Baza je ažurirana 22.08.2025. 

zaključno sa NN 85/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              -1-              

                                                                                          Broj:Ppž-8879/2023                            

 

                                        

 

               REPUBLIKA HRVATSKA

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske                                   Broj: Ppž-8879/2023

 

                              Zagreb

              Broj: Ppž-8879/2023

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić članica vijeća, uz sudjelovanje Roberta Završkog u svojstvu višeg sudskog savjetnika zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. P.K., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj: 70/17., 126/19. 84/21. i 114/22.), odlučujući o žalbi okr. P.K. podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru od 7. veljače 2023., broj: 67.Pp-4502/2022, u sjednici vijeća održanoj 21. studenog 2023.,

 

r i j e š i o     j e

             

              Prihvaća se osnovanom žalba okr. P.K., ukida se prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje

 

Obrazloženje

 

1.              Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru od 7. veljače 2023., broj: 67.Pp-4502/2022 proglašen je krivim okr. P.K. da je, na način činjenično opisan u izreci presude, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je izrečena novčana kazna 929,06 eura/7.000,00 kuna, koju je dužan platiti u roku 15 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne, uz obavezu na naknadu troškova prekršajnog postupka 13,27 eura/100,00 kuna.

 

1.1.              Na temelju čl. 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja i uhođenja supruge D.K., rođ. 25. prosinca 1985, s prebivalištem u XX na udaljenost od 50 metara, gdje god se nalazila, u trajanju 12 mjeseci.

 

2.              Protiv te presude okr. P.K. po branitelju odvjetniku I.B. podnio je žalbu iz svih žalbenih razloga, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine.

 

3.              Žalba je osnovana.

 

4.              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona  („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) ispitivao je prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje okrivljenik navodi u žalbi i po službenoj dužnosti te je utvrđeno da osnovano okrivljenik pobija presudu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, jer odluka nema razloga o odlučnim činjenicama, a dani razlozi su u znatnoj mjeri proturječni.

 

5.               U odnosu na bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka žalbom se ističe da proturječnost proizlazi iz, u biti, neobrazloženog zaključka da je obrana okrivljenika krajnje neuvjerljiva i nelogična, dana u svrhu izbjegavanja prekršajne odgovornosti, a iskaz svjedokinje je u cijelosti prihvaćen kao uvjerljiv i životan, iz razloga da je oštećenica okrivljenika tijekom suočenja neprestance gledala u oči, tj. lice tijekom suočenja.

 

6.               U pravu je okrivljenik, da za ovakve zaključke u vezi obrane okrivljenika i iskaza oštećenice kao svjedokinje, prvostupanjski sud ne daje nikakve razloge, a zanemaruje da je u zapisniku s glavne rasprave jednako tako i za okrivljenika konstatirano da je on također prilikom suočenja i negiranja optužbe gledao u lice oštećenicu – svjedokinju, a o tome da je onda iskaz svjedokinje licem u lice uvjerljiv, a okrivljenikovo negiranje tog iskaza također licem u lice svjedokinji neuvjerljivo, sud ne daje razloge u obrazloženju. 

 

7.              Čl. 185. st. 7. Prekršajnog zakona propisan je sadržaj obrazloženja presude te je propisano da će sud iznijeti kratko razloge za svaku točku presude tako što će, između ostalog, izložiti nesporne činjenice, koje sporne činjenice i iz kojih razloga uzima dokazanim ili nedokazanim, kao i ocjenu vjerodostojnosti proturječnih dokaza.

