REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

Stalna služba u Donjoj Stubici

Matenačka cesta 3/1

Posl.br. Ps-1/2022-47

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Donjoj Stubici, po sutkinji Vesni Posavec kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice-protutuženice DĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Ozrenu Tatarcu, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika-protutužitelja AĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Ivani Eni Hemar, odvjetnici u OD Terešak i partneri u Zagreb, nakon održane i zaključene glavne rasprave u prisutnosti tužiteljice-protutuženice i protutuženika-tužitelja, te oboje punomoćnika stranaka, radi iseljenja i utvrđivanja prava vlasništva, dana 05. svibnja 2025.god.

p r e s u d i o  j e

I. Prihvaća se tužbeni zahtjev tuženika-protutužitelja AĐ koji glasi:

1. Utvrđuje se da je nekretnina označena kao z. k. č. br. [katastarska čestica], oranica pri divjači u Andraševcu, površine 282 čhv, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kod Zemljišnoknjižnog odjela Donja Stubica Općinskog suda u Zlataru,predstavlja bračnu stečevinu, na način da su tužitelj AĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženica DĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnici u ½ dijela nekretnine.

2. Tuženica DĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužna je trpjeti upis brisanja njezinog prava vlasništva na nekretnini označenoj kao z. k. č. br. [katastarska čestica], oranica pri divjači u Andraševcu, površine 282 čhv, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kod Zemljišnoknjižnog odjela Stalne službe u Donjoj Stubici Općinskog suda u Zlataru, u ½ dijela u korist tužitelja AĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

3. Nalaže se tužiteljici-protutuženici DĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tuženiku-protutužitelju AĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi parnični trošak u iznosu od 3.469,81 eura s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom počevši s danom donošenja presude do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice-protutuženice DĐ, koji glasi:

"Nalaže se tuženiku AĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da iseli iz nekretnine u vlasništvu tužiteljice DĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] oranica pri divljači u Andraševcu, ukupne površine 282 čhv, ta da istu nekretninu slobodnu od osoba i stvari preda tužiteljici, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

Obrazloženje

1.Tužiteljica je podnijela tužbu u kojoj navodi da su ona i tuženik AĐ bivši bračni drugovi čiji brak je razveden 03.02.2020. presudom Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Donjoj Stubici, posl.br. P Ob-130/20219-4. Tužiteljica je vlasnica nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], oranica pri [adresa] u [adresa]. Gornja nekretnina u stvarnosti predstavlja obiteljsku kuću s dva odvojena stana s time u da u jednom stanu površine 120 m2 stanuje tužiteljica s dvoje zajedničke djece i sinom iz prvog braka, dok u drugom stanu površine 100 m2 stanuje tuženik. Stan u kojem živi tužiteljica u trenutku preseljenja nakon razvoda braka nije bio namješten, osim spavaćih soba, dok tuženik živi u kompletno namještenom stanu, uređenom za vrijeme trajanja braka.

Tuženik već dvije godine, koliko je prošlo od razvoda braka stranaka, odbija iseliti iz predmetne nekretnine te se oglušio na sve prijedloge tužiteljice s tim u vezi, pa tako bez suglasnosti tužiteljice besplatno stanuje u navedenoj nekretnini, te podmiruje jedino svoj dio režijskih troškova.

Tužiteljica ima kći iz prvog braka koja zbog manjka životnog prostora živi u podstanarstvu. Traži iseljenje tuženika iz predmetne nekretnine .

2/1.U odgovoru na tužbu, tuženik ističe kako su postavljena tužba i tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovani, te ukazuje kako predmetni stan predstavlja njegov obiteljski dom i jedina je nekretnina u kojoj tuženik živi, stoga smatra postupak iseljenja u cijelosti neosnovanim.

Tuženik pritom ukazuje na članak 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, koja propisuje institut prava na dom, a sukladno istom članku, svatko ima pravo na poštovanje svoga privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja te garanciju da se javna vlast neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira, ili gospodarske dobrobiti zemlje, te radi sprječavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih. Obzirom da se u konkretnom predmetu ne radi o zaštiti nabrojenih vrijednosti, prihvaćanje tužbenog zahtjeva predstavljalo bi grubu povredu ustavnog prava nepovredivosti doma, sukladno članku 34. Ustava Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14), a na što je sud dužan paziti po službenoj dužnosti.

