REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U POŽEGI

Sv. Florijana 2, POŽEGA

Poslovni broj: K-166/2020-81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Požegi, po sucu ovoga suda Antunu Akšamoviću, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Nikoline Bobek, u kaznenom predmetu protiv okrivljene HG, zbog kaznenog djela iz članka 233. stavak 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15, dalje u tekstu KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu broj KO- DO-808/2020-1 od 24. ožujka 2020., a preuzete po ODO u Požegi pod brojem KO - DO-11/2023, nakon zaključene rasprave 29. travnja 2025. u prisutnosti za ODO u Požegi VG, okrivljene HG, zamjenika branitelja Gorana Tomljanovića, te punomoćnika oštećenika BG, **.**.2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I Okrivljena HG, r. HG OIB: [osobni identifikacijski broj], kći CG i PG r. H, rođena **.**.1975. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka RH, sa završenom ekonomskom školom, SSS, u invalidskoj mirovini koju prima u iznosu od 300,00 eura, neudana, bez djece, bez imovine, lošeg imovnog stanja, neosuđivana, drugi kazneni postupak se ne vodi

k r i v a  j e

što je :

u vremenskom razdoblju od 1. siječnja 2008. do 22. veljače 2017., u Novoj Gradiški, kao blagajnik u trgovačkom društvu Plin projekt d.o.o. sa sjedištem u [adresa], u nakani da se domogne velike svote novca, od primljenih gotovinskih novčanih uplata korisnika usluga za potrošnju plina, neovlašteno uzela i za sebe zadržala ukupno 1.372.609,65 kuna, oštetivši trgovačko društvo Plin projekt d.o.o. za navedeni novčani iznos,

dakle, protupravno prisvojila tuđe pokretne stvari koje su joj povjerene na radu, a vrijednost pronevjerene stvari je velika,

čime je počinila kazneno djelo protiv imovine - pronevjere, opisano u članku 233. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/11, a kažnjivo po članku 233. stavak 2. KZ/11., pa se okrivljena HG

na temelju članka 233. stavak 2. KZ/11

o s u đ u j e

na kaznu zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine i 4 (četiri) mjeseca.

II Na temelju članka 560. stavak 1. i 2. ZKP/08 utvrđuje se da novčani iznos od 182.176,61 euro (stoosamdesetdvije tisuće stosedamdesetšest eura i šezdesetjedan cent) predstavlja imovinsku korist koju je okrivljena HG ostvarila kaznenim djelom iz članka 233. stavak 2. KZ/11, te se utvrđuje da je taj iznos imovina Republike Hrvatske, pa se nalaže okrivljenoj HG da navedeni iznos uplati u korist Državnog proračuna RH u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude.

III Na temelju članka 148. stavka 1. u svezi s člankom 145. stavak 2. ZKP/08 okrivljenoj se nalaže naknaditi sve troškove kaznenog postupka i to trošak financijskog-knjigovodstvenog vještačenja po vještaku ĆG u iznosu od 4.871,46 ( četiritisućeosamstosedamdesetjedan euro i četrdesetšest centi) eura, koji je nastao prije podizanja optužnice, trošak pristupa svjedoka na raspravu u iznosu od 51,68 ( pedeset jedan euro i šezdeset osam centi) eura, trošak medicinskog vještačenja po vještacima dr. Marijanu Cesariku i dr. Dušanu Mamuli i trošak financijskog-knjigovodstvenog vještačenja po vještakinji ĆG nastali tijekom rasprave pred sudom, a o visini kojih troškova će sud donijeti posebno rješenje, te paušalni trošak u iznosu od 200,00 (dvjesto) eura u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Slavonskom Brodu je pod brojem KO-DO- 808/2020-1 od 24. ožujka 2020, preuzete po Općinskom državnom odvjetništvu u Požegi pod brojem KO-DO-11/2023 podiglo optužnicu protiv okrivljene HG zbog počinjenja kaznenog djela protiv imovine - pronevjere, opisano u članku 233. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/11, a kažnjivo po članku 233. stavak 2. KZ/11.

2. Optužnica je potvrđena rješenjem optužnog vijeća Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj 2 Kov-58/2020-5 od 15. srpnja 2020.

2.1. Optužnica je djelomično izmijenjena na raspravi održanoj 29. travnja 2025.

2.2. Uz suglasnost stranaka sa ročišta održanog 8. prosinca 2023. rasprava je provedena pred predsjednikom vijeća kao sucem pojedincem, sukladno članku 19. b stavak 4 ZKP/08.

3. Na raspravi održanoj 29. travnja 2025. okrivljena HG se očitovala da se ne smatra krivom za kazneno djelo koje joj se optužnim aktom stavlja na teret.

4. Okrivljena HG nije iznosila svoju obranu niti u prethodnom postupku niti tijekom rasprave pred sudom.

5. Tijekom dokaznog postupka sud je pročitao odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu okrivljenoj od 8. ožujka 2017. (list 34 K spisa), pročitao ugovor o radu s aneksima ugovora o radu (list 35-39 K spisa), izvadak iz Sudskog registra za oštećenika Plin projekt d.o.o. (list 40-43 K spisa), izvješće o činjeničnim nalazima tvrtke Mazars Cinoti od 20. ožujka 2017. (list 44-134 K spisa), pregledao izvode prometa po računu okrivljene HG za razdoblje od 19. prosinca 2012. do 14. svibnja 2017. (list 153-180 K spisa), pregledao podatke Privredne banke Zagreb po računu okrivljene HG za razdoblje od 1. siječnja 2008. do datuma zatvaranja (list 182-642 K spisa), pročitao zapisnik o pretrazi doma i drugih prostora Policijske uprave brodsko-posavske, Policijske postaje Nova Gradiška broj: 511-11-06-3/3-1763/17 od 14. travnja 2017. (list 728-730 K spisa), zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave brodsko-posavske, Policijske postaje Nova Gradiška broj 511-11-06- 3/3-314/17-1, 3, 4 od 14. travnja 2017. (list 731 K spisa), potvrde o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave brodsko-posavske, Policijske postaje Nova Gradiška broj 730896, 730898, 730899 (list 732-734 K spisa), zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave brodsko-posavske, Policijske postaje Nova Gradiška broj 511-11-06-2/21-391/17-11,12 od 14. travnja 2017. (list 735 K spisa), potvrde o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave brodsko-posavske, Policijske postaje Nova Gradiška broj 844839, 844840 sve od 14. travnja 2017 . (list 736-737 K spisa), zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave brodsko-posavske, Policijske postaje Nova Gradiška broj 511-11-06-2/21-391/17-8, 9, 10 od 14. travnja 2017. (list 738 K spisa), potvrde o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave brodsko-posavske, Policijske postaje Nova Gradiška broj 844836, 844837, 844838 sve od 14. travnja 2017. (list 739-741), zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta od 14. travnja 2017. sa potvrdama o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave brodsko-posavske, Policijske postaje Nova Gradiška broj 844529, 844530, 844531, 844532 sve od 14. travnja 2017. (list 742-746 K spisa), podatke FINA-e iz Jedinstvenog registra računa za okr. HG ( list 747-749 K spisa), pregledao financijsko-knjigovodstvenu dokumentaciju trgovačkog društva Plin projekt d.o.o. Nova Gradiška koja se nalazi u zasebnim svescima 1 -8 i to svezak 1 (list 1-236), svezak 2 (list 1-695), svezak 3 (list 1-866), svezak 4 (list 1-1017), svezak 5 (list 1-1362), svezak 6 (list 1-1811), svezak 7 (list 1-1911) i svezak 8. (list 1-861), izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju za okrivljenu (list 756-765 K, list 829, list 1170- 1176, list 1196-1206), psihijatrijsko vještačenje dr. Dušana Mamule ( list 1214-1221 K spisa), rješenje CZSS Nova Gradiška od 9. rujna 2022. (list 1228 K spisa), medicinsku dokumentaciju za okrivljenu (list 1235-1252, list 1259-1261, list 1264-1268, list 1275, list 1279, list 1282-1294, list 1301-1306, K spisa) u rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu broj TT-23/36795-4 od 31. listopada 2023., i rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu broj TT-23/49188-2 od 9. prosinca 2023. i podatke za upis u glavnu knjigu Sudskog registra ( list 1316-1321 K spisa), nalaz i mišljenje vještaka Marijana Cesarika od 2. ožujka 2024. (list 1333-1334 K spisa), nadopunu nalaza i mišljenja dr. Dušana Mamule (list 1336 K spisa), medicinsku dokumentaciju za okrivljenu (list 1348-1354, list 1384-1387, list 1389, list 1423, list 1431, list 1437 i list 1442 K spisa), pročitao nalaz i mišljenje vještaka ĆG (list 872 – 1155 K spisa), izvršio uvid u pisani nalaz i mišljenje dr. Marijana Cesarika od 3. travnja 2025. (list 1443-1444 K spisa), specijalistički nalaz za okrivljenu od 27. srpnja 2022. predan u spis na raspravi 7. travnja 2025. (list 1457-1458 K spisa). Sud je pročitao zapisnik o izvanraspravnom ispitivanju svjedoka CG od 26. veljače 2025. (list 1424-1427 K spisa), zapisnik o izvanraspravnom ispitivanju svjedoka FG od 26. veljače 2025. (list 1428 K spisa), zapisnik o izvanraspravnom ispitivanju svjedoka NG od 26. veljače 2025. (list 1429-1430 K spisa). Uz suglasnost stranaka pročitao je zapisnik o ispitivanju sudskomedicinskog vještaka dr. Dušana Mamule sa rasprave održane 8. prosinca 2023. (list 1298-1299 K spisa) i sa rasprave održane 22. ožujka 2024. (list 1342 K spisa), zapisnik o ispitivanju sudskomedicinskog vještaka dr. Marijana Cesarika sa rasprave održane 22. ožujka 2024. (list 1341-1342 K spis), zapisnik o ispitivanju svjedoka DG kod PU brodsko-posavske, Služba kriminalističke policije od 17. prosinca 2019. (list 847-849 K spisa) i zapisnik o ispitivanju svjedoka DG sa rasprave održane 22. ožujka 2024. (list 1343-1345 K spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka SG kod PU brodsko-posavske, Služba kriminalističke policije od 17. prosinca 2019. (list 850-852 K spisa), sa rasprave održane od 3. srpnja 2024. (list 1375-1378 K spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka ŽG kod PU brodsko-posavske, Služba kriminalističke policije od 17. prosinca 2019. (list 853-856 K spisa), sa rasprave održane 3. srpnja 2024. (list 1378-1380 K spisa), ispitao je vještaka ĆG, svjedoke LG, RG, KG, te vještaka Marijana Cesarika, na kraju dokaznog postupka sud je ispitao okrivljenu HG te na temelju članka 425. stavak 2. ZKP pročitao zapisnik o ispitivanju okrivljene HG kod PU brodsko-posavske, PP Nova Gradiška od 15. veljače 2019. (list 751-752 K spisa), te je reproducirao DVD snimku ispitivanja (list 753 K spisa) i zapisnik o prvom ispitivanju okrivljene HG kod PU brodsko -posavske, Službe kriminalističke policije od 2. rujna 2019. (list 814-815 K spisa), te DVD snimku ispitivanja (list 816 K spisa), a na kraju dokaznog postupka pročitani su izvodi iz KE (list 1420-1421) i PE (list 1418-1419) te potvrda o visini dohotka i primitka za okrivljenu (list 789-790 K spisa).

6. Vještak ĆG ispitana na raspravi 5. studenog 2024. je iskazala kako ostaje cijelosti kod svog pisanog nalaza i mišljenja od 15. ožujka 2020. u kojem je navela kako postoje sintetičke i analitičke evidencije te zbroj svih analitičkih evidencija treba biti jednak zbirnom iznosu sintetičke evidencije. Primjerice ukoliko bi u jednom danu bilo 10.000,00 kn uplate u blagajnu, a položen je iznos na račun društva 2.000,00 kn, ostala je razlika nepoloženog novca od 8.000,00 kn. Te uplatnice u protuvrijednosti ukupno 8.000,00 kn su se knjižile na analitičke račune kupaca unatrag, opozivajući već proknjižene dokumente, pretpostavlja iz razloga kako kupci koji su platili svoje račune ne bi dobili opomene. Pred kraj godine se stvorila razlika jer je bilo puno manje uplaćenog novca na račun društva, nego što su bile proknjižene uplate na analitikama kupca kroz prethodno navedene ispravke dokumenata. Kako bi zbirni saldo sintetike i zbroj svih analitika na dan 31. 12., odnosne godine bio identičan, mišljenja je da je osoba koja je to radila morala znati da će se pojaviti razlika, te je stoga najčešće u mjesecu prosincu vršila uplate samo na sintetiku, dok nije na analitici rasknjižavala te nove uplate, a ti kupci sa novim uplatama nisu niti dobivali opomene. Nakon što je završena poslovna godina i nakon što su prenesena početna stanja, najčešće su tijekom mjeseca siječnja i veljače u analitici doknjižene uplate iz mjeseca prosinca, kako opet ti kupci ne bi dobili opomene, dok uplate novca na račun nije bilo i u tim mjesecima je zbroj sintetike daleko manji od zbroja svih proknjiženih uplata po analitičkim šiframa svih kupaca. Tako se ponavljalo iz godine u godinu. Unatrag su mijenjane i temeljnice i izvodi banke i blagajnički izvještaji, tako da nema pravila na koji način je sve skupa odrađeno. Na mjesečnoj bazi bi to poslodavac jako teško pratio, obzirom na velik broj kupaca i uobičajeno se u knjigovodstvu taj saldo sintetike i analitike usklađuje sa 31.12. kada mora biti jednak. Dodala je kako je ona na uvidu imala originalnu dokumentaciju te napomenula da su se u to vrijeme koristili kompjutorski programi koji su imali dva odvojena knjiženja, jedno u analitici drugo u sintetici i ta dva knjiženja nisu bila automatski povezana. U novijim verzijama kompjutorskih programa sve je objedinjeno i ne može doći do takvih propusta, odnosno manipulacija. Na upit je li tijekom cijelog inkriminiranog razdoblja kod oštećenika bio u upotrebi takav stariji program, odgovorila je kako je u mjesecu veljači 2017. uveden novi program koji automatski knjiži sintetiku i analitiku, a kao što je opisala na stranici 3 i 4 svog nalaza. U svom nalazu i mišljenju utvrdila je se radi o iznosu manjka od 1. 372.609,65 kuna. Nadalje na upit na temelju čega je radila vještačenje i je li prilikom izrade vještačenja koristila utvrđenja iz revizije obavljene po tvrtci Mazars Cinotti Audit d.o.o., navela je kako je pri izradi nalaza vještačenja koristila originalnu dokumentaciju koja joj je bila dostavljena iz društva Plin projekt, te je nalaz odradila sagledavajući sve originalne dokumente i one koji su naknadno bili ispravljeni, te došla do svog iznosa utvrđenog manjka novca. Potom je napravila i uvid u revizorsko izvješće tvrtke Mazars Cinotti Audit d.o.o., te usporedila svoje podatke sa njihovima i utvrdila razlike između njezinog i njihovog izvještaja po godinama te došla, po njenom mišljenju, do neznatne razlike, koja se nalazi u tablici u prilogu nalaza. Na upit da li je trgovačko društvo Plin projekt u ranijem periodu prije Mazars Cinotti Audit d.o.o. vršilo ranije revizije i da li su one ukazivale na nepravilnosti je odgovorila kako se ne može očitovati o tome je li trgovačko društvo oštećenika ranije vršilo takve revizije i kakvi su bili rezultati

7. Ispitan na raspravi 13. siječnja 2025. svjedok LG je naveo kako se zbog proteka vremena ne može sjetiti točno godine ali misli da je to bilo negdje 2015. ili 2016. u vrijeme kada se povećano troši i plaća plin, negdje od studenog do siječnja, kada je dobio opomenu od tvrtke Plin projekt da nije platio plin za određeni mjesec, te je došao na blagajnu te tvrtke u [adresa] u [adresa] i tada je dobio uplatnicu od blagajnice, ali ne može 100% tvrditi da mu je tu uplatnicu tada dala na raspravi prisutna HG, za koju inače zna da je ondje blagajnik, da je ondje radila na blagajni i to u 90% slučajeva kada je išao ondje plaćati. Nakon što je dobio uplatnicu on ju je uzeo, ali nije ju platio jer mu se po glavi vrtilo da je taj iznos već ranije platio i učinilo mu se da je taj iznos previsok, kao da do tada ništa nije plaćao te je nazvao direktora DG i rekao mu za tu situaciju i zamolio ga da mu provjeri da li je što platio za plin, a on mu je rekao da će to provjeriti i da do tada ništa ne plaća i naknadno ga kontaktirao nakon što je provjerio te mu je rekao da su pronašli uplatnicu i da je to plaćeno i da ne mora plaćati, a da će za dalje dobiti novu uplatnicu. Na upit zastupnika optužbe sjeća li se koliki je to iznos bio, veći ili beznačajan, u odnosu na njegovu plaću, odgovorio je kako se ne može sjetiti tog iznosa no nije se radilo o nekom beznačajnom iznosu, već o iznosu zbog kojeg mu se upalio signal da to provjeri je li to doista tako ili se radi o nekoj pogrešci, a sjeća se da su se računi plaćali na blagajni a nakon određenog vremena su se počeli plaćati na Fini, ali se ne može točno očitovati kada je prestalo sa plaćanjem na blagajni i ne sjeća se na koji način je platio ovaj račun za koji mu je kasnije izdata uplatnica da ga ponovno plati i za koji se utvrdilo da ga je već platio. U vrijeme kada se plaćalo na blagajni, on bi na blagajnu donio očitanje stanja plinomjera te bi mu obračunali koliko treba platiti, iznos bi podmirio a o čemu bi dobio jedan primjerak uplatnice na paragon bloku, no ne sjeća se što je sve pisalo na uplatnici i tko ju je potpisivao, a sjeća se da je blagajni radila na raspravi prisutna okrivljena HG, no ukoliko ondje nje nije bilo netko drugi bi ju zamijenio, te je na upit odgovorio kako prije te situacije nije primijetio da bi imao takav problem sa plaćanjem plina.

8. Ispitan pred sudom Svjedok RG je iskazao kako je radio u tvrtki Plin projekt do 2019. godine, kada je otišao u mirovinu, bilo ih je četvero u službi koja obuhvaća blagajnu, fakturiranje i komercijalu, u dvije prostorije koje su bile povezane te su u jednoj bile HG i SG, a u drugoj su bili on i KG. On je radio u komercijali sa strankama, vezano za sklapanje ugovora, dok sa financijske strane on nije ništa radio, nije imao uvida u financijski program, jer u njemu nije trebao ništa raditi, a na blagajni je radila isključivo HG, što se tiče financija i novaca te rasknjižavanja, a eventualno kada bi bilo puno posla i puno uplata poslije 15-og u mjesecu znala bi joj pomoći SG u vezi rasknjižavanja jer stranke bi plaćale potrošnju plina na blagajni, a ako bi toga bilo puno znala je uskočiti SG kao pomoć HG. Na upit je li mu poznato tko je još imao pristup financijskom programu blagajne u kojem su se evidentirale i rasknjižavale uplate, odgovorio je kako misli da su svi imali pristup tom starijem programu Koding, a pod time misli njih četvero koje je već spomenuo, te možda još dvoje ili troje osoba u firmi u susjednoj kancelariji, a na daljnji upit osim pristupa jesu li te osobe koje su imale pristup programu mogle mijenjati podatke o uplatama u tom programu, odgovorio je kako to ne zna jer on to nije nikada ni pokušao, no pretpostavlja da je pristup tom programu imala i direktorica Nada Falica no ne može to sa sigurnošću znati. Na upit zamjenika branitelja da li su se u periodu od 2008 - 2016 djelatnici Plin instalacija i Plin projekta mogli služiti novcem iz blagajne Plin Projekta za određene potrebe npr. točenja goriva, uzimanja repromaterijala i slične druge dnevne operativne potrebe obveze, naveo je kako misli da jesu u tom periodu mogli uzimati novac iz blagajne, no da su bile dvije odvojene blagajne, jedna za Plin projekt, a jedna za Plin instalacije, a koje je na istom mjestu vodila HG, no on ne zna jesu li radnici koji bi tako uzimali novac morali što potpisati. Nadalje na upit da li je firma ikada dok je radio napravila usporedbu prihoda po osnovi obračuna mjernih mjesta sa ukupnim prihodima firme po osnovi plaćenih računa, tj. obračun potrošnje sa prihodima po osnovi plaćenih računa za potrošnju, odgovorio je kako se ne sjeća toga, kada je spomenuo da su potrošači dolazili sa uplatnicama na kojima je bio potpis HG to nisu bile neke stare uplatnice, nego uplatnice koje su se odnosile na taj nedavni period u kojem se vršilo plaćanje. Na upit jesu li mu poznati i tko su osobe prezimena FG, UG, HG i NG, naveo je koliko se sjeća to su bili instalateri u tvrtki Plin Instalacije, odnosno njihov poslovođa je bio FG, a UG je vršio radove na terenu, a CG je bio voditelj momaka koji su izvodili plinske priključke. U prvom dijelu razdoblja počevši od 2008. tvrtka Plin Insta lacije je radila kućne priključke za plin dok su kasnije to radile vanjske firme, jedno vrijeme oprema i ljudi od tvrtki Plin projekt i Plin Instalacije su bili fizički na istom mjestu, a to je bilo u vrijeme dok je Plin projekt imao sjedište u [adresa] u [adresa], no zbog proteka vremena nije mogao odrediti kada i gdje su se selili, pa i ovo što je spomenuo za blagajnu da se vodila na istom mjestu kao i blagajna Plin projekta to je sve za vrijeme kada su bili u Gajevoj a poslije ne zna. Istaknuo je kako nije tijekom ovog inkriminiranog razdoblja na okrivljenoj primijetio da bi ona imala ili trošila više novca nego što je uobičajeno, te dodao kako ne zna je li direktorica Nada Falica znala da su radnici Plin projekta i Plin instalacija uzimali novce iz blagajne za dnevne operativne potrebe. Na upit čemu je on konkretno imao pristup u programu Koding, odgovorio je kako je on pod sobom imao inkasatore koji su očitavali stanje brojila te su oni svi njima znali pomagati na način da bi upisivali stanje i tako da zna da je mogao te podatke upisivati u program Koding, a za ostalo ne zna, jer nije niti pokušavao nešto drugo. Iz tog programa on nije mogao ništa niti ispisati, a znao je pomagati HG po pitanju neplaćenih računa, te bi mu ona ispisala podatke o neplaćenim računima, a on bi organizirao da se te opomene pošalju ljudima na teren, a HG bi mu naknadno dala podatke o tome tko nije platio ni po opomeni, a radi provedbe daljnjeg postupka isključenja. Na daljnji upit odgovorio je kako se sjeća da je došlo do određenih problema kada su prelazili na novi program, no i prije toga je direktorica Nada Falica vidjela je da nešto nije u redu te je razgovarala sa HG, a HG je uvijek kasnila u vezi izrade godišnjih financijskih izvješća, te se direktorica Nada Falica žalila na taj dio posla, a kada su prelazili na novi program, jedan dečko iz tog starog programa je rekao da nešto nisu mogli usuglasiti i da nešto nije u redu. Tako je to počelo a poslije ih je direktorica Nada Falica zvala na razgovor i rekla im je da je razgovarala sa HG i da je HG priznala da je uzela nešto novaca, no ne zna o kojem iznosu se radi, misli da je HG tada otišla na bolovanje, no nije se nikada vratila na posao. Naveo je kako on do tada nije ništa sumnjao da nešto nije u redu, no počeli su dolaziti potrošači koji su dobili račune na kojima je bilo naznačeno da imaju dugovanja, a oni su dolazili sa primjercima uplatnica na kojima je bio potpis HG, a koje nisu bile evidentirane, pa je tada i on počeo sumnjati da nešto nije u redu. Pojasnio je kako se radilo se o trećem primjerku uplatnice koje nisu bile proknjižene, a poslije se u ladici od stola HG našla hrpa tih uplatnica ko je nisu bile proknjižene. Sjeća se kao danas da se radilo o uplatnici jednog svećenika iz Cernika na iznos od 6,000,00 kuna koji je pitao kako je to moguće da nije plaćeno, a poslije se našla uplatnica u toj hrpi u ladici od HG. Potrošači su dolazili sa original uplatnicama potpisanim od strane HG, a za koje uplatnice uplate nisu bile evidentirane te je tada i on posumnjao da nešto nije u redu. Ne zna o kojem se to svećeniku radilo, odnosno ne zna kako se zvao.

9. Iz iskaza KG proizlazi kako mu je poznato da se ovaj kazneni postupak vodi protiv HG zbog sumnje da je pronevjerila nekakve novce, te je on u to vrijeme radio a i sada radi u tvrtki Plin projekt. Tada je bio fakturist što znači da je vršio obračune plina i nestandardne usluge, odnosno kada se očitaju plinomjeri radi se obračun i izdaju se računi koji se šalju korisnicima, a u nestandardne usluge spadaju kućni priključci te različite tehničke provjere. Sjeća se da se radila reviz ija i dolazili su kupci sa uplatnicama na kojima je bio potpis HG te je utvrđeno da nisu odgovarali blagajnički izvještaji sa financijama pri izradi godišnjih financijskih izvješća. Misli da je revizija rađena u ožujku 2017, po tvrtki Mazars Cinotti koji su pregledavali blagajničke izvještaje te uspoređivali sa financijskim karticama, a sjeća se da su bili programeri iz Kodinga iz Siska, a radi se o starom programu u kojem su ranije radili te je HG tvrdila da se radi o grešci u programu i oni su bili cijeli dan i to provjeravali i nisu našli grešku u programu. Na upit zamjenika branitelja zna li je li firma Plin projekt radila redovne godišnje revizije i koga su angažirali za to, odgovorio je kako zna i da su angažirali uglavnom tvrtku Mazars Cinotti, a na daljnji upit da li je firma ikada radila periodičnu usporedbu po jednom mjernom mjestu što se tiče obračuna potrošnje plina i prihoda po tom mjernom mjestu, odgovorio je da su se radile kontrole za period od 9 mjeseci i za cijelu godinu i to se radilo na uzorku od 100 mjernih mjesta, od 9000 koliko su ih imali i što se tiče faktura, za što je on bio odgovoran tu nije bilo problema, te se o toj kontroli radio zapisnik u čiji sadržaj on kasnije nije imao uvida. Kontrola nikada nije utvrdila nekakvu manipulaciju ili grešku što se tiče popisa potrošnje po mjernim mjestima. Naveo je kako je u tvrtki neprekidno zaposlen od 1. veljače 1998. te što se tiče pitanja u vezi tvrtke Plin instalacije i njezine povezanosti sa tvrtkom Plin projekt, naveo je da se tvrtka Plin projekt bavila isporukom plina i izradom plinskih priključaka, a tvrtka Plin instalacije je radila unutrašnje instalacije centralnog grijanja, no svaka firma je imala svoj poseban račun i računi su se posebno izdavali. Vlasnik tvrtke Plin projekt i Plin instalacije je koliko on zna do 2002., ali nije siguran, bio TG koji je bio i direktor tvrtke Plin projekt, a 2002. misli da su tvrtku Plin projekt kupili V. Te dvije tvrtke su bile na istom mjestu za vrijeme dok je sjedište firme bilo u [adresa] u [adresa], no svaka tvrtka je imala svoje odvojene prostorije, a isto tako je bilo i kad su preselili u prostor Prvče, a kada su 2013. preselili u ZG ondje je preselila samo tvrtka Plin projekt. Na upit jesu li se zaposlenici Plin projekta i Plin instalacija mogli koristiti gotovinom blagajne Plin projekta za dnevne potrebe operative, odgovorio je kako misli da su dolazili i to na temelju radnih naloga kada bi išli na put te su dolazili kod blagajnice, odnosno HG ali ne zna kako se to dalje rješavalo, te ne zna da su se tim novcem koristili za aparat za kavu. Na upit jesu li mu poznati i tko su osobe FG, UG, CG i NG, naveo je kako mu je poznato da se radi o plinoinstalaterima koji su radili na iskopima plinske mreže za firmu Plin instalacije, a misli da je CG bio njihov voditelj, a na daljnji upit je li u periodu od 2008. do 2018. primijetio kod okrivljene da bi trošila više novca, odgovorio je kako nije primijetio da bi na HG u tom periodu bilo vidljivo da raspolaže ili troši više novca nego što bi bilo uobičajeno. Na upit je naveo kako su se računi izdavali za razdoblje od 3 mjeseca, a zatim su se na temelju tog razdoblja radile procjene potrošnje za slijedeća 3 mjeseca i izdavale uplatnice te bi se nakon isteka tog perioda primjerice 31.03. radio obračun i slalo se na naplatu te su u firmu počeli dolaziti ljudi koji su dobili obavijest da imaju dug, a dolazili su s uplatnicama na kojima je bio žig firme i koje su bile potpisane od strane HG a nisu bile proknjižene. Potvrde o uplati su se radile u 3 primjerka te su oni u tvrtki u ormaru u prostoriji koju je koristila HG našli blokove sa trećim primjerkom uplatnice te bi utvrdili da je doista izdana potvrda o uplati koja nije bila proknjižena. Ono što je on osobno vidio i sudjelovao u kontroli tih uplatnica koje nisu bile proknjižene bilo ih je desetina. Na upit zamjenika branitelja o tome je li neka od uplatnica koje nisu bile proknjižene, a bile su plaćene, bila iz onog uzorka za kojeg je spomenuo da se kontroliralo prema očitanju potrošnje i prihodima po tom mjernom mjestu, o tome se nije mogao očitovati zbog proteka vremena. Upitan tko je odlučivao koja mjerna mjesta će se uzeti u obzir prilikom uzorkovanja, odgovorio je da je to radila revizija, ne zna o kojem se ukupnom iznosu radilo na ime tih neproknjiženih uplatnica, niti zna što je bilo sa tim blokovima uplatnica koje su pronašli.

