REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj PR-1223/2023-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Moniki Ferić, u pravnoj stvari tužitelja FU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Tamari Crnkić Gotovac, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženika Hrvatska poštanska banka d.d. iz Zagreba, Jurišićeva ulica 4, OIB: 87939104217, zastupan po punomoćnici Tini Poropat, odvjetnici iz Zagreba, radi utvrđenja nedopuštenosti odluke o otkazu ugovora o radu i vraćanja na rad, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 18. ožujka 2025., u prisutnosti tužitelja osobno i punomoćnika stranaka, 5. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I./ Utvrđuje se nedopuštenim otkaz što ga je tuženik Hrvatska poštanska banka dioničko društvo iz Zagreba, Jurišićeva ulica 4, OIB: 87939104217 dao tužitelju FU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], Odukom o otkazu s ponudom izmijenjenog ugovora, broj: UB-230725-48 od dana 25. srpnja 2023., te se utvrđuje da radni odnos tužitelja kod tuženika nije prestao.

II./ Nalaže se tuženiku Hrvatska poštanska banka dioničko društvo iz Zagreba, Jurišićeva ulica 4, OIB: 87939104217 da vrati tužitelja FU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na rad, na radno mjesto Direktora u OJ Upravljanje rizicima pravnih osoba odnosno radno mjesto Izvršnog direktora Sektora upravljanja kreditnim rizikom poslovnih subjekata ili, ako tog radnog mjesta više ne bi bilo, na drugo odgovarajuće radno mjesto koje prema stručnoj spremi, opisu posla, plaći i drugim uvjetima rada odgovara tom radnom mjestu, u roku od 15 dana.

III./ Nalaže se tuženiku Hrvatska poštanska banka dioničko društvo iz Zagreba, Jurišićeva ulica 4, OIB: 87939104217 da naknadi tužitelju FU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove parničnog postupka u iznosu od 750,00 eura sa zateznim kamatama tekućim od 5. svibnja 2025. do isplate prema stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu je za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