Tuženik dalje navodi kako u predmetnoj nekretnini živi u duljem vremenskom razdoblju, uredno podmiruje režijske troškove i izvršavao je ulaganja u nekretninu kojom je vrijednost nekretnine višestruko povećao, a iseljenjem bi postao beskućnik, obzirom da nema gdje otići živjeti.

2/2. Tuženik ne osporava da je predmetna čestica zemlje vlasništvo tužiteljice, no u pogledu kuće koja je izgrađena na zemljištu tužiteljice, navodi kako ista nije vlasništvo u 1/1 vlasničkog dijela tužitelja, obzirom da su tužiteljica i tuženik zajedno u roku od 10 godina gradili kuću na predmetnom zemljištu, te je tuženik samostalno, vlastitim novcima ulagao sredstva u kuću.

Dakle, tužitelj i tuženik nisu sklopili nikakav pisani ugovor kojim bi na drugačiji način ugovorili svoje imovinsko-pravne odnose ili utvrdili drugačije suvlasničke omjere na kući, stoga, se ista ima smatrati bračnom stečevinom, čije utvrđenje tužitelj nije tražio prilikom razvoda braka.

Zaključno, tuženik navodi kako se nesporno nalazi u posjedu stana, no sporno je ima li isti pravnu osnovu za korištenje stana, koju tuženik zaista i ima jer ista kuća predstavlja u naravi bračnu stečevinu a kako je izgrađena zajedničkim sredstvima tužiteljice i tuženika, te je li dužan tužitelju predati stan u posjed, obzirom da nema riješeno stambeno pitanje.

O istome se govori i u presudi Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl.br: Ps- 277/2016 od 27.6.2017.godine, te u Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske, posl.br: U-III-4410/2014 od 7.2.2017.godine.

2/3. Zbog svega naprijed navedenog, tuženik predlaže da sud u cijelosti odbije tužitelja s tužbom i postavljenim tužbenim zahtjevom.

Podredno, obzirom da u odnosu na predmetnu nekretninu upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], oranica pri divjači u [adresa], koja nekretnina u stvarnosti predstavlja obiteljsku kuću s dva stana, jednog površine 120 m2, a drugog površine 100 m2, nije utvrđeno je li ista vlastita imovina ili bračne stečevina tužitelja i tuženika, tuženik ovim putem podnosi protutužbu kojom će sud utvrditi označena kao z. k. č. br. [katastarska čestica], oranica pri divjači u [adresa], površine 282 čhv,

upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kod Zemljišnoknjižnog odjela Donja Stubica Općinskog suda u Zlataru,

predstavlja bračnu stečevinu, na način da su tužitelj AĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženica DĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnici u ½ dijela nekretnin, te je tužiteljica dužna trpjeti upis brisanja njezinog prava vlasništva na nekretnini označenoj kao z. k. č. br. [katastarska čestica], oranica pri divjači u [adresa], površine 282 čhv, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kod Zemljišnoknjižnog odjela Donja Stubica Općinskog suda u Zlataru,u ½ dijela u korist tužitelja AĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]. Provedba se povjerava Zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda, u roku od 15 dana.

3.Nadalje, tijekom postupka tužiteljica ( na listu 97-124 spisa) iznosi da su i zemljište i kuća vlastita imovina tužiteljice, koju su izgradili njezini roditelji 1973/74. g., koja nikada nije bila srušena, već u istim gabaritima postoji i danas. Za vrijeme zajednice života, stranke su kuću samo adaptirale i to kao rekonstrukciju dvorišta i dodano je svega nekoliko slojeva cigle, kako bi se mogli ugraditi prozori, zamijenjena je stolarija u tom dijelu i izgrađen samostalan ulaz u tavanski dio izgradnjom stubišta. Tavanski prostor je proširen i jednom sobom izgrađenom na tada postojećoj garaži i povećan za cca 20 m2. Navedenom adaptacijom tavanskog prostora uređene su četiri spavaće sobe za djecu i WC. Nakon razvoda braka tužiteljica je samostalno uredila ovaj prostor i ovdje živi s troje odrasle djece. Za vrijeme trajanja braka dvorište kuće ograđeno je ogradom, izvedena je danas postojeća septička jama, napravljena je sjenica u dvorištu te uređen pločnik oko kuće . Brigu oko kuće i okućnice vrše tužiteljica i njezina djeca. Tuženik je sklon nasilnom ponašanju u obitelji. Na nekretnini tuženik nema nikakvih stvarnih prava, već eventualno obveznopravni zahtjev. Naime, u smislu prakse Europskog suda za ljudska prava prizemne prostorije obiteljske kuće tužiteljice u kojima bespravno stanuje tuženik ne predstavljaju "prostorije s kojima pojedinac ostvario jaku, stvarnu i trajnu povezanost" pa iste ne predstavljaju i ne mogu predstavljati dom tuženika u bilo kojem smislu.

4. U podnesku na listu 125-127, tuženik-protutužitelj ostaje u cijelosti kod zahtjeva za poštovanjem prava na dom, u predmetnoj nekretnini živi dulje vrijeme, podmiruje režijske troškove i izvršio je ulaganja u nekretninu kojom je vrijednost iste povećao.

5. U dokaznom postupku sud je saslušao stranke, ispitao svjedoke FĐ, HĐ, BĐ, VĐ, ZĐ, NĐ i SĐ i ĆĐ, proveo uvid u prekršajnu i kaznenu evidenciju za tuženika- protutužitelja te proveo očevid uz građevinskog vještaka, koji je izradio pisani nalaz i mišljenje (list 187-207) te je vještak i usmeno obrazložio nalaz i mišljenje.

6. Tužbeni zahtjev nije osnovan, dok je protutužbeni zahtjev osnovan.

7.Tužiteljica-protutuženica izjavila je da je bila u braku s tuženikom od 2000.g. do 2020.g, a imaju zajedničko dvoje djece (blizance) koji su danas punoljetni, a iz prvog braka ona ima dvoje djece koja su također živjela s njima. Otac djece iz prvog braka nije uredno plaćao alimentaciju, tek poslije punoljetnosti djece prisilno je platio zaostatke. Stranke su živjele i danas žive u kući koju su izgradili njezini roditelji dok je ona još bila dijete. Radila je u Hotelu Hunjka na Sljemenu, a potom bila zastupnik za osiguranje. Za vrijeme braka, adaptirana je kuća kako je već navela u podnesku. S tuženikom su se odnosi pogoršavali, te je u 2018.g. bračna zajednica prestala i ona se preselila na kat kuće. Danas tuženik koristi prizemlje kuće, površine cca 80-90 m2.

8. Tuženik-protutužitelj je izjavio da mu je brak s tužiteljicom prvi i jedini, a počeli su zajedno živjeti od 1996.g. i živjeli prvo u njegovom rodnom selu zvanom Željezno Desno kbr.65 kod Siska, u njegovoj roditeljskoj kući, koju je kasnije prodao, za vrijeme braka s tužiteljicom, a dobiveni novac dao je djeci, svakome polovicu, te je kupljen i auto koji je kasnije darovao tužiteljici, a koji ona i danas koristi.

U [adresa] su došli 1997. ili 1998.g. , supruga je bila trudna pa da žive blizu njezine majke. Kad su ušli u kuću, kuća je bila prazna, nije bilo kupaone ni WC-a, a podovi su bili samo betonirani i presvučeni tankom plastičnom navlakom. Čim su ušli u kuću supruga je tražila da isplati njezine dvije sestre kojima je dao 2.000 -3.000 DEM. Prišli su znatnoj rekonstrukciji kuće, njegova mjesečna primanja bila su znatna. Znao je da kuća glasi na suprugu, ali ulagao je u kuću jer je držao da radi za obitelj. Materijal za rekonstrukciju je plaćao isključivo on, a radove su iz usluge izvodili prijatelji, a poneke je plaćao. Tada su uređeni svi podovi u kući, kao i zidovi, jedan zid je srušen, maknuto je stubište i napravljena je dnevna soba. Armirani su uglovi kuće radi statike, napravljena je nova deka da bi se mogli staviti parketi i uređeno je pet soba u potkrovnom dijelu kuće. Cijelo dvorište je uredio betoniranjem i stavljanjem rubnjaka, a u jednom dijelu i pločica. Na cijelu kuću stavljena je termo fasada, a na staroj garaži promijenjena je stolarija. Nema drugih nekretnina osim nešto poljoprivrednog zemljišta. Na katu kuće žive njihova zajednička djeca te kći iz prvog braka tužiteljice, dok je njezin sin preselio u kuću u [adresa].

9.Svjedokinja LĐ, majka tužiteljice-protutuženice iskazala je da da se danas postojeća kuća razlikuje od kuće koju je ona gradila 1970-ih godina, jer je sa strane garaža, te dograđena prostorija povrh garaže, mijenjao se krov, izgrađena nova ograda i stavljena fasada na kuću. Svjedoci HĐ i BĐ su izvodili građevinske radove na kući, nije im posve poznato tko ih je financirao, ali navode da im je više plaćao tuženik-protutužitelj.

10. Svjedokinja VĐ, kći tužiteljice navodi da živi s majkom u potkrovlju. Majka i očuh su se povremeno svađali, a o radovima ne zna. Svjedoci ĆĐ i SĐ suglasno su iskazivali kao poznanici tuženika-protutužitelja, da su dolazili u kuću po doseljenju AĐ u [adresa], koja je tada bila skromna manja kućica. ĆĐ izradio je vodovodnu instalaciju i instalaciju za centralno grijanje, a materijal i radove platio mu je tuženik-protutužitelj. Svjedok ZĐ je na traženje tuženika izradio metalnu konstrukciju za brajdu, a kasnije i ogradu pred kućom, i materijal i radove mu platio. Svjedok NĐ također je iskazivao da mu je predmetna kuća izgledala prvotno trošnom, a dogradnjom i nakon drugih radova izgledala znatno boljom, a ulaganja su prvenstveno bila od tuženika, koji je imao velika mjesečna primanja, a to zna jer je vodio agenciju za osiguranje, a tuženik mu je bio suradnik.

10. Proveden je očevid uz ovlaštenog sudskog vještaka za građevinarstvo Josipa Palanovića, koji je izradio Nalaz i mišljenje na zadatak da procijeni vrijednost ulaganja u kuću te njezinu vrijednost prije ulaganja. Na očevidu su stranke bile suglasne da je kuće rekonstruirana odnosno adaptirana na tlocrtnim dimenzijama kuće iz 1973., da je imala građevinsku dozvolu te su iskazale suglasnost oko više promjena, nadogradnji i poboljšanja stambenih prilika stranaka tijekom životne zajednice stranaka ( konstatirano je i da je vodovodni priključak postojao od ranije), a što je navedeno u zapisniku o očevidu (list 169-171). Kuća ima dva ulaza, jedan u prizemlje, a drugi na potkrovnu etažu s nekoliko spavaćih soba i WC-om i mogućnošću uređenja kuhinje.

11.U pisanom nalazu i mišljenju, vještak je procijenio vrijednost kuće, prije dodatnih ulaganja na iznos od 21.893,46 eura, a ulaganja ukupno na iznos od 102.938,11 eura (76.363,31 eura za izvršene radove prema navodima suda i iznos od 26.574,80 eura prema navodima stranaka na očevidu -list 204-205) odnosno za sve izvedene radove.

12. Sud nije našao osnovanim zahtjev tužiteljice-protutuženice za iseljenjem tuženika- protutužitelja iz nekretnine u vlasništvu tužiteljice-protutuženice. Naime, isti stanuje neprekidno u ovoj nekretnini već cca 27 godina do danas, a u nju je ulagao znatna financijska sredstva i vrijeme i trud, kao u svoj dom, počevši od 1997.g. te potom sklapanjem braka s tužiteljicom 2000.g. koji je trajao do 2020.g., a u njihovoj životnoj zajednici rođeno je dvoje zajedničke djece i koja i nadalje žive u istoj nekretnini, u kojoj i tuženik stanuje. Nema drugog doma, već isključivo dom u predmetnoj nekretnini. Živi u zasebnom dijelu kuće, kao u samostalnoj stambenoj cjelini u prizemlju. Ne postoje dokazi o nasilnom ponašanju tuženika-protutužitelja, odnosno da bi isto smetalo u svakodnevnom životu ostalih osoba u predmetnoj nekretnini. Rođen je 1956.g. odnosno zašao je u treće životno doba, kada je stvaranje drugog doma gotovo nemoguće, uslijed smanjenih sposobnosti zbog starenja. Svaki drugi zaključak na tako utvrđenom činjeničnom stanju, bila bi povreda ustavnog prava na dom (čl.34. Ustava RH). Stoga je odlučeno kao pod toč. I. izreke.