10. Iz iskaza svjedoka CG razvidno je da je 2005. godine radio u sestrinskoj firmi Plin projekta koja se zvala Plin instalacije, a bila je u vlasništvu supruge predsjednika uprave Plin projekta TG, te je vodio grupu od 15-ak ljudi. Bio je upoznat sa radom na blagajni, gdje je dolazio da podigne novce za obavljanje posla koji su radili te je uzimao novce za gorivo, maziva, za sve strojeve, bagere, kombinirke, kompresore, vibro nabijače, te za službeni automobil od firme. Koristili su automobil koji je bio vlasništvo Plin projekta, a račune koje su dobivali za kupljenu robu i goriva su glasili na Plin instalacije, te se to sve miješalo. Naveo je kako je uzimao dosta novaca iz blagajne, tjedno je to bilo po par tisuća kuna te se znalo dogoditi i da nije bilo novaca u blagajni pa bi pričekali da netko plati plin te bi onda uzeli te novce i išli bi raditi. 2013 godine otišao je u mirovinu i do tada je sve dobro funkcioniralo, nije bilo problema. Njegova kćer HG je radila na blagajni, a kada bi ju netko mijenjao, radilo bi se na isti način, da bi im davali novce koji su im bili potrebi za rad. Nije primijetio na HG da bi ona bila nešto nervozna kad bi dolazila kući s posla, a napomenuo je da HG nema automobil, nema vozački ispit, on joj je kupio stan pored sebe u kojem ona sada živi jer je bolesna i potrebna joj je pomoć, a sigurno bi primijetio da je HG raspolagala sa većom svotom novca od uobičajene koju je imala od svoje plaće. Dodao je kako mu je HG rekla da nikakve novce nikome nije davala bez odobrenja financijske direktorice Nade Falica, koja je bila financijski stručnjak i koja je vodila sve financije tih više povezanih firmi, jer je osim Plin projekta i Plin instalacija bilo još firmi kojima je Plin projekt bio vlasnik a to je Temag iz Nove Gradiške, Moslavina Plin iz Kutine, a u Novskoj je bila ispostava Plin projekta. HG je u određenom trenutku imala i sukob sa direktoricom Nadom Falica jer je zajedno sa SG prijavila određene nepravilnosti u firmi, koje doduše nisu u vezi sa financijama, no s obzirom da je SG bila nećakinja od direktora B, njoj se ništa nije dogodilo, no HG je primala prijetnje da će dobiti otkaz. Na upit branitelja da li je s takvim načinom korištenja novca bila upoznata Nada Falica i je li on pričao o tome s Nadom Falica, naveo je kako je Nada Falica s tim bila upoznata jer ukoliko ne bi bilo novaca u blagajni, on bi to otišao reći Nadi Falica te bi se ona spustila dolje i rekla bi HG da ona da novce jer je Nada prethodno to dogovorila sa TG, a isto tako je naveo da mu je TG jednom prilikom dao 1.000,00 kn iz svog džepa da odu raditi. Na upit branitelja na koji način je pravdao potrošen novac je li bio dužan podnositi poslije račune na blagajnu, odgovorio je da kada bi skupio kroz nekoliko dana računa za gorivo i za druge stvari u iznosu novca koji je podigao, s tim računima bi došao na blagajnu i rekao da su novci potrošeni i tražio bi druge novce, te bi ponovo kada bi te novce potrošio postupak ponovio, te račune predavao je na blagajni gdje je radila HG ili netko drugi tko bi ju mijenjao. Na upit branitelja da li su se novci iz blagajne koristili za druge potrebe koje se nisu pravdale računima i da to opiše, naveo je kako mu je poznato da su članovi uprave i oni radnici koji su radili u upravi bez ikakve popratne dokumentacije uzimali novce iz blagajne primjerice za aparat za kavu, te su častili druge radnike kavama te se toga znalo nakupiti 40-tak kava dnevno, a isto tako da su uzimani novci kojima se kupovalo piće u trgovini za sastanke i slično odnosno troškove reprezentacije. Na daljni upit da li je nakon ovoga svega što se dogodilo razgovarao s HG o tome, odgovorio je da nakon što se ovo dogodilo HG se zatvorila u sebe, pokušala je čak i suicid i nije mu rekla ništa osim toga da se zna kako se radilo i da ona ništa nije uzela i da nije kriva, a osim što je već naveo da na HG u ovom inkriminiranom razdoblju nije primijetio da bi trošila više novca nego li je to uobičajeno, on i pokojna supruga su joj i financijski pomagali, on je radio u firmi Tang iz Nove Gradiške, gdje je uspio preko odvjetnika dobiti otpremninu od 70.000,00 kuna, pa je pomagao HG, HG nije išla niti na more niti je negdje putovala. Na upit zastupnika optužbe, kada se ovo dogodilo sa kćeri HG, da li ga je Nada Falica pozivala u tvrtku da razgovaraju o tome, odgovorio je kako je on htio ići razgovarati sa OG, no ona na to nije pristala te je rekla da on nema ništa s tim i da će to netko drugi riješiti. On je sav novac koji je primio iz blagajne naknadno opravdao sa računima, te nije bilo novca koji nije bio razdužen. Na upit čija je bila blagajna na kojoj je radila HG, odgovorio je kako je to bila zajednička blagajna firmi Plin projekt, Plin instalacije, Temag i Mag Promet te dodao kako on ne zna kako se to knjižilo knjigovodstveno, no to je fizički bilo na jednom mjestu. Pokojna supruga i on su HG kupili stan 2007. godine, a HG je bila u braku od 2006. do 2008. nakon čega se rastala, a za vrijeme braka je živjela u tom stanu što su joj oni kao roditelji kupili. Na upit suca je li on bio prisutan pretragama koje su provedene u stanu HG i je li tom prilikom nešto pronađeno od dokumentacije značajne za kazneni postupak odgovorioi je kako je pretraga provedena i u stanu koji koristi HG i u njegovom stanu, te u njegovom stanu nije ništa pronađeno, a kod HG je pronađena određena dokumentacija koja je opisana u zapisnicima i potvrdama o privremenom oduzimanju predmeta te je točno da je on potpisao zapisnik o pretrazi doma i drugih prostora od 14. travnja 2017. (list 728-730), zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta od 14. travnja 2017. (list 731), potvrde o privremenom oduzimanju predmeta od 14. travnja 2017. (list 732-734), zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta od 14. travnja 2017. (list 735), potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta od 14. travnja 2017. (list 736-737), zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta od 14. travnja 2017. (list 738), potvrde o privremenom oduzimanju predmeta od 14. travnja 2017. ( list 739-741), zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta od 14. travnja 2017. (list 742), potvrde o privremenom oduzimanju predmeta od 14. travnja 2017. ( list 743-746). Nadalje, na upit suca da objasni zna li iz kojeg razloga je pronađenu dokumentaciju HG držala kod svoje kuće, odgovorio je da HG nije sve stizala na poslu pa je radila od kuće, a na upit je li imala pristup programu blagajne od kuće preko računala, naveo je kako HG nije imala računalo kod kuće. Dodao je kako HG nije samo radila blagajnu nego je mijenjala i tajnicu direktora TG. Na upit suca je li dokumentacija koja je pronađena kod HG bila dokumentacija o tekućim poslovima, ili je tu bilo i starije dokumentacije, odgovorio je kako to ne zna, vidio je da je HG nosila papire kući i pitao ju je što radi, a ona je rekla da rješava ono što nije stigla na poslu, a znala je ostajati poslijepodne u firmi i sa direktoricom Nadom Falica, te raditi duže. Na upit zamjenika punomoćnika oštećenika kroz koji period i koliko često bi vidio da HG nosi papire kući da bi radila od kuće, odgovorio je da ti nije bilo stalno, nije to baš redovito pratio, no primijetio je da je to činila kroz duži period.

11. Svjedok FG naveo je kako je on bio djelatnik Plin instalacija negdje do 31. listopada 2012. ili 2013., a to je bila firma od supruge direktora Plin projekta TG, a u firmama TG radio je još od 1988. te zna da su neki radnici iz Plin instalacija prešli u Plin projekt a on je ostao u Plin instalacijama sve dok je bilo posla, nakon čega je otišao jer nisu primili plaću i po 6 mjeseci. Čuo je da se u Plin projektu dogodila neka pronevjera, to je čuo u gradu nakon što je došao iz Njemačke. Na upit branitelja koliko je ljudi činilo grupu rada u Plin instalacijama, odgovorio je da je CG vodio grupu koja je radila plinsku trasu odnosno plinski vod koji je išao kroz mjesto, a on je bio u grupi koja je radila instalaciju po kućama. Radnici obje tvrtke Plin projekta i Plin instalacije su bili fizički na istom mjestu u [adresa]. Na terene on je vozio auto od Plin projekta te bi na blagajni dobio novce za intervencije koje je obavio. Na primjer ako je morao ići na intervenciju navečer kada blagajna nije radila cestarinu bi platio od svojih novaca, a sutra bi na blagajni gdje je radila HG predao račun i ona bi mu naknadila te novce, a prije toga služba u kojoj je radio EG napisala bi mu putni nalog da je išao na put i na temelju toga bi mu HG isplatila novce, no on ne zna sa čijeg računa su bili ti novci, je li to bilo od Plin projekta ili Plin instalacija. Novce je uvijek dizao na temelju putnog naloga no to nije bilo toliko često jer nije često imao intervencije. Pojasnio je kako je on pokrivao noćno dežurstvo pa toga nije bilo puno. Koliko mu je poznato bilo je još 4- 5 skupina radnika koji su koristili službene aute i koji su podizali novce na istoj blagajn i za potrebe posla, te je dodao da su jedno vrijeme na brzoj cesti u [adresa] gdje je benzinska pumpa, imali otvoreni račun gdje su mogli doći bez kartice natočiti gorivo za Plin projekt te bi dobili račun koji bi podnijeli na blagajnu bez ikakvog putnog naloga. Nije mu poznato da bi radnici koji su radili u upravi ili članovi uprave podizali novce na blagajni za caffe aparate. On nije podizao novce na blagajni za neke sitne popravke niti za materijale, jer su imali skladište a imali su otvoren račun u trgovini NKM koji su držali robu za vodovod, grijanje i instalacije te su ondje mogli kupiti robu, a račun podnijeti firmi. Na upit je odgovorio kako nije nikada koristio novac iz blagajne a da ga nije morao pravdati putnim nalogom, te bi eventualno višak vratio u blagajnu, a putne naloge je također predavao na istu blagajnu.

12. Iz iskaza svjedoka NG proizlazi kako je radio na mjestu plinoinstalatera u više firmi i to Plin instalacije, Temag, Plin projekt, te sada radi u tvrtci koja se sada zove Eon distribucija plina. U vrijeme od 2008. do 2017. radio je pretežno u tvrtki Plin instalacije. Kada su koristili službeni auto dobivali bi putni nalog kada se išlo negdje dalje, a za lokalne vožnje bi podigao npr. 200,00 kuna na blagajni, što bi kasnije pravdao računom, a isto se tako pravdao i putni nalog računima od cestar ine i goriva. Na isti način pravdalo se i gorivo za agregat na način da bi se na blagajni dobilo 100,00 kuna za gorivo, što bi se kasnije opravdalo računom. Nikakvih drugih doticaja sa blagajnom nije imao, a naveo je još jedan primjer kojega se sjetio da kada je pokrivala i udaljene općine Garčin i Donje Andrijevce i kada bi se dogodio da netko uplati za kućni priključak neki veći iznos od npr. 10.000,00 kn, HG bi njemu ispisala uplatnicu na taj iznos i dala mu ugovor što bi on nosio ljudima da potpišu, od njih bi uzeo novce i predao na blagajnu. Na upit branitelja koja firma je radila priključke i na koju firmu je glasila uplatnica, naveo je kako se ne sjeća u korist koje firme su išle uplate za priključke, a zna da su Plin instalacije bile izvođač radova, no ne zna do koje godine je to bilo. Nadalje je odgovorio kako su neki auti bili od Plin projekta, a neki od Plin instalacija pa su ovisno o tome i računi za gorivo glasili na firmu čije je bio auto. Situacije da se dizao gotovi novac za lokalne potrebe vožnje je bilo možda 1-2 puta tjedno, bila je samo jedna fizička blagajna na kojoj je radila HG gdje su podizali novce, a ne zna za koje sve firme je ta blagajna radila. Na upit zastupnika optužbe da li je kada zadržao novac koji ne bi naknadno opravdao, naveo je da se to nije događalo i nije bilo moguće jer bi time sam sebe oštetio i bio bi dužan naknaditi te novce. U većini slučajeva novce mu je isplaćivala HG, osim ako bi bila na godišnjem, ali to je bilo kratko. U firmi je bilo još osoba koje su mogle na taj način podizati novac i to svi oni koji bi koristili službene aute, mogli su na taj način podići novce, a ne zna da bi radnici i članovi uprave koristili novce iz blagajne za caffe aparat.

