Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku

Gž-41/2023-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Šibeniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivane Čačić Brčić, kao predsjednice vijeća, sutkinje izvjestiteljice Maje Skorić i Marte Plančić, kao članica vijeća, u pravnoj stvari tužitelja MR, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Branko Posavčić, odvjetnik iz Kutine, protiv tuženika LD ''M', OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i umješača na strani tuženika Croatia osiguranja d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Župić & Partneri iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o žalbama tuženika i umješača na strani tuženika protiv presude Općinskog suda u Kutini pod brojem Pn-184/2019-35 od dana 29. studenog 2022. godine, u sjednici održanoj dana 6. svibnja 2025. godine

r i j e š i o  j e

I. Uvažavaju se žalbe tuženika i umješača na strani tuženika, te se ukida presuda Općinskog suda u Kutini pod brojem Pn-184/2019-35 od dana 29. studenog 2022. godine i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

II. Odluku o parničnom trošku žalbenog postupka, donijet će prvostupanjski sud.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku LD ''Srnjak'' iz [adresa], da na ime naknade štete isplati u roku od 15 dana tužitelju iznos od 19.591,00 kuna/2.600,17 eura, zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama koje teku od 9. kolovoza 2019. godine do isplate, kao i da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 18.167,16 kuna/2.411,96 eura.

2. Protiv te presude žalbe su podnijeli tuženik i umješač na strani tuženika, pobijajući je zbog svih žalbenih razloga označenih u članku 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) sa prijedlogom umješača da drugostupanjski sud preinači prvostupanjsku presudu na način da odbije tužbeni zahtjev u cijelosti i naloži tužitelju da naknadi trošak tuženiku i umješaču, uključujući i žalbeni trošak umješača, podredno, da prvostupanjsku presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Žalbe tuženika i umješača su osnovane.

4. Predmet ove parnice je odštetni zahtjev tužitelja, kao vlasnika vozila, kojim je dana 17. svibnja 2019. godine, prema činjeničnim navodim tužbe, na županijskoj cesti ŽC 3124 u naseljenom mjestu [adresa] upravljala ĐR, kada je s desne strane na cestu istrčala srna i u punom trku udarila u desnu bočnu stranu vozila tužitelja, uslijed čega mu je pričinjena imovinska šteta.

5. Sporna je, s obzirom na prigovore žalbe odgovornost tuženika za nastalu štetu, jer žalitelji ističu da je prema članku 80. Zakona o lovstvu ("Narodne novine" broj 99/18, 32/19) bitna pretpostavka za odgovornost lovoovlaštenika za štetu vezano za divljač u prometu – da je šteta nastala u vezi provođenja lova, a isti da nije provodio lovne aktivnosti, međutim, da neovisno o tome, primarno postoji odgovornost vozačice koja se kretala nedozvoljenom brzinom kroz naseljeno mjesto, a člankom 53. tada važećeg Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 67/08, 48710, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, dalje: ZSPC) da je bilo propisano da se na cesti u naselju vozač ne smije vozilom kretati brzinom većom od 50 km na sat, odnosno, brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom za cijelo naselje ili njegov dio, te u konačnici, da u postupku nije na pouzdan način utvrđeno da je do štete došlo upravo zbog naleta divljači na vozilo tužitelja, jer divljač da nije nađena, a niti su policijski službenici izuzeli tragove dlake radi provođenja vještačenja radi li se o divljači ili nekoj drugog domaćoj životinji.

6. Iz razloga presude, proizlazi da je prvostupanjski sud prihvatio istinitom tvrdnju tužitelja da je šteta nastala upravo onako kako je to navedeno u činjeničnim navodima tužbe, jer je u tom pravcu prihvatio iskaz vozačice, ocjenjujući ga istinitim, jer je odmah, neposredno nakon nezgode, policijskim djelatnicima koji su vršili očevid, jednako iskazivala navodeći da je sa sjeverne strane istrčala srneća divljač koja je tijelom udarila u prednji desni bočni dio osobnog vozila, nakon čega se udaljila s mjesta događaja, te su na vozilu i pronađena mehanička oštećenja karakteristična za kontakt sa životinjom, između ostalog i tragovi nalik na dlaku (potvrda Pu Sisačko-Moslavačke, PP Novska od 5. srpnja 2019. godine).

7. Prigovor žalitelja da dlake na vozilu nisu izuzete radi provođenja vještačenja, nemaju utjecaja na pravilnost zaključka suda o uzročniku nezgode, kada se ima u vidu da nije sporno da je do događaja došlo na dijelu ceste koja prolazi kroz lovište u vlasništvu tuženika i da je u foto-elaboratu očevida provedenog po djelatnicima policije nakon prometne nezgode, prikazan prometni znak A44 (Divljač na cesti) sa slikom jelena u skoku, sa dopunskom pločom u dužini od 7 km prema ulazu u mjesto [adresa] u [adresa], gledano iz smjera kretanja osobnog vozila [registarska oznaka] smjer istok-zapad, a na drugima mehanička oštećenja na desnoj bočnoj strani, sa naznakom da se radi o karakterističnom izgledu na udar divljači – što sve upućuje, da je do štete došlo upravo zbog naleta divljači, pa su prigovori žalitelja upućeni razlozima presude zbog kojih je prihvaćen iskaz svjedokinje ĐR glede samog mehanizma prometne nezgode, neosnovani.

8. Nisu u pravu žalitelji, kada u žalbi ističu da bi odredba članka 80. stavak 6. Zakona o lovstvu bila lex specialis u odnosu na odredbe članka 1064. i članka 1066. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje: ZOO) na koje se, s obzirom da je divljač na cesti zbog nekontroliranog kretanja nesporno opasna stvar, pravilno pozvao prvostupanjski sud.

9. Naime, divljač na cesti predstavlja opasnu stvar i to neovisno o tome provodi li se lov ili ne, jer divljač koja se nalazi na cesti predstavlja povećanu opasnost prouzročenja štete na vozilima koja se kreću tom cestom (takvo pravno shvaćanje sadržano je u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske pod brojem Rev-1057/14 od 5. prosinca 2017. godine, Rev-2902/16 od 28. kolovoza 2019. godine, Rev- 166/2024 od 24. rujna 2024. godine), pa stoga za štetu nastalu uslijed naleta vozila na divljač, lovoovlaštenik odgovara po načelu objektivne odgovornosti po odredbama ZOO kao lex generalis u skladu sa člankom 76. stavak 2. Zakona o lovstvu, dakle i u slučajevima u kojima je do naleta na divljač došlo uslijed istrčavanja divljači na kolnik ceste i kada u to vrijeme nije provođen lov na divljač.

10. Međutim, odredbom članka 80. stavak 6. Zakona o lovstvu propisano je da za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti na cestama i postojećim prometnim znakovima, a odredbom članka 1067. ZOO propisani su slučajevi oslobođenja od odgovornosti za štetu od opasne stvari, koji se sastoje od više sile ( stavak 1.), radnji oštećenog (stavak 2. i 3.), te radnje treće osobe (stavak 4.).

11. Kako su tuženici tijekom postupka (jednako i u žalbi) isticali da je za prometnu nezgodu isključivo odgovorna vozačica, jer je vozila kroz naseljeno mjesto brzinom većom od dopuštene brzine od 50 km/h, pri čemu ističu da činjenica vožnje kroz naseljeno mjesto proizlazi iz mišljenja vještaka koji navodi da je provedenom analizom (rekonstrukcijom prometne nezgode) utvrđeno da je do nesreće došlo u [adresa] iza kućnog broja 126, iskaza same vozačice koja je navela da je srna na cestu iskočila iz dvorišta, fotografija u spisu, dok tužitelj u podnesku od 16. srpnja 2022. godine ističe da je do nezgode došlo u "nenaseljenom dijelu", to treba imati u vidu da je pojam naseljenog mjesta definiran odredbom članka 2. točka 24. ZSPC, te da su granice naseljenog mjesta označene prometnim znakovima za obilježavanja naseljenih mjesta, a ne prvom i zadnjom kućom u naselju (tako i Vrhovni sud u rješenju Rev-5246/2019 od 21. srpnja 2020. godine).