 

7.1.              U pobijanoj presudi izostalo je obrazloženje presude u smislu navedene zakonske odredbe jer sud daje paušalnu ocjenu vjerodostojnosti proturječnih dokaza – obrane okrivljenika i iskaza svjedokinje. Naime, obrazloženje suda „obranu okrivljenika sud nije prihvatio kao istinitu, jer je bila krajnje neuvjerljiva i nelogična te je ista, po mišljenju suda, dana u svrhu izbjegavanja prekršajne odgovornosti, a s druge strane svjedokinja je, po mišljenju suda bila vrlo uvjerljiva, dosljedna te je detaljno i vrlo životno teretila okrivljenika za počinjeni prekršaj“ ne sadrži nikakve stvarne i konkretizirane razloge i može se primijeniti na svaku osuđujuću presudu. Sud ne daje nikakve razloge zašto je  obrana okrivljenika „krajnje neuvjerljiva i nelogična“, a iskaz svjedokinje „uvjerljiv, dosljedan, detaljan i životan“. Pri tome navedeni razlog prihvaćanja iskaza svjedokinje jer je „teretila okrivljenika za počinjeni prekršaj neprestano ga gledajući u oči tj. lice tijekom suočenja“ neobrazložen je u odnosu na konstataciju suda prilikom suočenja (list 11 spisa) da okrivljenik, gledajući u lice oštećenicu, negira sve što mu ona stavlja na teret jer to nije istina. Dakle, obrazloženje ne sadrži razloge zašto je, pod istim uvjetima, obrana okrivljenika neuvjerljiva, a iskaz svjedokinje vjerodostojan.  

 

8.              Na opisani način, po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je povrijedio okrivljenikovo pravo na pošteno suđenje zajamčeno čl. 28. i čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske i čl. 6. EKLJP, s aspekta nedostatno obrazložene sudske odluke. Pravo na pravično suđenje zajamčeno je čl. 28. i 29. Ustava RH i čl. 6. Europske konvencije o ljudskim pravima. Prema praksi ESLJP-a jedna od ključnih sastavnica prava na pravično suđenje je i pravo okrivljenika na obrazloženu sudsku odluku. Tako je i u odluci Ustavnog suda U-III-3132/2018, Ustavni sud utvrdio navedenu povredu nalazeći da sudske odluke nisu obrazložene na odgovarajući način, uz obrazloženje (11. 3. treći odjeljak) ….. iz obrazloženja prvostupanjske presude ne proizlazi na temelju čega je onda, s obzirom na spomenuto „ne uzimanje u obzir“ iskaza svjedoka, prvostupanjski sud mogao nedvojbeno zaključiti da je podnositeljica počinila prekršajno djelo. Ovo posebice jer prvostupanjski sud nije obrazložio na temelju čega je ocijenio da oštećenik nasuprot podnositeljici iskazuje „jasno, određeno, detaljno, uvjerljivo i logično.“

 

9.              Iz navedenih razloga, osnovana je žalba zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona te je pobijanu presudu trebalo ukinuti i predmet dostaviti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje u kojem će ponovno provesti sve već provedene dokaze, po potrebi i druge, otkloniti istaknutu bitnu povredu prekršajnog postupka te pravilnom i kritičkom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu, sukladno odredbi čl. 185. st. 7. Prekršajnog zakona, valjano obrazložiti.

 

10.               U ponovnom suđenju, a u odnosu na dokaze na koje se okrivljenik poziva u žalbi, prvostupanjski će sud imati u vidu da izjava D.K. kao svjedoka pred djelatnicom Centra za socijalnu skrb nije dokaz o prekršajnom djelu i počinitelju na kojem bi se mogla temeljiti presuda u prekršajnom postupku, već isprava koja potvrđuje da je takva radnja ispitivanja u upravnom postupku provedena. Stoga sadržaj te isprave nije dokaz niti se može tijekom prekršajnog postupka predočavati, ali predstavlja izvor saznanja o tome treba li i na koje okolnosti D.K. neposredno ispitati u svojstvu svjedoka na raspravi. Nasuprot tome, iskaz D.K. pred policijom 25. studenog 2022. zakonit je dokaz i može se koristiti kao dokaz u postupku (čl. 158. st. 7. i 8. Prekršajnog zakona.)

 

11.              Slijedom navedenog, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

 

 

                           Zagreb, 21. studenog 2023

 

 

Zapisničar:

 

Predsjednica vijeća:

 

 

 

Robert Završki, v.r.

 

Gordana Korotaj, v.r.

 

              Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Novom Zagrebu u 6 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenika, branitelja, oštećenicu i tužitelja.

 

                                                                 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu