REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U OSIJEKU

Poslovni broj: Us I-1294/2024-9

Osijek, Trg A. Starčevića 7/II

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Osijeku, po sutkinji Valentini Grgić Smoljo, uz sudjelovanje zapisničarke Adele Franc, u upravnom sporu tužitelja CĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Vedran Stanić, odvjetnik u Osijeku, Ulica kardinala Alojzija Stepinca 10, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Središnjeg ureda, Savska cesta 64, Zagreb, OIB: 91547293790, kojeg zastupa opunomoćenik FĐ, službena osoba, radi prestanka vođenja u evidenciji i obustave novčane naknade, 5. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Središnjeg ureda KLASA: UP/II-102-04/24-01/71, URBROJ: 344-222/5-24-04 od 7. listopada 2024. i rješenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područne službe Osijek KLASA: UP/I-102-04/24-01/626, URBROJ: 2158-25-103/14-24-08 od 16. rujna 2024.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Središnjeg ureda KLASA: UP/II-102/05/24-01/88, URBROJ: 344-222/5-24-06 od 4. listopada 2024. i rješenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područne službe Osijek KLASA: UP/I-102-05/24-01/431, URBROJ: 2158-25-103/14-24-14 od 16. rujna 2024.

III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. U skladu s člankom 107. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/24., dalje: ZUS) i člankom 113. stavkom 1. Sudskog poslovnika (Narodne novine, broj 37/14., 49/14., 8/15., 35/15., 123/15., 45/16., 29/17., 33/17., 34/17., 57/17., 101/18., 119/18., 81/19., 128/19., 39/20., 47/20., 138/20., 147/20., 70/21., 99/21., 145/21., 23/22., 12/23., 122/23. i 55/24.) spis ovoga Suda poslovni broj: Us I- 1295/2024 spojen je na spis poslovni broj: Us I-1294/2024 radi provođenja jedinstvenog postupka i donošenja zajedničke odluke budući da se radi o istoj činjeničnoj i pravnoj stvari istih stranaka.

2. Osporavanim rješenjem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Središnjeg ureda KLASA: UP/II-102-04/24-01/71, URBROJ: 344-222/5-24-04 od 7. listopada 2024. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područne službe Osijek KLASA: UP/I-102-04/24-01/626, URBROJ: 2158-25-103/14-24-08 od 16. rujna 2024., a kojim je rješenje Područne službe Osijek KLASA: UP/I-102-04/24-01/626, URBROJ: 2158-25-103/14-24-05 od 20. svibnja 2024. zamijenjeno novim rješenjem koje glasi: Nezaposlena osoba CĐ, rođena **.**.1981. prestaje se voditi u evidenciji nezaposlenih osoba Zavoda zaključno sa 30. travnja 2024., a ponovna prijava u evidenciju moguća je nakon 23. studenoga 2026.

2.1. Naime, rješenjem Područne službe Osijek KLASA: UP/I-102-04/24- 01/626 URBROJ: 2158-25-103/14-24-05 od 20. svibnja 2024. nezaposlena osoba CĐ, rođena **.**.1981. prestaje se voditi u evidenciji nezaposlenih osoba Zavoda zaključno sa 30. travnja 2024. (točka 1.), ponovna prijava moguća je nakon

20. veljače 2029. (točka 2.).

2.2. Nadalje, osporavanim rješenjem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Središnjeg ureda KLASA: UP/II-102/05/24-01/88, URBROJ: 344-222/5-24-06 od 4. listopada 2024. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područne službe Osijek KLASA: UP/I-102-05/24-01/431, URBROJ: 2158-25-103/14-24-14 od 16. rujna 2024., a kojim je rješenje Područne službe Osijek KLASA: UP/I-102-05/24-01/431, URBROJ: 2158/25-103/14-24-07 od 23. svibnja 2024. zamijenjeno novim rješenjem koje glasi: Utvrđuje se da se nezaposlenoj osobi CĐ, rođenoj **.**.1981., obustavlja isplata novčane naknade zaključno sa 30. travnja 2024. te je nastavak novčane naknade moguć nakon 23. studenoga 2026.

2.3. Naime, rješenjem Područne službe Osijek KLASA: UP/I-102-05/24- 01/431, URBROJ: 2158/25-103/14-24-07 od 23. svibnja 2024. nezaposlenoj osobi tužitelju CĐ, rođenoj **.**.1981., obustavljena je isplata novčane naknade zaključno sa 30. travnja 2024. te je određeno kako je nastavak novčane naknade moguć od 20. veljače 2029. (točka 1.).

3. Tužitelj u tužbama obrazlaže tijek upravnih postupaka koji su prethodili ovome sporu te osporava rješenja označena u točkama I. i II. izreke ove presude navodeći kako su ista nezakonita jer nisu na valjan i zakonit način obrazložena te su donesena na temelju pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

3.1. Smatra da su mu neosnovano uskraćena prava kao nezaposlenoj osobi jer tuženik pogrešno smatra da je tužitelj u travnju 2024. ostvario drugi dohodak te da su se uslijed toga stekli uvjeti prema članku 17. stavku 1. točki 2. Zakona o tržištu rada (Narodne novine, broj 118/18., 32/20., 18/22. i 156/23., dalje: ZTR) za prestanak vođenja tužitelja u evidenciji nezaposlenih osoba. Naime, rješenjem Područne službe Osijek KLASA: UP/I-102-04/24-01/626 URBROJ: 2158-25-103/14-24-05 od 20. svibnja 2024. tužitelj se prestao voditi u evidenciji nezaposlenih osoba Zavoda zaključno sa 30. travnja 2024. dok mu je ponovna prijava moguća nakon 20. veljače 2029. sve iz razloga što je tuženik iz službenih podataka dobivenih od Središnjeg registra osiguranika utvrdio da je tužitelj u travnju 2024. ostvario primitak od pružanja usluga prema posebnim propisima, odnosno drugi dohodak prema propisima o porezu na dohodak u iznosu od 24.372,97 eura. Nadalje, rješenjem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područne službe Osijek KLASA: UP/I-102-05/24-01/626, URBROJ: 2158-25-103/14-24-08 od 16. rujna 2024., rješenje od 20. svibnja 2024. zamijenjeno novim kojim je određeno da se tužitelj prestaje voditi u evidenciji nezaposlenih osoba Zavoda zaključno sa 30. travnja 2024. dok je ponovna prijava u evidenciju moguća je nakon 23. studenoga 2026. Navedeno iz razloga što je tuženik utvrdio da dio uplata koji se odnosi na plaću, naknadu za prekovremeni rad, bonus, stimulaciju te otpremninu predstavlja primitke od nesamostalnog rada koji se ne smatraju primitcima u smislu članka 17. stavka 1. točke 2. ZTR-a, dok primitak od 12.811,16 eura predstavlja drugi dohodak, odnosno primitak u smislu članka 17. stavka 1. točke 2. ZTR-a jer je riječ o naknadi isplaćenoj na temelju Ugovora o djelu.

3.2. Nadalje, navodi da tuženik pogrešno tumači odredbu članka 17. stavka 1. točke 2. ZTR-a te je propustio utvrditi odlučnu činjenicu na koju tužitelj ukazuje. Ističe da mu je kao izvođaču radova 15. travnja 2024. od strane Osatina grupe d.o.o. kao naručitelja radova isplaćena naknada za djelo koje je naručitelju isporučio 20. ožujka 2024. na temelju Ugovora o djelu od 14. ožujka 2024., dakle prije nego što je podnio prijavu tuženiku i bio evidentiran u evidenciji nezaposlenih. Ističe da se odredba članka 17. stavka 1. točke 2. ZTR-a ne može primijeniti na tužitelja jer se isti nije za vrijeme trajanja nezaposlenosti bavio samostalnim radom niti ostvarivao prihode od samostalnog rada obavljenog za vrijeme nezaposlenosti, nego je isti primio uplatu naknade za samostalni rad obavljen prije nego što je evidentiran kao nezaposlena osoba pri čemu nije mogao utjecati na trenutak u kojem će naručitelj ispuniti obvezu niti je ispunjenje obveze mogao odbiti.

3.3. Također, ističe da mu je rješenjem Područne službe Osijek KLASA: UP/I- 102-05/24-01/431, URBROJ: 2158/25-103/14-24-07 od 23. svibnja 2024., a koje je naknadno izmijenjeno rješenjem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područne službe Osijek KLASA: UP/I-102-05/24-01/431, URBROJ: 2158-25-103/14-24-14 od 16. rujna 2024., neosnovano obustavljena isplata novčane naknade primjenom članka 57. stavka 1. točke 1. ZTR-a zbog pogrešnog tumačenja odredbe članka 10. stavka 1. i članka 17. stavka 1. ZTR-a. Smatra da iz razloga što nisu ispunjeni uvjeti iz članka 17. stavka 1. ZTR-a, da nisu ispunjeni ni uvjeti iz članka 57. stavka 1. ZTR-a zbog čega nije bilo mjesta donošenju rješenja o obustavi isplate novčane naknade.

3.4. Predlaže Sudu poništiti rješenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Središnji Ured, KLASA: UP/II-102-04/24-01/71, URBROJ: 344-222/5-24-04 od 7. listopada 2024. i rješenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područna služba Osijek, KLASA: UP/I-102-04/24-01/626. URBROJ: 2158-25-103/14-24-08 od 16. rujna 2024. te poništiti rješenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Središnji Ured, KLASA: UP/II- 102-05/24-01/88, URBROJ: 344-222/5-24-06 od 4. listopada 2024. i rješenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područna služba Osijek, KLASA: UP/I-102-05/24- 01/431, URBROJ: 2158-25-103/14-24-14 od 16. rujna 2024. te naložiti tuženiku da tužitelju naknadi prouzročene troškove upravnog spora sa pripadajućom zateznom kamatom, sve u roku od 15 dana.

4. Tuženik u odgovorima na tužbe osporava tužbene zahtjeve tužitelja i u bitnome navodi kako je u upravnom postupku utvrđeno da se tužitelj vodio u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područne službe Osijek od 22. ožujka 2024., a da je iz službenih podataka dobivenih od Središnjeg registra osiguranika (REGOS lista) utvrđeno kako je tužitelj u travnju 2024. ostvario primitak odnosno drugi dohodak prema propisima o porezu na dohodak u iznosu od 12.811,16 eura koji je isplatila Osatina grupa d.o.o.. Nadalje, citira članak 10. stavak 1. točku 1., članak 17. stavak 1. točku 2., članak 19. stavak 1. točku 1. ZTR-a i članak 57. stavak 1. ZTR-a.

4.1. Pojašnjava kako prosječna isplaćena novčana naknada u 2023. iznosi 416,38 eura, stoga kako je tužitelj u travnju 2024. ostvario drugi dohodak u iznosu od 12.811,16 eura, a koji je veći od 416,38 eura koliko iznosi prosječna isplaćena novčana naknada u 2023., to su se stekli uvjeti za prestanak vođenja tužitelja u evidenciji nezaposlenih osoba Zavoda s danom 30. travnja 2024. s mogućnošću ponovne prijave u evidenciju nakon 23. studenoga 2026.

4.2. Ističe kako tužitelj ne osporava da je u travnju 2024. ostvario drugi dohodak po osnovi ugovora o djelu te pojašnjava da se ostvarivanje primitka odnosno drugog dohotka utvrđuje s obzirom na podatak o uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja dobiven od Središnjeg registra osiguranika, pa budući da je tuženik taj podatak od Središnjeg registra osiguranika dobio u svibnju, a s obzirom na tužiteljev primitak odnosno dohodak ostvaren u travnju 2024., ispunili su se uvjeti za donošenje utuženog rješenja.

4.3. Nadalje, ističe kako prema odredbi članka 17. stavka 1. točke 2. ZTR-a prestanak vođenja u evidenciji nije uvjetovan ni početkom rada ni obavljanjem kakve djelatnosti ni obavljanjem određenih poslova, već je isključivo uvjetovan ostvarivanjem primitka odnosno drugog dohotka, što je kod tužitelja bio slučaj.

4.4. Također, pojašnjava kako je tužitelju pravo na novčanu naknadu priznato počevši od 20. ožujka 2024., a ostvarivanjem primitka odnosno drugog dohotka u travnju 2024., koja činjenica je utvrđena na temelju podatka o uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja dobivenog od Središnjeg registra osiguranika, pa je nastupio razlog za obustavu isplate novčane naknade te će se tužitelj nakon 23. studenoga 2026. moći prijaviti u evidenciju nezaposlenih i podnijeti zahtjev za nastavak isplate preostale novčane naknade. Predložio je Sudu odbiti tužbene zahtjeve.

5. Radi utvrđivanja svih relevantnih činjenica pred ovim Sudom održana je javna rasprava 30. travnja 2025. u skladu s odredbom članka 7. stavka 1. ZUS-a.

5.1. Opunomoćenik tužitelja je na predmetnoj raspravi u cijelosti ostao kod svih navoda iz tužbe i kod dokaznog prijedloga za saslušanjem svjedoka – predstavnika Osatina grupe d.o.o. na okolnost isporuke izvršenog djela.

5.2. Opunomoćenik tuženika je ostao kod svih dotadašnjih navoda te se protivio izvođenju predloženog dokaza, budući da je odlučan trenutak isplate, a ne kada je izvršena isporuka djela, a na koju okolnost je predloženo saslušanje svjedoka.

5.3. Iz navedenog razloga je Sud u skladu sa člankom 93. stavkom 2. ZUS-a odbio kao nepotreban taj dokazni prijedlog jer okolnost isporuke izvršenog djela nije od utjecaja na odlučivanje.

6. U provedenom dokaznom postupku Sud je izvršio uvid u predmetni spis i spis upravnog postupka, te je na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, u smislu članka 114. stavka 3. ZUS-a utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je tužitelj prijavnicu Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Područnoj službi Osijek, Odjelu za tržište rada podnio 22. ožujka 2024., jer mu je radi odnos prestao 19. ožujka 2024. zbog isteka rada na određeno vrijeme kod poslodavca [obrt], obrt za ugostiteljstvo [adresa], a kod kojega je tužitelj bio zaposlen od 18. ožujka 2024. do 19. ožujka 2024., dakle jedan dan.

8. Rješenjem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područne službe Osijek KLASA: UP/I-102-05/24-01/431, URBROJ: 2158-25-103/15-24-02 od 18. travnja 2024. utvrđeno je da tužitelj ima pravo na novčanu naknadu u trajanju od 390 dana počevši od 20. ožujka 2024. zaključno do 13. travnja 2025., ukoliko prije isteka roka ne nastupi neki od zakonom utvrđenih razloga za obustavu isplate ili prestanak prava na novčanu naknadu (točka 1.), a istim rješenjem određeno je da novčana naknada za prvih 90 dana korištenja iznosi 803,60 eura mjesečno, a za preostalo vrijeme korištenja iznosi 401,80 eura mjesečno (točka 2.).

9. Među strankama nije sporno da je tužitelju u travnju 2024. isplaćena naknada na temelju ugovora od djelu u iznosu od 12.811,16 eura, no sporno je da li navedena naknada predstavlja mjesečni primitak odnosno drugi dohodak u smislu članka 17. stavka 1. točke 2. ZTR-a zbog kojega je prema mišljenju tuženika trebalo tužitelja brisati iz evidencije nezaposlenih osoba te mu obustaviti isplatu naknade za nezaposlene.

10. Člankom 10. stavkom 1. točkom 1. Zakona o tržištu rada (Narodne novine, broj 118/18., 32/20., 18/22. i 156/23., dalje: ZTR) propisano je da se nezaposlenom osobom u smislu ovoga Zakona smatra osoba sposobna ili djelomično sposobna za rad, u dobi od 15 do 65 godina, koja nije u radnom odnosu odnosno koja ne obavlja samostalnu djelatnost, aktivno traži posao i raspoloživa je za rad te ako ne ostvari mjesečni primitak od pružanja usluga prema posebnim propisima ili ne ostvari mjesečni primitak odnosno drugi dohodak prema propisima o porezu na dohodak s obzirom na podatak o uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja dobivenim od Središnjeg registra osiguranika, a koji je veći od prosječne isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini.

11. Prema članku 17. stavku 1. točki 2. ZTR-a, Zavod prestaje voditi osobu kao nezaposlenu u evidenciji ako ta osoba ostvari mjesečni primitak od pružanja usluga prema posebnim propisima ili ostvari mjesečni primitak odnosno drugi dohodak prema propisima o porezu na dohodak s obzirom na podatak o uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja dobivenim od Središnjeg registra osiguranika, a koji je veći od prosječne isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini.

12. Odredbom članka 19. stavka 1. točke 1. ZTR-a predviđeno je da osobe koje je Zavod prestao voditi u evidenciji kao nezaposlene osobe mogu se ponovno, nakon isteka određenog roka od dana prestanka vođenja u evidenciji, prijaviti u evidenciju kao nezaposlene osobe i to osobe iz članka 17. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, nakon proteka onoliko mjeseci koliko iznosi kvocijent koji se dobije dijeljenjem ukupno ostvarenog primitka odnosno dohotka s iznosom prosječne isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini.

13. Prema članku 57. stavku 1. točki 1. ZTR-a isplaćivanje novčane naknade obustavlja se korisniku: 1. za onoliko mjeseci koliko iznosi kvocijent koji se dobije dijeljenjem ukupno ostvarenog primitka odnosno dohotka s iznosom prosječne isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini. Stavkom 2. istoga članka propisano je da se korisniku novčane naknade iz stavka 1. ovoga članka nastavlja isplaćivanje novčane naknade za ostatak razdoblja do kojeg je priznato pravo na ovu naknadu pod uvjetom da se prijavi Zavodu u roku od 30 dana po prestanku okolnosti koja je dovela do obustave i podnese zahtjev za novčanu naknadu.

14. Slijedom iznesenog činjeničnog stanja i citiranih zakonskih odredbi, Sud smatra da je tuženik rješenjem od 7. listopada 2024. pravilno odbio žalbu tužitelja protiv rješenja o prestanku vođenja tužitelja u evidenciji nezaposlenih zakonita te da je pravilna i odluka tuženika o obustavi isplate novčane naknade tužitelju potvrđena rješenjem tuženika od 4. listopada 2024.

15. Naime, tužitelj je u travnju 2024., odnosno u razdoblju u kojem se vodio kao nezaposlena osoba, ostvario drugi dohodak u iznosu od 12.811,16 eura u vidu naknade isplaćene na temelju ugovora o djelu, a koji je veći od prosječne isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini.

16. Pri tome, iz Ugovora o djelu koji je sklopljen između društva Osatina grupa d.o.o. kao naručitelja i tužitelja kao izvođača 14. ožujka 2024. proizlazi da se tužitelj obvezao naručitelju izraditi stručno mišljenje do 31. ožujka 2024. (članak 2. Ugovora), a naručitelj se obvezao izvođaču platiti bruto iznos od 17.793,28 eura na račun koji odredi izvođač do 15. travnja 2024. (članak 3. Ugovora).

16.1. Dakle, navodi tužitelja da nije mogao utjecati na trenutak u kojem će naručitelj ispuniti obvezu nisu odlučni budući da je rok plaćanja naknade bio predvidljiv s obzirom na odredbu članka 3. predmetnog ugovora.

16.2. Također, od utjecaja na drugačiju odluku u ovome sporu nije niti navod tužitelja da je svoju obvezu iz Ugovora o djelu isporučio prije nego što je podnio prijavu tuženiku i bio evidentiran u evidenciji nezaposlenih jer je za odluku o pravima tužitelja odlučan podatak o uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja dobiven od Središnjeg registra osiguranika prema kojem je tužitelj u travnju 2024. ostvario primitak odnosno drugi dohodak prema propisima o porezu na dohodak u iznosu od 12.811,16 eura, a koji je veći od 416,38 eura koliko iznosi prosječna isplaćena novčana naknada u 2023.

17. Kako dakle, prema članku 17. stavku 1. točki 2. ZTR-a te članku 57. stavku 1. točki 1. Zakona prestanak vođenja u evidenciji i obustava isplate novčane naknade nisu uvjetovani ni početkom rada ni obavljanjem kakve djelatnosti ni, kako to tužitelj navodi, obavljanjem određenih poslova, već su isključivo uvjetovani ostvarivanjem primitka odnosno drugog dohotka u smislu članka 17. stavka 1. točke 2. ZTR-a, a koji je tužitelj ostvario, to su se ispunili uvjeti za brisanje tužitelja iz evidencije nezaposlenih te je posljedično tome, u skladu sa člankom 57. stavkom 1. točkom 1. ZTR-a tužitelju pravilno obustavljena i isplata novčane naknade.

18. Slijedom iznesenoga, Sud je osporavana rješenja ocijenio zakonitima te je na temelju članka 116. stavka 1. ZUS-a odlučeno kao u točki I. i II. izreke ove presude.

19. Odlučujući o zahtjevu tužitelja za naknadom troškova upravnog spora, Sud je odluku utemeljio na odredbi članka 147. ZUS-a. Kako dakle tužitelj nije u uspio u ovome sporu istome nije ni priznat zatraženi trošak zastupanja po opunomoćeniku te je odlučeno kao u točki III. izreke presude.

U Osijeku 5. svibnja 2025.

Sutkinja

Valentina Grgić Smoljo

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. ZUS-a).

DNA:

1.Tužitelju po opunomoćeniku

2.Tuženiku