12. Nadalje, iz nalaza i mišljena vještaka ne proizlazi da bi prilikom rekonstrukcije prometne nezgode posebno bila utvrđena dozvoljena brzina od 60 km/h za taj dio prometnice, pa se ne može prihvatiti kao pravilan ni zaključak prvostupanjskog suda da na strani tužitelja ne postoji odgovornost za štetu iz razloga što da bi u danim uvjetima vozačica vozila, koja da se neposredno prije kontakta sa divljači kretala brzinom od 59 km/h, izbjegla kontakt sa divljači za brzine kretanja do 47 km/h, odnosno za brzine kretanja manje "od dopuštene brzine kretanja na licu mjesta od 60 km/h" – jer u postupku dozvoljena brzina vožnje tim djelom prometnice nije utvrđena, pa onda ni pravilno ocijenjena ni vožnja vozačice u odnosu na mogućnost izbjegavanja prometne nezgode pri brzini od 47km/h u konkretnim uvjetima vožnje, prema fotoelaboratu očevida provedenog po djelatnicima policije neposredno nakon nezgode evidentiranog prometnog znaka A44 (Divljač na cesti) sa slikom jelena u skoku, sa dopunskom pločom u dužini od 7 km prema ulazu u mjesto [adresa] u [adresa], gledano iz smjera kretanja osobnog vozila [registarska oznaka] smjer istok– zapad, te prometnog znaka A44 (Divljač na cesti) sa dopunskom pločom od 5 km postavljenog na istoj cesti u mjestu Krivaj, smjer zapad-istok, odnosno prometnog znaka u obliku trokuta na fotografiji priloženoj uz nalaz i mišljenje vještaka od dana 23. svibnja 2022. godine.

13. Stoga, jer je činjenično stanje ostalo pogrešno i nepotpuno utvrđeno, glede prigovora žalitelja da bi vozačica osobnog vozila, svojom vožnjom, brzinom iznad ograničene brzine od 50 km/h skrivila prometnu nezgodu, koju je i pored nekontroliranog kretanja divljači, mogla izbjeći, žalbe tuženika i umješača trebalo je uvažiti, pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti na ponovno odlučivanje (članak 370. ZPP).

14. U ponovljenom postupku, prvostupanjski će sud, u skladu sa primjedbama ovog ukidnog rješenja, pozvati vještaka prometne struke da dopuni nalaz i mišljenje na način da utvrdi dozvoljenu brzinu kretanja na dijelu prometnice na kojem se desila prometna nezgode na dan 17. svibnja 2019. godine, kao i prometnu signalizaciju koja je bila postavljena i vrijedila na dan 17. svibnja 2019. godine na tom dijelu prometnice, posebno, da li je do nezgode došlo na dijelu prometnice na koji bi se odnosio prometni znaka A44 (Divljač na cesti) sa slikom jelena u skoku, sa dopunskom pločom u dužini od 7 km ili neki drugi znak opasnosti zbog prisutnosti divljači, te da se potom zavisno od utvrđenog izjasni koja bi brzina vožnje bila primjerena konkretnim uvjetima na cesti na takvoj prometnici (prema tužbi položenoj u naseljenom mjestu i uz lovišta tuženika), da bi potom ponovnim izvođenjem i svih drugih u postupku izvedenih dokaza, bio u mogućnosti, pravilnom ocjenom istih i pravilnom primjenom materijalnog prava, donijeti novu i na zakonu utemeljenu odluku.

15. Odluka o parničnom trošku žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 166. stavak 3. ZPP.

U Šibeniku, 6. svibnja 2025. godine

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Ivana Čačić Brčić