12. Nesporno je da je tužiteljica-protutuženica upisana u Zemljišnoknjižnom odjelu Stalne službe u Donjoj Stubici, Općinskog suda u Zlataru, kao vlasnica k. č. br. [katastarska čestica], ali je također nesporno da je tuženik-protutužitelj ulagao u nekretninu, u kuću i u dvorište znatna financijska sredstva, trud i vrijeme, uslijed čega je površina stambenog dijela ( uređenjem potkrovnog stana s pet prostorija i WC-om) povećana za jednu etažu, a funkcionalnost cijele kuće za stanovanje ( i dvorišta) poboljšana. Ovo mišljenje iskazao je vještak i sud prihvatio kao objektivno i logično. Iako je tužiteljica – protutuženica također brinula o radovima, i prema dostavljenoj dokumentaciji i snosila neke troškove, isto je znatno manje od ulaganja tuženika-protutužitelja. Sud je pri tome povjerovao iskazima ispitanih svjedoka koja su u temeljnom zaključku, koji je izveo sud o ulaganjima, suglasna, a ni stranke se ne razlikuju u znatnijoj mjeri o vrsti i vrijednosti ulaganja. Supružnici su bili suglasni o ulaganjima, kao o ulaganjima u zajednički stambeni prostor, a i vrsta izvedenih radova na to ukazuje. Sva izvedena ulaganja klasičan su primjer radova koja proširuju i poboljšavaju stambeni prostor.

13. Obiteljski zakon (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23) u članku 36.st.1 propisuje: " Bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine."

U stavku 3. navodi se: "Bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine, ako nisu drukčije ugovorili."

14. Tuženik –protutužitelj je dokazao da je radom odnosno iz primanja stečena radom stekao imovinu u braku, tj. na nekretnini u kojoj je njegov dom i dom njegove djece, te do razvoda braka bio dom cijele obitelji. Tuženik-protutužitelj je uložio znatni trud i financijska sredstva u predmetnu nekretninu, koja su nalazom i mišljenjem vještaka utvrđena u većoj vrijednosti od početne vrijednosti kuće izgrađene 1970-ih godina. Budući da stranke kao supružnici nisu drukčije ugovorili, sud je primijenio citiranu zakonsku odredbu o jednakim suvlasničkim dijelovima bračne stečevine. Kako je Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, u čl. 366. utvrđeno načelo nedjeljivosti nekretnine ( zemljišta i zgrade), to je tuženik-protutužitelj stekao suvlasničko pravo u ½ na predmetnoj nekretnini.

15. Stoga je odlučeno kao pod toč. II. izreke.

16. Kako je tužiteljica-protutuženica u cijelosti izgubila spor to je valjalo temeljem odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a, naložiti tužiteljici-protutuženici da naknadi parnični trošak tuženiku –protutužitelju.

Tuženiku-protutužitelju su, kao potrebni priznati troškovi zastupanja po Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika koji se sastoje od: odgovorna na tužbu tuženika od 4.4.2022. po Tbr. 8. u iznosu od 250,00 eura (125 bodova), zastupanje na ročištima dana 05.07.2022., 19.10.2022., 15.02.2023., 18.04.2023., 28.112024. i 13.03.2025. po Tbr. 9/1 za svako ročište 250,00 eura ( 125 bodova za svako ročište), za podnesak od dana 24.06.2022. i 17.10.2024. po Tbr. 8/1 za svaki podnesak 250,00 eura (svaki po 125 bodova), za podneske od 08.04.2024. i 13.09.2024. za svaki iznos od 50,00 eura po Tbr. 8/4 (25 bodova), što ukupno iznosi 2.350,00 eura, na što je obračunato 25% PDV koji iznosi 587,50 eura, a ukupno 2.937,50 eura. Također su priznati trošak vještačenja u iznosu od 353,14 eura i trošak sudske pristojbe na presudu u ukupnom iznosu od 179,17 eura.

Ukupni iznos parničnog troška iznosi 3.469,81 eura.

Na trošak je dosuđena i zakonska zatezna kamata koja teče od presuđenja.

17. Slijedom navedenog, presuđeno je kao u izreci.

U Donjoj Stubici, 05. svibnja 2025.god.

S U D A C:

Vesna Posavec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može uložiti žalbu u roku od 15 dana, po primitku iste. Žalba se podnosi pismeno, a o istoj odlučuje Županijski sud .

DN-a:

pun. tužitelja

pun. tuženika