13. Vještak Dušan Mamula je naveo kako ostaje u cijelosti kod svog nalaza i mišljenja od 30. ožujka 2023. na okolnosti raspravne sposobnosti HG gdje je u zaključku naveo, a nakon pregleda sve priložene medicinske dokumentacije i osobnog pregleda HG da je ista sposobna shvatiti prirodu i svrhu kaznenog postupka, razumjeti procesne radnje i njihove posljedice, pratiti tijek rasprave, sporazumijevati se sa braniteljem i davati mu upute, postavljati pitanja svjedocima i vještacima i iznositi svoju obranu, odnosno da je HG raspravno sposobna. Na upit branitelja da pojasni navod iz rješenja CZSS Nova Gradiška od 4. prosinca 2019. i to dio iz obrazloženja nalaza i mišljenja liječničkog povjerenstva iz kojeg proizlazi da je kod okrivljene nađeno više vrsta oštećenja (tjelesno i mentalno) psihička bolest – oštećenje funkcionalne sposobnosti III, teži invaliditet III stupanj, što bi to konkretno bilo i da li je imao u vidu to rješenje, te je li ta vrsta oštećenja u ikakvoj vezi sa raspravnom sposobnosti, odgovorio je kako je on taj nalaz vidio, opisao na 2. stranici pod točkom 7. svog nalaza, isto se odnosi na radnu sposobnost HG i nije u svezi njene raspravne sposobnosti. Na daljnji upit da li je u medicinskoj dokumentaciji našao podatke o tome da okrivljena ima česte glavobolje i migrene, odgovorio je kako je našao te podatke, sominju se izraženi bolni simptomi, te ih je na stranici 3. evidentirao u nalazu, a na daljnji upit može li migrena i s njom povezani bolovi utjecati na rasuđivanje, odgovorio je kako načelno ne može, simptomi migrene kao neke bolesti ne umanjuju radnu sposobnost, osobnu, niti raspravnu sposobnost. Na upit da li je kod vještačenja imao cjelokupni zdravstveni karton okrivljene, odgovorio je kako nije imao na raspolaganju cjelokupan zdravstveni karton okrivljene već medicinsku dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta, te je izvršio osobni pregled nad okrivljenom i našao je da mu je ta dokumentacija kojom je raspolagao bila dovoljna za provođenje vještačenja i donošenja nalaza i mišljenja, a da je smatrao da su mu potrebni još neki podaci, zatražio bi dostavu tih podataka. Nadalje, a na upit suda što je razlog povremenih hospitalizacijama okrivljene, da li se to radilo o akutnim napadima ili je nešto drugo u pitanju, odgovorio je da nakon uvida u otpusno pismo Kliničke bolnice Sveti Ivan u Zagrebu, gdje je HG liječena od 23. svibnja do 17. srpnja 2023., a primljena je po dogovoru nakon inicijalnog pregleda od 18. svibnja 2023., te je po liječenju otpuštena, a u zaključku (epikriza) upisano je: "Vremenom dolazi do djelomičnog poboljšanja u vidu djelomičnog pozitivnog pomaka na voljno nagonskom planu i na planu raspoloženja, regulira se bioritam, ali i dalje ostaju promjene na kognitivnom i afektivnom planu nedostupne korekciji farmakoterapijom. Kod otpusta je mirna, suradljiva, nije auto niti hetero agresivna, nije suicidialna, ne evidentira se psihotične produkcije, te se otpušta kolima saniteta kući." Tijekom navedenog liječenja je obrađena po neurologu, te su preporučene dodatne pretrage, a u svezi neuroloških poteškoća koje su prvenstveno migrenske glavobolje, te drmanje tijela i ruku. Na raspravi 22. ožujka 2024. ponovio je kako ostaje u cijelosti kod svog nalaza i mišljenja od 30. ožujka 2023. a nakon naknadno priložene medicinske dokumentacije koja je opisana u nadopuni nalaza i mišljenja od 7. ožujka 2024., te nakon provedenog vještačenja po vještaku Marijanu Cesariku. Na upit je pojasnio kako nije ponovno pregledavao okrivljenu nakon što je određeno vještačenje po medicinskom vještaku Marijanu Cesariku, a na upit da li napad glavobolje dok on traje ima utjecaja na raspravnu sposobnost, odgovorio je kako smatra da nema, može biti ometajući faktor, ali ne utječe na sve one komponente raspravne sposobnosti, odnosno na intelektualni proces.

14. Svjedok DG naveo je kako je u trgovačkom društvu Plin projekt d.o.o. Nova Gradiška zaposlen od 2004., te je obnašao dužnost voditelja tehničke kontrole do 2012., a tada je HG već radila ondje kao dugogodišnji djelatnik još i prije njega. Tadašnji talijanski vlasnici su donijeli odluku o promjeni uprave, smijenili su direktora TG, te su postavili dvojnu upravu u kojoj su bili Nada Falica koja je bila zadužena za financijske poslove i on za tehničke. Želio je unaprijediti sustav da se uvede novi softver kako bi se ubrzali i digitalizirali postupci, prihvaćen je od strane vlasnika, te je na koncu uveden softver iz jedne tvrtke iz Siska Koding d.o.o., sustav se zvao Borg, a obuhvaćao je sustav plaćanja, poslovnih transakcija, očitanje stanja brojila, dugovanja i slično, planirano je da se sustav uvede do 31. prosinca 2016. kako bi se dobili podaci za izradu završnog računa koji je trebao biti gotov do 1. ožujka 2017. S obzirom da su Nada i on usko surađivali tijekom uvođenja te softverske nadogradnje, došao je do saznanja kako se ne mogu uskladiti knjige i stavke sintetike i analitike zbog čega je postojala nervoza kod djelatnika, a Nada je sumnjala u ispravnost tog novog softvera. Zbog toga se oštro obratila tvrtki Koding, te su oni došli jedan dan i tada su bili prisutni gotovo svi djelatnici njihove tvrtke, te su cijeli dan testirali sustav do navečer do 18,00 sati, te je utvrđeno da je došlo do velikog disbalansa od 1,5 milijuna kuna. Nada Falica je s tim bila zgrožena, a oko 18,00 sati šef Kodinga, C čijeg se prezimena nije mogao sjetiti je rekao da njihov program savršeno radi i da nema greške. Tada je Nada pitala HG "što se desilo, gdje su novci", no nije bilo odgovora. Nada je rekla HG da će ju vozač odvesti kući, no da dođe sutradan ujutro u 7 sati da razjasne što se desilo, a to testiranje softvera je bi lo 22. veljače 2017. On je sutradan išao na put u Zagreb, ali je došao ujutro oko 7,05 sati u firmu, ušao je kod Nade u ured i ondje su razgovarale ona i HG, te je primijetio da je HG bila vidno uznemirena, a nakon povratka iz Zagreba ponovno je razgovarao s Nadom i ona mu je rekla da imaju veliki problem i da je HG načelno priznala da je napravila neke zahvate s novcem, što ih je šokiralo jer su se svi poznavali i bili su u dobrim odnosima. Sjeli su vidjeti što napraviti, kontaktirali su odvjetnike i vlasnike tvrtke, te im je rečeno da provedu vještačenje po renomiranoj međunarodnoj revizorskoj tvrtki Mazars Cinotti Audit d.o.o. da izvještače 2016. godinu, jer im tada još nije padalo na pamet da bi to moglo biti većih razmjera. Oni su izvještačili nekih 115.000,00 kuna m inusa za 2016. čime su vlasnici bili zgroženi, te se sjeća da je tada u tvrtku dolazio otac od okrivljene CG da vidi o čemu se radi da to sanira, no softver se i dalje nije uklapao s podacima. Također se sjeća da mu je jednom prilikom jedan poznanik rekao da je dobio opomenu pred isključenje zbog neplaćanja plina, a radilo se o iznosu od oko 1.800,00 kuna za što je rekao da je sigurno platio. HG je bila udaljena s radnog mjesta, te su pregledali njezino radno mjesto i u odnosu na ovaj konkretan slučaj našli su koliko misli treću kopiju uplatnice za tog čovjeka iz kojeg je proizlazilo da je račun plaćen, ali ta uplata nije bila evidentirana u sustavu, niti je novac položen na račun, a sama ta uplatnica je pronađena u nekakvoj kutiji, te su tada u dogovoru s vlasnicima odlučili da se napravi kompletno forenzično vještačenje i ustanovljeno je da su te radnje obavljane u rasponu 4 godine trajanja njegovog mandata kao direktora i 4 godine tijekom mandata ranijeg direktora, dakle od 2008. i tada su na temelju toga podnijeli kaznenu prijavu. Naveo je kako ih je to sve šokiralo jer su mali kolektiv u kojem je vladala obiteljska atmosfera, te se sjeća da je HG čak bila odobrena pozajmica bez kamata. Na upit zastupnika optužbe da pojasni što mu je Nada Falica rekla u odnosu na razgovor s okrivljenom HG, naveo je kako je njemu Nada rekla da joj je HG priznala da je neovlašteno uzimala novac. Ova osoba koja je rekla da je dobila opomenu pred isključenje zbog neplaćanja plina je LG koji i dalje radi u PP Nova Gradiška. Radi pojašnjenja naveo je da su se kod njih na blagajni ispisivale uplatnice od kojih bi po jedan primjerak ostao u paragon bloku, te je takav primjerak pronađen u odnosu na LG, a i u odnosu na župnika u [adresa] koji je u međuvremenu preminuo. Osim tih uplatnica u paragon blokovima bilo je uplata od drugih osoba, te je pronađeno više paragon blokova na radnom mjestu okrivljene s takvim uplatnicama. Koliko je njemu poznato HG niti itko drugi za nju nije firmi ništa nadoknadio od štete. Uplate na blagajni u [adresa] je isključivo vršila HG i ona je imala pristup programu za to, a pristup programu su imale i druge osobe u okviru svojih zaduženja i svatko je pristupao sa svojom šifrom, te se moglo vidjeti tko je i što radio. Na upit je naveo kako je HG vidio, a kako je već i naveo ujutro dan nakon što je bilo vršeno cjelodnevno testiranje novog programa, a misli da se radilo o 22. i 23. veljače 2017. Nada Falica se i prije 2012. bavila financijama i računovodstvom u tvrtki i za vrijeme ranijeg direktora, te su oni oboje 2012. unaprijeđeni za direktore iako su i ranije svaki vodili poslove svog sektora. Nada Falica je iznenada preminula 2019. zbog zloćudne bolesti a sve do tada je radila u tvrtki. Tvrtka je inače zbog HERA -e bila obveznik svake godine provoditi redovnu reviziju te koliko zna te revizije nisu pokazivale nikakve nepravilnosti, te je poslovanje tvrtke ocijenjeno kao pozitivno. Na upit ima li saznanja o tome kako su te manipulacije s novcem ostale skrivene, odnosno kako se izvodilo da nešto nije uplaćeno, a da je zatvoreno potraživanje, odgovorio je da se on za to interesirao i kod gđe. Nade i kod revizorske tvrtke Mazars Cinotti Audit d.o.o., te su mu oni odgovorili da se radilo o vrlo sofisticiranom načinu i digitalnoj i papirnatoj manipulaciji, jer svaka promatrana godina zasebno je bila u redu, no novci su se uzimali iz prethodne godine koja je bila zaključana, te se ista otključavala i novci su se prenosili u slijedeću godinu, te je to koliko on zna. Na daljnji upit da li ima saznanja da bi radnici Plin-projekta i Plin-instalacija uzimali novac iz blagajne za neke tekuće troškove i potrebe nabave sitnog materijala i goriva, odgovorio je da mu je poznato da su se na blagajni koju je vodila HG refundirali radnicima pojedinim troškovima po putnim nalozima, ali ne zna da bi se kakvi novci isplaćivali bez putnih naloga i vjeruje da je s time svakako bila upoznata Nada Falica koja je bila zadužena u cijeloj firmi i koja je vršila knjiženje. Na upit da li je 2016. i 2017. bilo kakvih statusnih promjena u tvrtkama Plin-projekt i Plin-instalacije, odgovorio je da je Plin- projekt od početka bio u 90%-tnom vlasništvu talijanskih investitora a 10% udjela u vlasništvu je bilo od tvrtke Plin-instalacije koja je bila u vlasništvu ranijeg direktora Plin- projekta TG, a nakon što su se talijanski vlasnici razišli s direktorom TG, on je njima prodao udio u tvrtki 2012. tako da su oni postali 100% vlasnici, te su oni otišli na drugu lokaciju i više nisu imali veze s tvrtkom Plin-instalacije koji su samo povremeno vršili neke poslove za njih na temelju narudžbe, te HG više ništa službeno nije radila za tu tvrtku, samo za Plin-projekt. Godišnju reviziju u Plin-projektu, je vršila inače revizorska tvrtka Mazars Cinotti Audit d.o.o. u vrijeme kad je on bio direktor, a i prije njega radili su redovne godišnje revizije, a kasnije su ih angažirali i za ovu dubinsku forenzičnu reviziju. Na upit da li se novčani iznos od 1.372.609,65 kuna odnosi u cijelosti na nezatvorene kartice potrošača, odgovorio je da koliko zna da se odnosi, no svi potrošači su obeštećeni od strane tvrtke gdje god se našao trag o plaćanju i tvrtka nije imala niti jednu prijavu ili tužbu od strane potrošača, a nakon toga donijeli su i odluku da se ukine blagajna i ugovori poslovanje s FINA-om. Dok su tvrtke Plin-projekt i Plin-instalacije bile na istoj adresi, a to je do 2012., tada je za obje tvrtke bila jedna blagajna koju je vodila HG i tu su ljudi njima dolazili plaćati plin, te servisiranje plinskih bojlera, ugradnju centralnog grijanja, a što je obavljala tvrtka Plin-instalacije kao njihov podizvođač jer su s njima imali ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji do 2012. Naime, tvrtka Plin-instalacije je neke poslove obavljala za njih na temelju tog ugovora, a neke poslove su obavljali samostalno na temelju narudžbe fizičkih osoba. Misli da su do 2012. i djelatnici Plin instalacija na blagajni koja se fizički nalazila na istom mjestu kao i blagajna tvrtke Plin- projekt koju je vodila HG podizali, odnosno refundirali novci na temelju putnih naloga. Naveo je kako ne zna je li Nada Falica imala pristup šiframa za pristup računalima i programima svih djelatnika.

14.1. Svjedok DG kod PU brodsko-posavske, službe kriminalističke policije iskazao je da u trgovačkom društvu Plin projekt d.o.o. Nova Gradiška obnaša dužnost direktora i ovlaštene osobe za zastupanje. Zaposlenica HG obavljala je poslove blagajnika i u to vrijeme nitko nije imao saznanja da nije uplaćivala sve primljene uplate od građana na račun trgovačkog društva Plin projekt d.o.o. Nova Gradiška, što se utvrdilo tek nakon što je Plin projekt d.o.o. Nova Gradiška promijenio računalne programe u sklopu kojih se vodila evidencija uplate kupaca za potrošnju plina, odnosno utvrđeno je da postoji manjak uplaćenog novca. Radi utvrđivanja stvarnog stanja angažirali su revizorsku tvrtku Mazars Cinotti Audit d.o.o. koji su utvrdili da su uplate građana fiktivno zatvarane u analitici kupaca, na koji način je blagajnica izbjegavala da se radi duga kontaktira kupce i tu se stvorila razlika između glavne knjige i analitike kupaca kao i da je HG fiktivno skidala uplate i knjižila ih odnosno prebacivala u sljedeću godinu. O tome je upoznat od Nade Falica, revizora Mazars Cinotti Audit d.o.o.i programera trgovačkog društva Koding d.o.o.iz Siska koji su mu objasnili što se točno dogodilo jer nije ekonomske struke. Na temelju nalaza revizorske tvrtke utvrdili su da je HG vršila naplatu od kupaca na blagajni i da pojedine primljene uplate od kupaca nije evidentirala u blagajnički dnevnik nego samo u analitičko knjigovodstvo i sve to u razdoblju od ožujka 2008. do veljače 2017. Od strane uprave Plin projekta d.o.o. Nova Gradiška donesena je odluka o otkazu ugovora o radu HG i utvrđeno su prijavili policijskim službenicima.

15. Ispitan na raspravi 22. ožujka 2024. vještak dr. Marijan Cesarik je naveo kako je po nalogu suda pregledao medicinsku dokumentaciju okrivljene HG i pregledao je HG. Imao je na uvid nalaz neurologa od 4. listopada 2023. priloženu medicinsku dokumentaciju, hospitalne prijeme u psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan, KBC Osijek, magnetsku rezonanciju mozga od 16. srpnja 2013., magnetske angiografije krvnih žila mozga nakon koje je i preporučena da se uvede terapija monoklonskim tijelima, no na žalost ona taj lijek nije primila jer se drugi liječnik tome protivio. Zaključio je da je okrivljena HG cijelo vrijeme bolovala od komplicirane migrene, koja je u djetinjstvu i mladosti počela kao epizodna migrena s aurom i vremenom postala kronična migrena, a glavobolje su bile gotovo svakodnevne, te radi toga smatra da je preporuka neurologinje iz Nove Gradiške bila ispravna i da je bila potrebna terapija monoklonskim protutijelom. Komplicirana migrena je bolest kod koje je znanstvenim istraživanjima utvrđena visoka razina perzentizma što znači da je pacijentica prisutna na poslu fizički, ali sa smanjenom efikasnošću, jer ju glavobolja ometa u obavljanju posla. Pacijenticu je pregledao i razgovarao s njom te temeljem uvida u medicinsku dokumentaciju i pregleda zaključio da je HG raspravno sposobna, sposobna je sudjelovati na sudskoj raspravi, sposobna je pratiti tijek postupka, predlagati dokaze, postavljati pitanja svjedocima i vještacima, te iznositi obranu. Dodao je kako je pacijentica je unazad mjesec dana počela s terapijom monoklonskim protutijelom fremanezumab. Na upit kakav utjecaj migrenski napad ima na raspravnu sposobnost, ponovio je da se kod okrivljene HG ne radi o migrenskom napadu već o kroničnoj kompliciranoj migreni kod koje je utvrđena visoka razina perzentizma a što je objasnio da su glavobolje prisutne zbog čega ima smanjenu efikasnost na poslu, ali za to stanje prima adekvatnu terapiju, a preventivna terapija monoklonskim protutijelom u Hrvatskoj je započela od 2020. godine. Na pitanje da li napad glavobolje utječe kod okrivljenice na shvaćanje učinaka kaznenog postupka dok napad traje, odgovorio je kako se ne radi o tome da bi bilo upitno shvaćanje učinaka postupka, već o ometanju koncentracije. Smatra da stanje migrene kod okrivljene može oscilirati, odnosno nekada je manje, a nekada više izraženo, no unatoč tome ostao je kod toga da je ista raspravno sposobna.

15.1. Na raspravi 7. travnja 2025. vještak Marijan Cesarik je naveo kako ponovno nakon pregleda pacijentice i medicinske dokumentacije zaključuje da je sposobna sudjelovati u sudskoj raspravi, pratiti tijek postupka, predlagati dokaze i postavljati pitanja svjedocima te iznositi obranu, a u sudskom spisu je priložio i pisani nalaz i mišljenje. Na upit zamjenika branitelja o tome da li je pri izradi nalaza i mišljenja koristio medicinsku dokumentaciju iz 2024. i 2025., odgovorio je kako je on vidio nalaz psihijatra i pregledao je pacijenticu te smatra kako nikome nije ugodno dolaziti na sud, on dolazi već 40 godina i osjeća se nelagodno, no to ne znači da ne može davati svoje mišljenje. Smatra da nelagoda i bilo kakvi osjećaji nisu razlog da se na sud ne dolazi. Nadalje a na upit zamjenika branitelja o tome da li inače liječi okrivljenu, odgovorio je kako je po zadatku suda okrivljenu pozvao na pregled te kada je uvidio od čega pati predložio joj je da uzme lijek koji je preporučio, to je sukladno njegovom pozivu i Hipokratovoj zakletvi, da pomogne svakom čovjeku, tako i okrivljeniku, ali to nije utjecalo na njegovo mišljenje o raspravnoj sposobnosti okrivljene. Na upit o tome da li migrenski napad utječe na sposobnost rasuđivanja, odgovorio je kako migrenski napad ne utječe na sposobnost za rasuđivanje, poteškoće ima, ali ne znači da ne može sudjelovati na raspravi, može se uzeti lijek te nastaviti sa raspravom. Na upit da li multiplaskleroza utječe na raspravnu sposobnost naveo je kako ne utječe na raspravu sposobnost, jedina bolest koja na MR mozga može pokazati sličnost sa multiplomsklerozom je migrena, no okrivljena ne boluje od multipleskleroze. Dodao je kako je uzeo u obzir cjelokupno stanje okrivljenice na temelju njezinog pregleda i medicinske dokumentacije s kojom je raspolagao. Nakon uvida u specijalistički nalaz za okrivljenu od 27. srpnja 2022. koji je branitelj predao na raspravi vještak je naveo da specijalistički nalaz, specijaliste urologa predan mu na raspravi u kojem se navode psihijatrijske dijagnoze u smislu poremećaja prilagodbe te zadržavanje mokraće, retencije urina, kronične boli i glavobolje nema nikakve veze sa razmišljanjem o tome da li je okrivljena raspravno sposobna.

16. SG ispitana kao svjedok pred sudom 3. srpnja 2024. navela je kako radi u tvrtki oštećenika od 1997. godine, te je radila kao tajnica i administrativne poslove, ulaznu i izlaznu poštu, obračune plaća, obračune putnih naloga. HG je radila kao blagajnica, a zadnje četiri godine prije nego li je otišla iz tvrtke sjedile su zajedno u istoj sobi. Poznato joj je kako je HG isključivo radila posao blagajne, primala je uplate kupaca koji su plaćali račune za plin na blagajni i knjižila je te uplate u programu koji su imali na kartici kupaca kako bi se zatvorili računi koji su izdani kupcu. Negdje krajem 2016. u tvrtki su uveli novi program od firme Koding i kada se počeo raditi obračun u toj novoj verziji utvrđene su razlike, te se u početku mislilo da je problem u programu pa je tadašnja direktorica pozvala programere da provjere program no oni su utvrdili da je sve u redu s programom nakon čega je sutradan direktorica obavila razgovor s HG te joj je direktorica rekla da je HG priznala da je uzimala novce iz blagajne, i HG je sutradan otišla iz firme. Nakon toga pozvali su tvrtku koja im je svake godine radila revizorska izvješća i oni su unazad nekoliko godina pregledavali blagajničke izvještaje i glavnu knjigu te su utvrdili razlike između istih. Navela je kako su oni koristili dva programa te je jedan bio isključivo financijski – TASK, a drugi Koding koji je bio komunalni program i u tom programu su se upisivala stanja plinomjera, obračun i knjižile su se kroz blagajnu uplate kupaca. Blagajnica kada završi dan i napravi blagajnički izvještaj prenosi ga u program TASK u glavnu knjigu i ta dva izvještaja u Kodingu i TASKU moraju odgovarati. HG je to svakodnevno radila, a kada su kasnije pregledavali izvještaje ustanovili su način na koji je ona to radila. Npr. ako je u danu bilo 50.000,00 kuna uplata, jednu uplatu od primjerice 1.000,00 kuna ne proknjiži u blagajničkom izvještaju u programu Koding, te završi za taj dan blagajnički izvještaj i prenese ga u glavnu knjigu u prog ramu TASK i tako su na taj način usklađeni blagajnički izvještaji iz Kodinga i glavna knjiga u TASKU. Nakon toga HG mora tu uplatu proknjižiti na karticu kupca u Kodingu kako se kupci ne bi bunili. Po mome mišljenju HG je naknadno ulazila u blagajničke izvještaje u programu Koding bilo za taj dan za koji prethodno nije proknjižila neku uplatu ili za neki drugi dan, te nadoknjižava tu uplatu kako bi kupci bili zatvoreni u Kodingu, ali to nije prenosila u glavnu knjigu a zbog čega su kasnije uočene razlika između knjiženja u glavnoj knjizi i blagajničkom izvještaju. Koliko joj je poznato HG je na kraju godine kada se radio, obračun usklađivala razliku koja bi se pojavila tako što bi razliku prenosila ili u prethodnu ili slijedeću godinu tako da bi stanje štimalo na dan 31.12., a čula je od direktorice da je ista govorila HG da nešto ne štima i da se mora uskladiti, te bi HG to odradila. Na upit zastupnika optužbe odgovorila je kako u cijelosti ostaje kod iskaza koji je dala u postupku prije podizanja optužnice kod PU brodsko-posavske kada je sve opisala. Nadalje je navela kako je ona povremeno i mijenjala HG na poslovima blagajne i to samo u ove zadnje četiri godine kada su bile zajedno u uredu, a mislim da je to bilo od 2012. kada su promijenili zgradu u kojoj su radili. HG je rijetko mijenjala jer je HG bila rijetko odsutna samo ukoliko bi išla doktoru ili nešto slično, te je postupak kod plaćanja računa na blagajni bio takav da su se koristili blokovi i ispisivale su se tri primjerka uplatnice, a na uplatnici se naznačava lo ime i prezime uplatitelja, broj obračunskog mjernog mjesta, iznos uplate, te bi uplatnicu potpisivao uplatitelj i blagajnik. Jedan primjerak uplatnice je išao uplatitelju, jedan uz blagajnički izvještaj, a jedan je ostajao u bloku uplatnica. Ja sam HG mijenjala samo da bi primala i ispisivala uplatnice, te bi ih tako ostavljala, a ja nisam vršila knjiženja jer to nisam znala i knjiženja je vršila HG kada bi se vratila na posao, a novac od uplate bi stavljali u metalni sef koji je bio na blagajni. Povremeno je znalo biti reklamacija, no učestale reklamacije su se počele događati početkom 2017., te pretpostavlja da je to bilo zbog toga što HG nije znala ili nije mogla u tom novom programu zatvoriti uplate. Navela je kako je ona sudjelovala u provjeri reklamacija od strane kupaca, te bi kupci donijeli svoj primjerak uplatnice pa bi ona tražila njihov primjerak u uplatničkom bloku i našla bi ga ali uplata nije bila proknjižena kroz program Koding. Blokovi s uplatnicama su se čuvali u njihovoj arhivi. U to vrijeme direktorica je bila Nada Falica koja je u međuvremenu preminula. Dodala je kako su se njima javljali kupci u vezi reklamacija, a čije uplate HG nije proknjižila niti naknadno u Kodingu. Na upit je ponovila kako je program Koding bio samo za komunalni dio u koji su se knjižile uplate kupaca preko blagajne te bi se dnevni blagajnički izvještaj potom zbirno prenosio u program TASK koji je bio glavni financijski program i u kojem se vodila glavna knjiga, a u Kodingu je bila analitika. Što se tiče izvoda iz banke na istima su vidljive uplate i isplate za taj dan pa su na tom izvodu vidljive i uplate kupaca koji nisu plaćali račune blagajni tvrtke. HG je na kraju dana prebrojavala novac koji je uplaćen u blagajni te se taj novac svaki dan polagalo na račun, a prije toga se radila specifikacija novčanica koje bi kolega ŽG nosio u PBZ radi uplate na račun i ta uplata bi bila vidljiva u bankovnom izvodu za slijedeći dan. Knjiženja prema bankovnim izvodima su vršili djelomično kolega ŽG koji je radio dobavljače, a HG je radila kupce, tako da je ona u programu Koding radila knjiženja i za uplatu kupaca koje su vršene bezgotovinskim uplatama na račun. Misli da je knjigu izlaznih računa vodio kolega KG. Na upit branitelja da li joj je poznato za rad blagajne prije 2012. odgovorila je kako misli da je blagajna na isti način funkcionirala, no ona je tada radila na drugim poslovima pa ne može o tome sa sigurnošću tvrditi i ne zna tko je HG mijenjao prije nje u tom razdoblju. Na upit branitelja je li je blagajna 2012. radila isključivo za Plin projekt ili je radila i firmi Plin instalacije, navela je kako ne razumije pitanje, odnosno nije joj jasno kako dvije firme mogu imati istu blagajnu, blagajna Plin projekta bila je isključivo blagajna Plin projekta, a ne Plin instalacije, a misli da je HG radila i blagajnu Plin projekta i blagajnu Plin instalacija. Na upit branitelja je su li se iz blagajne Plin projekta radnicima te tvrtke isplaćivali novci za gorivo i sitni materijal, odgovorila je da dok nisu uveli INA kartice za gorivo, radnicima su se isplaćivali troškovi goriva iz blagajne koji su se naknadno morali potkrijepiti računima za gorivo, dok se materijal uglavnom plaćao preko narudžbenice, ali se znalo dogoditi u nekim hitnim slučajevima da bi materijal radnik platio u trgovini svojim novcima, pa mu se isti uz prilaganje računa refundiraju. Iz blagajne su se još isplaćivale dnevnice za službena putovanja i putni troškovi po putnom nalogu, no kasnije su za gorivo uveli INA kartice, a troškovi službenog putovanja su se isplaćivali na tekući račun, ali se nije mogla sjetiti od koje godine je to krenulo. Nije joj poznato da bi se novac iz blagajne koristio za kave radnicima Plin projekta i Plin instalacija na cafe aparatu, te misli da je samo direktorica imala pravo na plaćenu kavu. Na upit je odgovorila da su se knjiženja isplata iz blagajne za gorivo i materijal radnicima, vršile na isti način kao što su se vršile i uplate kroz isti blagajnički izvještaj koji se sastoji s jedne strane od uplata a s druge strane od isplata tako da ako bi se radniku iz blagajne isplatilo 200,00 kuna za gorivo HG bi sačinila isplatnicu na taj iznos, a kasnije bi se račun za gorivo priložio uz tu isplatnicu i blagajnički izvještaj. Misli da je osim HG pristup Kodingu i TASKU imalo više ljudi, svatko sa svojom šifrom i instaliranim programom na svojem računalu, te misli da je direktorica Nada Falica radila u TASKU jer je ona bila knjigovođa, a da nije radila u Kodingu i da ga nije niti imala na svojem računalu, a uvid u bankovne izvode su imali već spomenuti HG i ŽG koji su s tim radili pa i direktorica Nada Falica s obzirom na svoj položaj. Moguće je da je nekada bilo i reklamacija vezano uz plaćanje računa na transakcijskim uplatama jer se može dogoditi da su krivo proknjižene uplate, ali ove reklamacije početkom 2017. su bile isključivo vezane uz gotovinske uplate na blagajni. Kada joj je direktorica Falica rekla da je HG priznala da je uzimala novac iz blagajne, nije joj spominjala o kojem se iznosu radi. Na upit jesu li morali odgovarati blagajničko izvješće iz Kodinga za određeni dan i novac koji se taj dan predavao u banku, odgovorila je kako se jedan dio novca ostavljao za blagajnički minimum, a ostalo se predavalo na račun u banku, te je to u pravilu moralo odgovarati. Kada je navela da smatra da je HG naknadno vršila doknjižavanja u Kodingu kako bi zatvorila karticu kupaca, smatra da bi to morala raditi nekoliko dana nakon tog dana kada je uzela novce koje nije prikazala u blagajničkom izvještaju, a svakako do kraja mjeseca prije nego što se kupcima izda novi račun za plin. Na upit je li netko u firmi vršio kontrolu kartica kupaca s blagajničkim izvještajima i je li to radila revizija, odgovorila je kako misli da se to nije uspoređivalo, ne zna od kada je tvrtka Mazars Cinotti radila reviziju u njihovoj firmi. Dodala je kako nije primijetila da bi se u tom periodu koji je inkriminiran HG ponašala tako kao da ima više novca nego uobičajeno, a poznato joj je da je HG od poslodavca uzimala pozajmice, a ne sjeća se koje godine i u kojem iznosu. Na upit suca da pojasni dio svog iskaza kod PU brodsko-posavske od 17. prosinca 2019. kada je navela u zadnjoj rečenici: "primjerci koji su trebali biti uloženi u registrator nisu pronađeni", na koje se to primjerke odnosi, navela je kako se radi se o primjercima uplatnica koji su se prilagali uz blagajnički izvještaj, a nisu bili priloženi u konkretnim slučajevima kupaca koji su prijavili reklamacije jer te uplate nisu niti bile proknjižene iako se jedan primjerak uplatnice nalazio u bloku uplatnica. Na upit punomoćnika oštećenika da li joj je poznato i da li je vidljivo da ako netko mijenja podatke, odgovorila je da se u programu Koding i TASK bilježilo tko je unosio i mijenjao podatke tako da se vidjelo vrijeme unosa ili mijenjanje i ime korisnika koji je vršio taj unos odnosno izmjenu, te su oni u programu radili svatko na svoju lozinku, a nisu koristili tuđe te smatra da bi se u programu Koding negdje u pozadini moglo vidjeti ako netko tko u njemu radi kasnije na određeni dan pa naknadno unese neku promjenu uz karticu kupaca da bi to moralo biti negdje zabilježeno. Ako bi okrivljena primjerice za jedan dan sačinila blagajnički izvještaj bez jedne uplate, takav blagajnički izvještaj se ispisivao i unosio u TASK, te bi se novci dalje uplaćivali na banku, a mogla je nakon par dana ponovno ući u Koding izvršiti knjiženje na blagajni kupca u kojem slučaju bi to knjiženje bilo vidljivo u sada novom blagajničkom izvještaju za taj isti dan, no taj novi blagajnički izvještaj se nije ispisivao i nije bio nigdje vidljiv osim u samom programu Koding, te nitko nije provjeravao jesu li postojale različite verzije blagajničkih izvještaja za određeni dan.

16.1. Iz zapisnika o ispitivanju svjedoka SG kod PU brodsko-posavske, Služba kriminalističke policije od 17. prosinca 2019. razvidno je da je zaposlena u trgovačkom društvu Plin projekt d.o.o. Nova Gradiška na poslovima tajnice i poslovima obračuna plaća od 1997. godine. Od 2014. uz svoje poslove u slučaju odsutnosti HG radila bi i dio njezinih poslova blagajnice, točnije kada je ista bila na godišnjem odmoru, bolovanju ili kada je na sat-dva bila odsutna ako bi otišla liječniku. Kada bi ju mijenjala i radila poslove blagajnika primala je gotovinske uplate o potrošnji plina od kupaca temeljem blagajničkih uplatnica ili naloga za nacionalna plaćanja koje su kupcima dostavljali radi plaćanja. Uplatnice je potpisivala u svojstvu blagajnica kojom prilikom bi na kraju radnog dana novac od primljenih uplata prebrojila, napravila uplatnice o pologu utrška i u blagajni ostavila 1.000,00 kuna blagajničkog maksimuma. Potom bi napravila uplatnicu, novac stavila u kuvertu i predala drugim kolegama koji su ga polagali na žiro račun društva. Nakon što bi HG došla na posao predala bi joj uplatnicu o pologu utrška na žiro račun sa svim uplatnicama na temelju kojih je izvršena uplata korisnika za potrošnju plina. Te uplatnice HG bila je u obvezi knjižiti u analitiku odnosno na analitičkim karticama kupaca i zatvarati obveze kupaca koji su platili potrošnju plina. HG je sačinjavala i blagajnički dnevnik gdje je i knjižila te uplatnice o izvršenim uplatama kupaca za određeni dan. Prema pravilima poslovanja HG bila je dužna na kraju radnog dana primljene uplate uplatiti na žiro račun trgovačkog društva Plin projekt d.o.o. Nova Gradiška. Nakon što se izlista blagajnički izvještaj iz analitike tada se blagajna otvara u financijskom knjigovodstvu i blagajnik sačinjava blagajničku uplatnicu na zbirni iznos uplate za određeni dan po izvodu blagajne te po izvodu blagajne zbirni iznos uplata knjiži na karticu glavne knjige. Tada se blagajnički dnevn ik i izvod blagajne na kojem je specifikacija uplata po kupcima, nosi na kontrolu ŽG koji je zaposlen u računovodstvu na knjiženju ulaznih računa gdje isti vrši kontrolu na način da otvara karticu blagajne i provjerava da li je blagajnica uplatila iznos po uplatama knjiženih u blagajničkom dnevniku. Nakon što je izvršena kontrola blagajne, blagajnica sutradan otvara izvod blagajne i ako je primila neki iznos novca od primljenih uplata kupaca, a uplate nije knjižila, u blagajnu naknadno doknjižava na izvod blagajne u analitici i na analitičkim karticama zatvara obveze kupaca koji su platili. Takve uplate koje su doknjižene vodila je samo u analitici ali ih nije knjižila i prikazivala u financijskom knjigovodstvu, tako da te uplate nisu bile vidljive u financijskom knjigovodstvu. Negdje krajem veljače 2017. pojavile su se reklamacije kupaca koji su se žalili na stanje duga vezane za neplaćanje potrošnje plina i tada su kupci predočili primjerak uplatnice odnosno dokaz da su platili dug. Odmah su provjeravali zbog čega uplate kupaca nisu proknjižene u glavnoj knjizi, a ni u analitičkom knjigovodstvu te je utvrđeno da takve uplatnice po kojima je HG imala uplate od kupaca nije knjižila u analitici, a nije arhivirala niti odlagala u blagajnu i nema ih u poslovnoj dokumentaciji. Kada je utvrđeno da se očigledno nešto nije odrađivalo po propisima, a na temelju velikog broja reklamacija kupaca da su platili na blagajni i o tome su posjedovali drugi primjerak uplatnice, a te uplate nisu provedene kroz financijsko knjigovodstvo, dio uplatnica, odnosno blokova u kojem se nalazi treći primjerak uplatnice, pronašla je u arhivi društva, u kutijama u koje u koje je HG inače odlagala te blokove. Primjerci koji su trebali biti uloženi u registrator nisu pronađeni.

17. Svjedok ŽG je iskazao kako je radio u Plin projektu sve do 1. siječnja 2021., a prije toga unazad sigurno 15 godina, te je radio u knjigovodstvu salda- kontri dobavljača. Pored toga što je vršio knjiženje ulaznih računa, vršio je i kontrolu blagajničkog dnevnika svaki dan, te je u pravilu nosio novce u polog u PBZ. Blagajnički dnevnici su na formatu papira A4 na kojem su vidljive uplate i isplate, uplate od građana sa imenima i prezimenima, te iznosom, a isplate u odnosu na eventualno djelatnike koji su točili gorivo na INI dok nisu dobili INA kartice. Uz taj dnevnik su bile uplatnice građana i svaki iznos je odgovarao blagajničkom dnevniku, a i uz isplate su kao prilog bile isplatnice djelatnicima, te računi za kupljeno gorivo. Što se tiče novčanog pologa dobivao je uplatnicu na kojoj je pisao ukupni iznos, te specifikaciju novca i novac koji je odgovarao specifikaciji i uvijek je sve štimalo u banci kao i u odnosu na blagajnički dnevnik. Na upit zastupnika optužbe da li mu je poznato da su građani dolazili reklamirati neplaćene račune za plin, odgovorio je kako je njegovo radno mjesto bilo odvojeno od blagajne, te on nije bio upoznat i nema saznanja o tome što bi eventualno nepravilno radila okrivljena HG, a detaljnije je način na koji su radili opisao prilikom ispitivanja kod PU brodsko-posavske kod kojeg u cijelosti ostaje. Na upit je odgovorio kako on nije imao pristup u programu Koding kojemu je pristup imala po njegovom saznanju samo blagajnica, ne zna je li još tko imao, a on je radio u programu TASK. Osim što je pregledavao blagajnički izvještaj on nije pregledavao analitiku kupaca. Na upit branitelja da li mu je poznato da bi netko na kraju godine vršio usporedbu ukupnih uplata i stanja u Kodingu, odgovorio je kako misli da je i da je to radila revizija. Također misli da je pokojna direktorica Nada Falica imala pristup i Kodingu i TASKU. Nakon što je svjedoku predočen dio iskaza koji je dao kod PU brodsko-posavske, Službe kriminalističke policije od 17. prosinca 2019. kada je naveo: "Moja kontrola sastojala se u tome da utvrdim da li iznos isplate i uplate blagajne odgovara iznosu knjižen u blagajničkom dnevniku kao i zbirni iznos uplata u blagajni.", odgovorio je kako je to točno što je tada izjavio a i danas je to ponovio samo na drugi način. Nadalje nakon što mu je predočen dio iskaza koji je dao kod PU brodsko-posavske, Službe kriminalističke policije od 17. prosinca 2019. kada je naveo: "Knjigovodstveni program u kojem se tada radilo, automatski knjiži sve uplate analitički po kupcima, dok je u financijskom knjigovodstvu knjižen blagajnički dnevnik. Navedena knjiženja uplata u blagajnički dnevnik u financijskom knjigovodstvu radila je blagajnica HG, te u analitici zatvarala uplate po pojedinim korisnicima plina, odnosno kupcima." te upitan da pojasni, pojasnio je kako to znači da je knjiženja uplata kupaca u programu Koding radila blagajnica HG koja bi zatim blagajnički dnevnik prebacivala u program TASK, a on je blagajnički dnevnik kontrolirao onako kako je već to opisao. Na upit branitelja odgovorio je kako se ne sjeća da bi direktorica Nada Falica pozivala HG da nešto uskladi i koliko pamti na kraju godine je sve štimalo.

17.1. Kod PU brodsko-posavske, Službe kriminalističke policije svjedok ŽG naveo je da je od 2010. zaposlen u Plin projektu d.o.o. Nova Gradiška na poslovima knjigovođe, gdje je od 1998. poslove blagajnica obavljala HG, koju je povremeno mijenjala SG za vrijeme godišnjeg odmora ili kratkotrajnog izostanka s posla. HG mu je na kraju svakog radnog dana donosila na kontrolu blagajnički dnevnik u koji je evidentirala uplate kupaca za plin na određeni dan. Na blagajničkom dnevniku blagajnica je bila u obvezi evidentirati sve uplate blagajne. Uz blagajnički dnevnik priložila bi i dokumente i to blagajničke isplatnice o isplati akontacija za službena putovanja potpisana od strane primatelja i nje kao blagajnika te ukoliko je bilo isplata vezano za plaćanja računa u gotovini iz blagajne, kao i sve uplatnice od strane kupaca. Njegova kontrola sastojala se u tome da utvrdi da li iznos isplate i uplate blagajne odgovara iznosu knjiženja u blagajničkom dnevniku kao i zbirni iznos uplata u blagajnu. Nakon što bi blagajnica izvršila naplatu od kupaca za potrošnju plina te primila novčane uplate u gotovini, po završetku radnog dana je radila specifikaciju uplata po kupcima za taj dan i iznos uplate i sačinjavala izvod blagajne i to navodeći na specifikaciji šifre kupaca i šifre lokacije odnosno mjesto troška te iznos uplata. Zbirni iznos uplata prema izvodu blagajne odgovarao je evidentiranom iznosu uplata u blagajničkom dnevniku jer bi u suprotnom on odmah reagirao na takvu neispravnost. Uz izvod blagajne prilažu se i uplatnice o izvršenim uplatama kupaca i to blagajničke uplatnice ako su kupci plaćali potrošnju plina prema očitanju brojila ili nalozi za nacionalna plaćanja po kojima su plaćali akontacije za potrošnju plina. Duži primjerak je odlagan u blagajni dok je kraći primjerak takve uplatnice blagajnica ovjerila, stavila svoj potpis i datum uplate te ga vraćala kupcu. On je kontrolirao da li specifikacija uplata odnosno izvod blagajne na određeni dan odgovara uplati evidentiranoj u blagajničkom dnevniku, a što je svaki put odgovaralo. Kada bih kontrolom utvrdio da su podaci u suglasju, tada bi na blagajničkom dnevniku stavljao svoj vlastoručni potpis na mjestu „kontrolirao" dok je na mjestu blagajnika blagajnica HG stavljala svoj potpis, nakon čega je tako ovjerena dokumentacija vraćena blagajnici HG. Knjigovodstveni program u kojem se tada radilo automatski knjiži sve uplate analitički po kupcima dok je u financijskom knjigovodstvu knjižen blagajnički dnevnik. Navedena knjiženja uplata u blagajnički dnevnik u financijskom knjigovodstvu radila je blagajnica HG te u analitici zatvarala uplate po pojedinim korisnicima plina odnosno kupcima. Potom je dužnost blagajnice da sačini uplatnicu o pologu utrška, a on je gotovinu nosio u PBZ gdje ga je polagao na žiro račun. Novac je uvijek od HG dobio u kuverti, a novac nije nikada brojio. Iznos koji bi položio na žiro račun odgovarao bi iznosu na uplatnici o pologu utrška, a taj iznos je odgovarao i knjiženom iznosu pologa utrška u blagajničkom dnevniku. Tijekom 2017. saznao je da je HG vršila naknadno doknjižavanje pojedinih uplata kupaca na izvode blagajne i to u analitici, što on nije vidio jer nije imao pristupa tom programu. Nakon revizije rečeno je da je HG dio novca primljen od kupaca zadržavala za sebe, o čemu on nema konkretnih saznanja.

18. Iz ugovora o radu od 1. lipnja 2000. (list 35-36) proizlazi da je isti sklopila okrivljena HG sa tvrtkom Plin projekt d.o.o. za radno mjesto blagajnika, na puno radno vrijeme, te je isti mijenjan samo u odnosu na plaću aneksima od 1. kolovoza 2000. (list 37), 1. siječnja 2003. (list 38), 1. ožujka 2005. (list 39), a otkazan je Odlukom o izvanrednom otkazu ugovora o radu od 8. ožujka 2017. zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa (list 34).

19. Analizirajući svaki dokaz posebno i sve dokaze zajedno, te uspoređujući ih s obranom okrivljenika, ovaj sud nalazi za utvrđeno i dokazano da je okrivljena HG počinila kazneno djelo u vrijeme i na način kako je to opisano u izreci presude, te da nema elemenata koji bi isključivali njezinu kaznenopravnu odgovornost

20. S obzirom da se okrivljena HG očitovala da se ne smatra krivom te nije iznosila svoju obranu, sud je pristupio utvrđenju odlučnih činjenica u ovom postupku kao da je sve sporno.

21. O tome da je okrivljena HG odgovorna za ono što joj se stavlja na teret postoje brojni dokazi koji su izvedeni tijekom postupka.

22. Da je okrivljena HG u inkriminirano vrijeme bila zaposlena na radnom mjestu blagajnika u trgovačkom društvu Plin projekt d.o.o. u [adresa] proizlazi iz naprijed naznačenog ugovora o radu od 1. lipnja 2000., aneksa od 1. kolovoza 2000., 1. siječnja 2003., 1. ožujka 2005. te odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu od 8. ožujka 2017., dok iz izvatka iz Sudskog registra proizlazi da je sjedište tog trgovačkog društva bilo u [adresa] na adresi [adresa].

23. Nadalje, vještačenjem po vještaku financijske struke ĆG utvrđene su razlike po godinama između glavne knjige i analitike i to za 2009. manjak od 260.849,32 kune, za 2010. manjak od 94.960,19 kuna, za 2011. manjak od 125.779,65 kuna, za 2012. manjak od 116.984,77 kuna, za 2013. manjak od 171.258,49 kuna, za 2014. manjak od 205.386,90 kuna, za 2015. manjak od 188.087,78 kuna, za 2016. manjak od 176.413,70 kuna, za 2017. manjak od 28.011,13 kuna, manjak po reklamacijama kupaca u iznosu od 22.328,48 kuna, što uz višak za 2008. u iznosu od 17.450,76 kuna predstavlja ukupan iznos manjka od 1.372.609,65 kuna. U svome pisanom nalazu vještakinja ĆG je navela kako je mišljenja da se radi o promišljenoj pronevjeri koju je mogla odraditi upravo osoba koja radi na poslu blagajnice, jer su originali izvoda blagajne temeljem kojih je izvršeno knjiženje na kontima glavne knjige bili odloženi u registratore kao uredna i vjerodostojna knjigovodstvena dokumentacija, koja se slaže sa uplatama u blagajničkom izvještaju, no naknadno su se u računalu mijenjali isti dokumenti, doknjižavane su stavke uplata, mijenjani korisnici uplata i slično. Naime, kada prođe poslovna godina poslovne godine se zaključuju i odlože i nije uobičajena poslovna praksa da se ponovno listaju i uspoređuju sa istim dokumentima u računalu sve do trenutka dok nešto ne postane sumnjivo ili se ne slaže, pa se onda ide unatrag istraživati. Smatra da je to mogla odraditi jedino osoba koja je uplate i primala, a koje uplate nije položila na žiroračun jer da je kojim slučajem netko drugi doknjižavao uplate, u slučaju da su polagani novci, došlo bi do salda preplate po pojedinom kupcu. Također je uočila da su određena knjiženja odrađivana unatrag i to čak i po nekoliko mjeseci unatrag. Svoje zaključke i iznose do kojih je došla po godinama je usporedila sa utvrđenjima revizorske tvrtke Mazars Cinotti Audit d.o.o. te se njezina utvrđenja u konačnom iznosu razlikuju gotovo neznatno, za iznos od samo 7.989,58 kuna.

23.1. Na raspravi je dodatno objasnila kako bi se razlika nepoloženog novca za pojedini dan knjižila na analitičke račune kupaca unatrag, opozivajući već proknjižene dokumente, a pretpostavlja da je to bilo iz razloga kako kupci koji su platili svoje račune ne bi dobili opomene. Nadalje je navela kako je mišljenja da je osoba koja je to radila morala znati da će se pojaviti razlika, te je stoga najčešće u mjesecu prosincu vršila uplate samo na sintetiku, dok nije na analitici rasknjižavala te nove uplate, a ti kupci sa novim uplatama nisu niti dobivali opomene. Nakon što je završena poslovna godina i nakon što su prenesena početna stanja, najčešće su tijekom mjeseca siječnja i veljače u analitici doknjižene uplate iz mjeseca prosinca, kako opet ti kupci ne bi dobili opomene, dok uplate novca na račun nije bilo i u tim mjesecima je zbroj sintetike daleko manji od zbroja svih proknjiženih uplata po analitičkim šiframa svih kupaca. Tako se ponavljalo iz godine u godinu. Unatrag su mijenjane i temeljnice i izvodi banke i blagajnički izvještaji, tako da nema pravila na koji način je sve skupa odrađeno. Na mjesečnoj bazi bi to poslodavac jako teško pratio, obzirom na velik broj kupaca i uobičajeno se u knjigovodstvu taj saldo sintetike i analitike usklađuje sa 31.12. kada mora biti jednak. Dodala je kako je ona na uvidu imala originalnu dokumentaciju te napomenula da su se u to vrijeme koristili kompjutorski programi koji su imali dva odvojena knjiženja, jedno u analitici drugo u sintetici i ta dva knjiženja nisu bila automatski povezana. U novijim verzijama kompjutorskih programa sve je objedinjeno i ne može doći do takvih propusta, odnosno manipulacija . Stoga je utvrdila da se radi o iznosu manjka od 1.372.609,65 kuna.

24. Sud nalazi da je za tako utvrđeni manjak odgovorna upravo ovdje okrivljena HG koja je taj iznos novca neovlašteno prisvojila za sebe, a na takav zaključak upućuju brojni dokazi. Tako je svjedok RG iskazao kako je na blagajni radila isključivo HG što se tiče financija i novaca te rasknjižavanja, a eventualno kada bi bilo puno posla i puno uplata poslije 15-og u mjesecu znala bi joj pomoći SG u vezi rasknjižavanja. Nadalje je naveo kako bi mu okrivljena HG naknadno dala podatke o tome tko nije platio po opomeni radi provedbe daljnjeg postupka isključenja, sjeća se da je uvijek kasnila u vezi izrade godišnjih financijskih izvješća te se direktorica Nada Falica žalila na taj dio posla, te mu je direktorica Nada Falica rekla da je HG zvala na razgovor i da je HG priznala da je uzela nešto novaca. Također je naveo da su počeli dolaziti potrošači koji su dobili račune na kojima je bilo naznačeno da imaju dugovanja, a oni su dolazili sa primjercima uplatnica na kojima je bio potpis HG, a koje nisu bile evidentirane pa je tada i on počeo sumnjati da nešto nije u redu, a radilo se o trećem primjerku uplatnice koje nisu bile proknjižene, te se poslije u ladici od stola HG našla hrpa tih uplatnica. Svjedok KG se sjeća da se radila revizija i da su dolazili kupci sa uplatnicama na kojima je bio potpis HG te je utvrđeno da nisu odgovarali blagajnički izvještaji sa financijama pri izradi godišnjih financijskih izvješća. Iskazao je kako su u firmu počeli dolaziti ljudi koji su dobili obavijest da imaju dug, a dolazili su s uplatnicama na kojima je bio žig firme i koje su bile potpisane od strane HG, a nisu bile proknjižene te su oni u tvrtki u ormaru u prostoriji koju je koristila HG našli blokove sa trećim primjerkom uplatnice, te bi utvrdili da je doista izdana potvrda o uplati koja nije bila proknjižena, a našli su desetine takvih uplatnica. Svjedokinja SG je iskazala kako je okrivljena HG isključivo radila posao blagajne, primala je uplate kupaca koji su plaćali račune za plin na blagajni i knjižila je te uplate u programu koji su imali na kartici kupaca, kako bi se zatvorili računi koji su izdani kupcu, a kada su krajem 2016. uveli novi program od firme Koding utvrđene su razlike, a nakon što su utvrdili da je sve u redu sa programom, direktorica je obavila razgovor sa HG te je direktorica rekla da je HG priznala da je uzimala novac iz blagajne te je sutradan otišla iz firme. Navela je kako su oni koristili dva programa te je jedan bio isključivo financijski – TASK, a drugi Koding koji je bio komunalni program i u tom programu su se upisivala stanja plinomjera, obračun i knjižile su se kroz blagajnu uplate kupaca te blagajnica kada završi dan i napravi blagajnički izvještaj prenosi ga u program TASK u glavnu knjigu i ta dva izvještaja u Kodingu i TASKU moraju odgovarati i HG je to svakodnevno radila, a kada su kasnije pregledavali izvještaje ustanovili su način na koji je ona to radila. Npr. ako je u danu bilo 50.000,00 kuna uplata, jednu uplatu od primjerice 1.000,00 kuna ne proknjiži u blagajničkom izvještaju u programu Koding, te završi za taj dan blagajnički izvještaj i prenese ga u glavnu knjigu u programu TASK i tako su na taj način usklađeni blagajnički izvještaji iz Kodinga i glavna knjiga u TASKU. Nakon toga HG mora tu uplatu proknjižiti na karticu kupca u Kodingu kako se kupci ne bi bunili. Po njezinom mišljenju HG je naknadno ulazila u blagajničke izvještaje u programu Koding bilo za taj dan za koji prethodno nije proknjižila neku uplatu ili za neki drugi dan, te nadoknjižava tu uplatu kako bi kupci bili zatvoreni u Kodingu, ali to nije prenosila u glavnu knjigu, a zbog čega su kasnije uočene razlike između knjiženja u glavnoj knjizi i blagajničkom izvještaju. Koliko joj je poznato HG je na kraju godine kada se radio obračun usklađivala razliku koja bi se pojavila tako što bi razliku prenosila ili u prethodnu ili slijedeću godinu tako da bi stanje štimalo na dan 31.12., a čula je od direktorice da je ista govorila HG da nešto ne štima i da se mora uskladiti, te bi HG to odradila. Nadalje je navela kako su se učestale reklamacije počele događati početkom 2017. te pretpostavlja da je to bilo zbog toga što HG nije znala ili nije mogla u tom novom programu zatvoriti uplate te je ona sudjelovala u provjeri reklamacija od strane kupaca, naime, kupci bi donijeli svoj primjerak uplatnice pa bi ona tražila njihov primjerak u uplatničkom bloku i našla bi ga, ali uplata nije bila proknjižena kroz program Koding. Iskazala je kako je okrivljena HG radila kupce tako da je u programu Koding radila knjiženja i za uplate kupaca koje su vršene bezgotovinskim uplatama na račun, no ove reklamacije početkom 2017. su bile isključivo vezane uz gotovinske uplate na blagajni. Svjedok ŽG je naveo kako je knjiženja uplata kupaca u programu Koding radila kao blagajnica okrivljena HG koja bi zatim blagajnički dnevnik prebacivala u program TASK, a on je blagajnički dnevnik kontrolirao odgovara li priloženim uplatnicama građana te isplatama djelatnika i računima za kupljeno gorivo te je naveo da je to uvijek odgovaralo. Svjedok DG je iskazao da je prilikom uvođenja novog softvera za sustav financija došlo do situacije da se nisu mogle uskladiti knjige i stavke sintetike i analitike zbog čega se čak sumnjalo u ispravnost tog softvera, a nakon što je utvrđeno da softver radi dobro vidjelo se da postoji disbalans od 1,5 milijuna kuna te je direktorica Nada Falica pitala HG gdje su novci te joj je rekla da dođe sutradan u ured na razgovor. On je ujutro u firmi vidio HG i primijetio je da je bila vidno uznemirena te mu je nakon povratka iz Zagreba direktorica Nada Falica rekla da imaju veliki problem i da je HG načelno priznala da je napravila neke zahvate s novcem, što ih je šokiralo, jer su se svi poznavali i bili su u dobrim odnosima. Također mu se jednom prilikom obratio poznanik LG koji mu je rekao da je dobio opomenu pred isključenje zbog neplaćanja iznosa od 1.800,00 kuna, za što je rekao da je sigurno platio, te su pregledali Natašino radno mjesto te su pronašli treću kopiju uplatnice iz koje je proizlazilo da je račun plaćen, ali ta uplatnica nije bila evidentirana u sustavu, niti je novac položen na račun, nakon čega su u dogovoru s vlasnicima odlučili da se napravi kompletno forenzično vještačenje te su pronašli više paragon blokova na radnom mjestu okrivljene HG s takvim uplatnicama. Objasnio je kako je uplate na blagajni u [adresa] vršila isključivo HG te je imala pristup programu za to, a svaka promatrana godina zasebno je bila u redu, no novci su se uzimali iz prethodne godine koja je bila zaključena, te se ista otključavala i novci su se prenosili u slijedeću godinu, a to je saznao jer se interesirao za to kod direktorice Nade Falica i kod revizorske tvrtke Mazars Cinotti Audit d.o.o. Sud nalazi da su navedeni svjedoci iskazivali istinito jer su njihovi iskazi u bitnim dijelovima suglasni jedni drugima te materijalnoj dokumentaciji u spisu u vidu nalaza i mišljenja vještaka ĆG, te toga da je u stanu kod okrivljene HG pronađena dokumentacija opisana u zapisnicima o privremenom oduzimanju predmeta od 14. travnja 2017. prilikom pretrage njezina stana. Osim toga sud ne vidi zbog kojeg bi razloga navedeni svjedoci lažno iskazivali na štetu okrivljene HG jer su s njome kao radni kolege bili u dobrim odnosima.

25. S druge strane iskazi svjedoka obrane FG, CG i NG ne mogu uspješno osporiti dokaze optužbe niti poljuljati zaključak o odgovornosti okrivljene HG jer nije uvjerljivo da bi toliki manjak u blagajni nastao od toga što bi članovi uprave i radnici koji su radili u upravi bez ikakve popratne dokumentacije uzimali novce iz blagajne za aparat za kavu, te novce kojima se kupovalo piće u trgovini, za sastanke, odnosno troškove reprezentacije, kako to navodi svjedok CG ili da bi se radilo o novcu koji je isplaćivan radnicima druge tvrtke Plin instalacija za gorivo, cestarinu i za putne naloge jer se radilo o dvije odvojene tvrtke i dvije odvojene blagajne koje su se neko vrijeme nalazile na istom mjestu, no s manjkom novca u blagajni se nastavilo i nakon 2012., nakon što su se talijanski vlasnici razišli s direktorom TG koji je bio vlasnik tvrtke Plin instalacije d.o.o. i direktor tvrtke Plin projekt d.o.o., postali 100%-tni vlasnici Plin projekt d.o.o. te se tvrtka Plin projekt d.o.o. preselila na drugu lokaciju i više nisu imali veze sa tvrtkom Plin instalacije d.o.o. koji su samo povremeno vršili neke poslove za njih na temelju narudžbe te HG više ništa službeno nije radila za tu tvrtku već samo za Plin projekt d.o.o., kako je to obrazložio svjedok DG. Naime, krajnje je neuvjerljivo da bi se novci iz blagajne jedne tvrtke bez ikakve kontrole davali svakodnevno radnicima druge tvrtke, kada je i svjedok FG iskazao da je predavao HG račune koje bi platio svojim novcima da mu ih refundira te bi mu isplaćivala novce na temelju napisanih putnih naloga, no nije znao sa čijeg računa su bili ti novci te je naveo da to nije bilo toliko često, dok nije podizao novce na blagajni za neke sitne popravke niti za materijale jer su imali skladište, a imali su otvoren račun na trgovini NKM koja je držala robu za vodovod, grijanje i instalacije te su ondje mogli kupiti robu, a račun podnijeti firmi. Ni svjedok NG nije znao za koje sve firme je radila blagajna na kojoj je radila okrivljena HG no iskazao je da nikada nije zadržao novac koji ne bi naknadno opravdao. Sud nalazi da su i navedeni svjedoci FG i NG iskazivali istinito sukladno svojim saznanjima, no njihovi iskazi po stavu ovog suda nikako ne doprinose oslobođenju ili umanjenju odgovornosti okrivljene HG. U odnosu na iskaz svjedoka CG koji je ujedno i otac okrivljene, sud nalazi da je isti iskazivao pristrano, te da je nastojao preuveličati stvari opisujući koliko novaca se uzimalo tjedno iz blagajne na kojoj je bila njegova kćer, okrivljena HG, pa je navodio da je tjedno to bilo po par tisuća kuna, i da se to sve miješalo, da nekad u blagajni nije bilo novaca pa su čak znali čekati da netko plati plin pa da bi onda uzeli te novce i išli raditi što je doista teško za povjerovati u odnosu na tvrtku koja se bavi distribucijom plina, te nije uvjerljivo da bi se miješali novci kojima raspolaže tvrtka koja je u 90%-tnom vlasništvu osoba iz Italije sa novcima tvrtke TG, Plin instalacije d.o.o. pa je za sud jasno da manjak koji je nastao u poslovanju tvrtke Plin projekt d.o.o. ne potječe od toga što su se novci tvrtke Plin projekt d.o.o. isplaćivali radnicima tvrtke Plin instalacije d.o.o., a niti kako je već rečeno da bi to bilo od korištenja novca iz blagajne za kavu.

25.1. Također ono što jasno i nedvojbeno upućuje na odgovornost okrivljene HG za ono što joj se stavlja na teret je okolnost da je upravo kod nje, a ne kod nekog drugog, pronađena dokumentacija tvrtke Plin projekt d.o.o. u vidu uplatnica o izvršenim uplatama plina kupaca plina, izvodi tvrtke Plin projekt d.o.o. o knjiženim uplatama, analitičke kartice kupaca, knjigovodstvene i analitičke kartice, izvodi iz otvorenih stavaka, računi, fakture za financijske usluge, uplatnice – nalozi za plaćanje o izvršenim uplatama kupaca plina po pojedinim godinama, a kako to proizlazi iz zapisnika o pretrazi doma i drugih prostora od 14. travnja 2017. sa pripadajućim potvrdama (list 728-746) te same oduzete dokumentacije koja je pridodana spisu predmeta i koju je financijski vještak ĆG imala na raspolaganju pa je jasno da je okrivljena HG činila manipulacije u vezi sa knjiženjem uplata, ona je jedina imala priliku, znanje i mogućnost da to čini, a s obzirom na prirodu svog radnog mjesta i ovlasti koje je imala da radi u oba programa u kojima su se bilježile uplate i to komunalnom programu Koding u kojem je gotovo isključivo radila ona, te u financijskom programu TASK, dok je primjerice svjedok ŽG radio samo u programu TASK i nije imao pristup programu Koding. Stoga se kao jedini logičan i opravdan nameće zaključak da je okrivljena HG, koja je primala uplate, izdavala potvrde o plaćanju i iste pohranjivala, naknadno vršila doknjižavanja i preknjižavanja i to osobito na kraju godine, na što upućuje dio iskaza svjedoka RG kada navodi da je okrivljena HG uvijek kasnila u vezi izrade godišnjih financijskih izvješća, kako bi uskladila stanje na način kako je to opširno opisala vještakinja ĆG, a kako bi pokrila svoje manipulacije u svrhu neovlaštenog zadržavanja za sebe novca od primljenih uplata, a na koji način je kroz inkriminirano razdoblje za sebe neovlašteno zadržala iznos od 1.372.609,65 kuna, a za taj isti iznos je oštetila tvrtku Plin projekt d.o.o. Sud je u potpunosti prihvatio kao točan, objektivan i u skladu sa pravilima struke sačinjen nalaz i mišljenje vještaka ĆG koja je za svoje zaključke dala uvjerljiva objašnjenja te je odgovorila na sva pitanja.

26. U odnosu na zdravstveno stanje okrivljene HG i njene sposobnosti da sudjeluje kao okrivljenik u ovom postupku sud je proveo vještačenja po vještacima medicinske struke i to dr. Marijanu Cesariku i psihijatru dr. Dušanu Mamuli koji su obojica, kako na temelju pregleda okrivljene, tako i na temelju uvida u medicinsku dokumentaciju, zaključili da je ista raspravno sposobna te je sud u cijelosti prihvatio njihove zaključke kao objektivne i stručno sačinjene.

27. Stoga je sud našao da su u postupanju okrivljene HG u potpunosti ostvarena obilježja kaznenog djela pronevjere iz članka 233. stavak 2. u vezi stavka 1. KZ/11, jer je okrivljena HG kao blagajnica protupravno prisvojila tuđe pokretne stvari (novac) koje su joj povjerene u radu, a vrijednost povjerene stvari je velika jer prelazi iznos od 60.000,00 kuna (7.963,37 eura) iz članka 87. stavak 29. KZ/11. Pri tome je okrivljena bila ubrojiva, a postupala je sa izravnom namjerom svjesna zabranjenosti svojeg postupanja, zbog čega ju je sud proglasio krivom zbog počinjenja kaznenog djela pronevjere iz članka 233. stavak 2. u vezi stavka 1. KZ/11.

28. Na temelju članka 431. stavak 3. ZKP sud je odbio kao neosnovan prijedlog obrane da se kao nezakonit dokaz izdvoji nalaz i mišljenje vještaka ĆG od 15. ožujka 2020. (list 872-1155 K spisa). Naime, sud nije našao da bi u odnosu na nalaz i mišljenje vještaka ĆG postojao bilo koji razlog iz članka 10. stavak 2. točka 1. do 4. ZKP, a zbog kojih bi navedeni nalaz i mišljenje bio nezakonit dokaz. Naime, bez obzira što je navedeno vještačenje sačinjeno na temelju naloga ODO u Požegi, radi se o zakonitoj dokaznoj radnji koja je predviđena Zakonom o kaznenom postupku te ju je ovlašteno nalagati Državno odvjetništvo kao ovlašteni tužitelj u ovom predmetu tijekom istraživanja, odnosno tijekom istrage kako bi prikupilo podatke o osnovanosti sumnje u to je li okrivljena počinila kazneno djelo ili ne, obrani je dostavljen navedeni nalaz i mišljenje, vještakinja je iznijela nalaz i mišljenje i u usmenom obliku na raspravi u prisutnosti stranaka, pa ne postoji niti jedan zakonski razlog zbog kojeg bi isto trebalo izdvojiti kao nezakonit dokaz, a prigovori obrane se suštinski odnose na neslaganje sa zaključcima vještakinje, što nije pitanje zakonitosti, već pitanje ocjene vjerodostojnosti zaključaka vještaka.

29. Na temelju članka 421. stavak 1. točka 2. ZKP odbijen je kako nevažan dokazni prijedlog obrane da se pribave revizorska izvješća za inkriminirani period od oštećenika i cjelokupna knjigovodstvena financijska dokumentacija oštećenika za inkriminirani period, a na temelju koje su rađena redovita godišnja revizorska izvješća tvrtke Mazars Cinotti Audit d.o.o., a koja su prethodila izvanrednom revizorskom izvješću iste tvrtke na temelju kojeg je utvrđen manjak i podnesena kaznena prijava, s obzirom da po stavu suda spisu predmeta priloži sva relevantna materijalna dokumentacija koja je neophodna za utvrđivanje odlučnih činjenica u konkretnom slučaju, te niti na temelju ispitivanja vještakinje ĆG nije utvrđena potreba za pribavom dodatne knjigovodstveno materijalne dokumentacije.

30. Sud je na temelju članka 421. stavak 1. točka 2. ZKP odbio kao nevažan dokazni prijedlog obrane da se dopunski ispita vještakinja ĆG, s obzirom da je činjenično stanje u tom dijelu dovoljno utvrđeno te je vještakinja odgovorila na sva pitanja stranaka i suda i sud ne nalazi da bi nalaz i mišljenje imalo kakve proturječnosti i nejasnoće, a pogotovo u pogledu utvrđivanja odlučnih činjenica, zbog čega nije bilo potrebno dodatno ispitivanje vještakinje ĆG.

31. Sud je na temelju članka 421. stavak 1. točka 2. ZKP odbio kao nevažan dokazni prijedlog obrane da se ispitaju svjedoci IG i ČG na okolnost financijske i poslovne veze između društava Plin instalacija i Plin projekta i na okolnost primanja gotovinskih uplata računa oštećenika i veze istih sa Plin instalacijama, s obzirom da su djelomično o tim okolnostima već iskazivali isp itani svjedoci obrane, zaposlenici Plin instalacija CG, FG i NG, te svjedok optužbe DG, pa je u tom dijelu činjenično stanje u pogledu odlučnih činjenica dovoljno utvrđeno.

32. Na temelju članka 421. stavak 1. točka 2. ZKP odbijen je kao nevažan dokazni prijedlog obrane da se provede novo financijsko vještačenje jer po stavu ovog suda nalaz i mišljenje vještaka ĆG nema nedostataka niti proturječnosti zbog kojih bi trebalo ponavljati vještačenje.

33. Odbijen je dokazni prijedlog obrane za provođenjem grafološkog vještačenja potpisa okrivljene HG na uplatnicama koje su pronađene u ormaru tvrtke oštećenika kao nedovoljno obrazložen i nedovoljno preciziran, a s obzirom na opsežnost privremeno oduzete materijalne dokumentacije koja se nalazi u spisu predmeta u čak osam dodatnih svezaka, pa je potrebno da obrana precizira točno na koje uplatnice misli naznačujući ih rednim brojem stranice osnovnog spisa, odnosno priloga, broja uplatnice, imena osobe na uplatnici i slično.

34. Sukladno članku 3. stavak 1. i 2. KZ/11 sud je prema okrivljenoj primijenio kazneni zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja kaznenog djela i to naznačen u uvodu presude, iako je isti naknadno više puta mijenjan no naknadne izmjene nisu blaže za okrivljenu.

35. Pri izboru vrste i mjere kazne sud je primijenio opće pravilo o izboru vrste i visine kazne, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, a cijeneći pritom sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža, osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela, prijašnji počiniteljev život, njegove osobne i imovinske prilike, kao i njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela.

36. Prvenstveno valja uočiti kako je okrivljena postupala s najvišim stupnjem krivnje, jer je bila ubrojiva i postupala je s izravnom namjerom i svjesna zabranjenosti svog postupanja. Što se tiče ranijeg života okrivljene vidljivo je da ista nije kazneno osuđivana, što proizlazi iz izvatka o kaznenoj evidenciji, pa tu okolnost okrivljenoj valja cijeniti kao olakotnu. Sud je također okrivljenoj olakotnim cijenio njezino zdravstveno stanje u vidu toga da ista boluje od kronične komplicirane migrene. Iz podataka o osobnom i imovnom stanju okrivljene, a koje je sama prezentirala sudu, vidljivo je da se radi o osobi lošeg imovnog stanja, razvedenoj i bez djece, bez imovine, a koje okolnosti u konkretnom slučaju ne utječu na to niti da bi kazna za okrivljenu trebala biti blaža niti teža. S druge strane sud otegotnim kod okrivljene nalazi okolnost da je svoje radnje kojima je ostvarila obilježja kaznenog djela pronevjere činila kroz dugo vremensko razdoblje od nešto više od 9 godina, zbog čega sud nalazi da je ista bila izrazito uporna u protupravnom ponašanju pa je pokazala visoku razinu kriminalne volje. Osim toga tu svoju upornost i vrlo izraženu kriminalnu volju okrivljena je pokazala na način da je vršila širok spektar manipulacije sa knjigovodstvenim podacima, o čemu je iskazivala vještakinja ĆG navodeći da nema pravila na koji način je sve skupa odrađeno. Da je okrivljena HG uložila velik trud u počinjenje ovog kaznenog djela proizlazi i iz opsežnosti kod nje pronađene poslovne dokumentacije trgovačkog društva Plin projekt d.o.o., pa sud zaključuje da je okrivljena morala uložiti veliki trud da bi pokrila sve svoje manipulacije, a što joj ne ide u prilog, već naprotiv. Nadalje, sud otegotnim nalazi i visok iznos ostvarene imovinske koristi, odnosno visinu pronevjerenog iznosa koji u svom ukupnom zbroju više od dvadeset puta premašuje člankom 87. stavkom 29. KZ/11 propisanu vrijednost velike vrijednosti stvari, odnosno znatne imovinske koristi, pa se ta okolnost okrivljenici mora uzeti kao značajna otegotna okolnost. Imajući u vidu navedeno, da u konkretnom slučaju otegotne okolnosti u znatnoj mjeri nadmašuju one olakotne, sud nalazi da je okrivljenoj HG primjereno izreći jedino bezuvjetnu kaznu zatvora čiju visinu je sud odmjerio u trajanju od dvije godine i četiri mjeseca. Sud nalazi da će se tako odmjerenom kaznom u dovoljnoj mjeri izreći prijekor okrivljenoj zbog počinjenog kaznenog djela, utjecati na nju da ubuduće ne čini kaznena djela te će se utjecati na ostale građane da ne čine kaznena djela kroz razvijanje svijesti o štetnosti činjenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.

37. S obzirom da u ovom postupku oštećenik nije postavio imovinskopravni zahtjev, a sud je utvrdio da je okrivljena HG počinjenjem kaznenog djela ostvarila imovinsku korist, sud je na temelju članka 560. stavak 1. i 2. ZKP/08 utvrdio da novčani iznos od 182.176,61 eura predstavlja imovinsku korist koju je okrivljena HG ostvarila kaznenim djelom iz članka 233. stavak 2. KZ/11, utvrdio da je taj iznos imovina Republike Hrvatske, pa je naloženo okrivljenoj HG da navedeni iznos uplati u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.

38. Budući je proglašena krivom, sud je okrivljenoj na temelju članka 148. stavka 1. u svezi s člankom 145. stavak 2. ZKP/08 naložio naknaditi sve troškove kaznenog postupka i to trošak financijskog-knjigovodstvenog vještačenja po vještaku ĆG u iznosu od 4.871,46 eura, koji je nastao prije podizanja optužnice, trošak pristupa svjedoka na raspravu u iznosu od 51,68 eura, trošak medicinskog vještačenja po vještacima dr. Marijanu Cesariku i dr. Dušanu Mamuli i trošak financijskog- knjigovodstvenog vještačenja po vještakinji ĆG nastali tijekom rasprave pred sudom, a o visini kojih troškova će sud donijeti posebno rješenje, te paušalni trošak u iznosu od 200,00 eura u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske.

39. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Požegi 5. svibnja 2025.

Sudac:

Antun Akšamović

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom sudu u 5 (pet) istovjetnih primjeraka, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. ODO u Požegi na broj KO-DO-11/2023

2. HG, okrivljena

3. Nemanja Nožinić, branitelj

4. E.ON Distribucija plina d.o.o. za izgradnju distribucijskih mreža, distribuciju plina i održavanje, oštećenik

5. ŠG, punomoćnik oštećenika

6. Županijski sud u Slavonskom Brodu, sudac izvršenja, 2x, po pravomoćnosti

7. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Odjel za oduzetu imovinu, po pravomoćnosti presude