljice TŠ, nasljednika RŠ kao neosnovane i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu broj P-5433/16 od 4. studenog 2021. godine.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev kojim tužitelji traže da se utvrdi da su tužitelji suvlasnici nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to svaki za ¼ dijela, te da se nalaže zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Splitu ispravak upisa na način da izvrši brisanje prava suvlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa imena tuženika RŠ pok. ŠŠ za ½ dijela uz istovremeni upis prava suvlasništva na ime tužitelja EŠ i JŠ svakog za ¼ dijela, kao i zahtjev za naknadu troška parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama.

2. Ujedno se nalaže tužiteljima naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 23.525,00 tadašnjih kuna, odnosno 3.122,30 eura, sa zakonskim zateznim kamatama, sve u roku od 15 dana.

3. Protiv te presude žale se prvotužitelj, te drugo do četvrtotužitelji, iz svih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), te predlažu da se pobijana presuda preinači, odnosno ukine, a drugo do četvrtotužitelji traže trošak sastava žalbe.

4. Žalbe nisu osnovane.

5. U provedenom postupku sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, budući da presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka presude ne proturječi sama sebi i razlozima presude, te su u njoj su navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, koji nisu nejasni i proturječni, a o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika, a niti su počinjene bitne povrede odredba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

6. Sud prvog stupnja nije počinio ni bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 12. ZPP, jer je sud prvog stupnja svoju odluku donio u granicama postavljenog zahtjeva, a tužitelji ni ne navode na koji način je tužbeni zahtjev prekoračen.

7. Nisu osnovani žalbeni navodi, jer je sud prvog stupnja na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje, pravilno primijenio materijalno pravo.

8. Tako je sud prvog stupnja pravilnom ocjenom provedenih dokaza, u smislu odredbe čl. 8. ZPP, utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Predmet spora je zahtjev prvo do četvrtotužitelja da se utvrdi njihovo suvlasništvo na nekretnini označenoj kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te izvrši brisanje prava vlasništva s imena tuženika, uz istovremeni upis prava suvlasništva tužitelja, kao i zahtjev za naknadu troška parničnog postupka.

10. Tužitelji tvrde da su zajedno sa svojim prednicima u poštenom, istinitom i zakonitom posjedu predmetne nekretnine koja u naravi čini put površine 39 m2, od 1947. godine kada je prednik tužitelja pravo suvlasništva te nekretnine stekao zamjenom s pokojnim BŠ, čime je prednik tužitelja vlasništvo predmetnog tog puta stekao u cijelosti.

11. Međutim, iz zapisnika sastavljenog povodom preoblikovanja zemljišne knjige za katastarsku općinu [katastarska općina]. od 23. listopada 2014. godine, vidljivo je da je predmetna nekretnina č.br. 5223 nastala od čestica stare oznake i to č.br. 2576/1 za koju je kao posjednica upisana GŠ; č.br. 2577, za koju je kao posjednik upisan pokojni LŠ i č.br. 2579 za koju je kao posjednik upisan ŠŠ, te se novoformirana čbr [katastarska čestica] upisuje u novi zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a kao suvlasnici te nekretnine upisuje se RŠ u 2/4 dijela, GŠ u ¼ dijela i PŠ u ¼ dijela.

12. Rješenjem Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela u Splitu, broj Z- 9613/16 od 30. rujna 2016. godine odbijen je prigovor prvotužitelja i prednika drugo do četvrtotužitelja, koji je izjavljen u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u postupku osnivanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], kao neosnovan.

13. Osim toga, iz iskaza svjedoka ČŠ proizlazi da su joj njezina majka i strina rekle da je njezin pokojni djed ZŠ vršio zamjenu nekretnina s djedom tuženika, dok su izričito navele da njezin pokojni djed nije vršio nikakvu zamjenu nekretnina s prednikom tužitelja, pa je očito da predmetnu nekretninu č.br. 2579 prednik tužitelja nije stekao 1947. godine zamjenom sa pokojnim ZŠ.

14. Iz nalaza i mišljenja geodetskog vještaka i dopuna tog nalaza, kojima se vještak očitovao o svim prigovorima tužitelja, a koji su dati stručno i vrlo obrazloženo, proizlazi da je vještak vršio preklapanje starih i novih mapa, a detaljnim premjerom i uklopom nekretnine nove oznake 5223 u odnosu prema katastarskom planu stare austrijske izmjere, utvrdio je da se predmetni put sastoji isključivo od čestice stare izmjere 2579, a nikako od čestica 2577 i 2576/1, jer je navedena međa u naravi stari suhozid (podzid) koji je u novije vrijeme djelomično sagrađen od betonskog zida ali na istom mjestu. Dio čestice 2577 i 2576/1 ulaze dijelom u put na mjestu srušenog suhozida gdje je napravljen betonski zid (podzid) koji je u odnosu na južni rub suhozida pomaknut tj. uvećan prema sjeveru. Iz dostupnih i raspoloživih arhivskih podataka kao i upita kolega koji su radili novu izmjeru na predmetnom području, vještak je zaključio da se predmetni put sastoji isključivo od čestice stare izmjere 2579, a taj zaključak je nastao iz razloga što za navedenu katastarsku granicu u naravi nema nikakvih vidljivih međnih oznaka.

15. Prema tome, iz navedenih dokaza jasno i nedvojbeno proizlazi da je predmetna čestica 5223 nastala od stare čestice 2579 koja je bila u posjedu prednika tuženika, a koji je suvlasništvo predmetne nekretnine stekao na temelju odluke suda, sukladno odredbi čl. 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 73/00, 114/01, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – dalje: ZVDSP). Pri tome tužitelji nisu ničim dokazali, u smislu odredbe čl. 219. st. 1. ZPP, da bi stekli vlasništvo predmetne čestice zamjenom nekretnina, s obzirom da svjedokinja ČŠ nije potvrdila njihov navod da je njezin djed s njihovim prednikom zamijenio nekretninu, nego je rekla upravo suprotno, da je njezin djed nekretnine mijenjao s djedom tuženika.

16. Navod tužitelja, a što navode i ostali svjedoci u svojim iskazima, da tužitelji prolaze tim putem i da se i preko svojih prednika nalaze u poštenom, istinitom i zakonitom posjedu od 1947. godine, što bi ukazivalo da su vlasništvo stekli dosjelošću, nije osnovan, budući da je dosjelost originarni način stjecanja prava vlasništva na temelju zakona, što znači da onaj kome se glede neke stvari ispune zakonom predviđene pretpostavke, stječe samim time pravo vlasništva na stvari u trenutku ispunjenja tih pretpostavki, pa pravni učinci dosjelosti nastupaju po samom pravu (ipso iure) čim se ispune sve pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjelošću.

17. Pri tome, prema odredbi čl. 388. st. 2. ZVDSP, mjerodavni su propisi koji su bili važeći u vrijeme stjecanja takvog prava, pa imajući u vidu da su tužitelji naveli da su u posjedu predmetne nekretnine od 1947. godine, pretpostavke za dosijedanje na predmetnoj nekretnini primjenjuju se na temelju odredbe paragrafa 1468. tada važećeg Općeg građanskog zakonika, te na odredbi čl. 28. st. 2. tada važećeg Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine broj 53/91), kao i na temelju odredbe čl. 159. sadašnjeg ZVDSP, kojima se traži posjed određene kvalitete (zakonit, pošten i istinit), što je potrebno za redovnu dosjelost, dok je za izvanrednu dosjelost dovoljno da se radi o samostalnom posjedu koji je barem pošten.

18. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao, niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.

19. Kako prvo do četvrtotužitelji nisu dokazali da bi zajedno sa svojim prednicima bili u poštenom posjedu predmetne nekretnine, nego je, upravo suprotno, ta nekretnina kat.čest 5223 nastala od nekretnine koja je bila cijelo vrijeme u posjedu prednika tuženika, a sama činjenica da su prvo do četvrtotužitelji predmetnim putom nesmetano prolazili od 1951. godine jer im je tuda bio jedini pristup do stare kuće, sve do 1969. godine kada su izgradili novu kuću, ne znači da su se time ispunile pretpostavke za stjecanje suvlasništva dosjelošću nekretnine kat. čest. [katastarska čestica], koja je u suvlasništvu tuženika.

20. Stoga se nisu ispunile pretpostavke za stjecanja vlasništva dosjelošću, odnosno da su prvo do četvrtotužitelja bili u posjedu predmetne nekretnine i da je taj posjed bio određene kvalitete, to jest barem pošten, jer ukoliko posjed nije pošten, ma koliko on trajao dosjelošću se ne može steći vlasništvo nekretnine.

21. Imajući u vidu sve navedeno, pravilno je sud prvog stupnja odbio tužbeni zahtjev, zbog čega svi suprotni navodi u žalbama prvo do četvrtotužitelja koji se uglavnom svode na ocjenu iskaza svjedoka, nisu osnovani.

22. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbiti žalbe prvo do četvrtotužitelja kao neosnovane i potvrditi presudu suda prvog stupnja.

U Zagrebu, 6. svibnja 2025. godine

Predsjednica vijeća:

Željka Rožić Kaleb