IV./ Odbija se zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je kod tuženika u radnom odnosu temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od dana 1. kolovoza 2017., Aneksa Ugovora o radu od dana 13. travnja 2022. i Aneksa br. 2 Ugovora o radu od dana 31. svibnja 2023. (s primjenom do 2.7.2023. godine) sklopljenih sa Sberbank d.d. (sada: Nova hrvatska banka d.d.), prenesenih na tuženika s danom 3. srpnja 2023., sklopljenih radi obavljanja poslova radnog mjesta Direktor u OJ Upravljanje rizicima pravnih osoba. Dana 25. srpnja 2023. tuženik je donio Odluku o otkazu s ponudom izmijenjenog ugovora, br. UB-230725-48 kojom se tužitelju otkazuje Ugovor o radu te mu se istodobno predlaže sklapanje Ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima za obavljanje poslova radnog mjesta Vodeći specijalist za unaprjeđenje sustava upravljanja kreditnim rizikom subjekata u organizacijskoj jedinici Sektor upravljanja kreditnim rizikom poslovnih subjekata. Nadalje, Odlukom je određeno da radni odnos tužitelja prestaje u slučaju da isti ne prihvati sklapanje Ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima. Odluka je tužitelju dostavljena dana 27. srpnja 2023. Tužitelj nije prihvatio ponudu novog ugovora o radu, a protiv izjavljenog otkaza je, u otvorenom zakonskom roku, dana 7. kolovoza 2023. tuženiku uputio Zahtjev za zaštitu prava kojeg je tuženik zaprimio dana 9. kolovoza 2023. te na isti nije odgovorio. Odluka o otkazu s ponudom izmijenjenog ugovora nezakonita je i pravno nedopuštena. Ttužitelj ukazuje kako niti u nazivu niti u izreci pobijane Odluke nije navedeno o kakvom se otkazu ugovora o radu (i kojim zakonskim razlozima za otkaz) radi. Tužiteljevo neprihvaćanje sklapanja ugovora o radu za drugo radno mjesto (Vodećeg specijaliste za unaprjeđenje sustava upravljanja kreditnim rizikom subjekata), a koje se kao razlog otkaza spominje ne predstavlja opravdan i dopušten zakonom propisani razlog za otkaz. Člankom 123. stavkom 1. Zakona o radu („Narodne novine“ br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23; dalje u tekstu: „ZR“) propisano je da se odredbe ZR-a koje se odnose na otkaz ugovora o radu primjenjuju i na slučaj kada poslodavac otkaže ugovor i istodobno predloži radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora). Slijedom navedenog, za otkaz mora postojati opravdan razlog koji će u toj odluci biti jasno određen, konkretiziran i obrazložen, sukladno članku 120. ZR-a, a što je sve izostalo. Tuženik je propustio dokazati temeljnu pretpostavku za donošenje poslovno uvjetovanog otkaza, odnosno propustio je dokazati da je prestala potreba za poslovima koje je tužitelj obavljao. U obrazloženju Odluke tuženik ističe kako je radno mjesto tužitelja (Direktor u OJ Upravljanje rizicima pravnih osoba) prema integriranoj organizaciji istovjetno radnom mjestu Izvršnog direktora Sektora upravljanja kreditnim rizikom poslovnih subjekata, da se radi o rukovodećem radnom mjestu za koje je integriranom organizacijom predviđen jedan izvršitelj (a koji je već zaposlenik tuženika). Tuženik je postupio protivno odredbi članka 115. stavka 2. ZR-a jer pri odlučivanju o pobijanom otkazu nije vodio računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete tužitelja. Uspoređujući tužitelja s usporednim radnikom, tuženik u cijelosti obezvrjeđuje zakonske kriterije i komparaciju provodi protivno odredbama članka 115. stavka 2. ZR-a, sve s direktnom posljedicom u nezakonitosti Odluke i nedopuštenosti otkaza. Tuženik protivno odredbama ZR-a i potpuno paušalno i proizvoljno uvodi kriterij „razine upravljačke pozicije do pravnog pripajanja“ temeljem kojega zaključuje o povoljnijem ostvarenju bodova usporednog radnika u odnosu na tužitelja. Tuženik ne samo da proizvoljno uvodi novi kriterij, nego u Odluci i izrijekom priznaje da je tom kriteriju dodijeljena veća pojedinačna ocjena u odnosu na pojedinačnu ocjenu za zakonske kriterije, a što predstavlja potvrdu nepoštivanja odredbi ZR-a s razvidnim ciljem da se prednost, s posljedicom ostanka u radnom odnosu, dade radniku koji prema zakonskim kriterijima takvu prednost, u odnosu na tužitelja, ne bi uživao. Pritom tuženik očito pogrešno navodi kako su tužitelj i usporedni radnik izjednačeni temeljem zakonskih kriterija jer ti kriteriji notorno pretežu u korist tužitelja. Proizvoljnost i subjektivnost u provođenju postupka komparacije, s ciljem i posljedicom zadržavanja u radnom odnosu radnika koji prema zakonskim kriterijima ne uživa prednost, razvidna je i iz obrazloženja dijela odluke gdje tuženik navodi kako kriterij starosti boduje na način da „dob iznad 54 godine donosi višu ocjenu“ čime tužitelja na nedopušten način izjednačuje s usporednim radnikom unatoč bitnoj razlici u životnoj dobi. Nije sporno da je pravo poslodavca na koji način će odrediti kriterije prema kojima će utvrditi višak radnika i kojim će kriterijima dati prednost. Međutim, u svom autonomnom pravu poslodavac je ograničen na način da uvijek mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika, a što isti nije učinio. Iz obrazloženja pobijane Odluke razvidno je kako je tuženik kao pretežiti kriterij uzeo kriterij „razine upravljačke pozicije do pravnog pripajanja i time u cijelosti marginalizirao, odnosno zanemario zakonske kriterije. Slijedom navedenog, tužbenim zahtjevom predlaže da sud utvrdi da je nedopušten otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora, broj: UB-230725-48 od dana 25. srpnja 2023., te da radni odnos tužitelja kod tuženika nije prestao i da tuženik tužitelja vrati na rad, na radno mjesto Direktora u OJ Upravljanje rizicima pravnih osoba odnosno radno mjesto Izvršnog direktora Sektora upravljanja kreditnim rizikom poslovnih subjekata ili, ako tog radnog mjesta više ne bi bilo, na drugo odgovarajuće radno mjesto koje prema stručnoj spremi, opisu posla, plaći i drugim uvjetima rada odgovara tom radnom mjestu, uz naknadu parničnog troška.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka navodi da je tužbeni zahtjev tužitelja pravno neosnovan. Tužitelj je bio zaposlenik Nove hrvatske banke d.d. temeljem Ugovora o radu od 1. kolovoza 2017. i Aneksa Ugovora o radu od 13. travnja 2022. sklopljenih sa SBERBANK d.d. te Aneksa br. 2 Ugovora o radu od 31. svibnja 2023. sklopljenog s Novom hrvatskom bankom d.d. (u daljnjem tekstu: NHB), kao pravnim sljednikom SBERBANK d.d. Nad SBERBANK d.d. je s 1. ožujkom 2022. godine otvoren sanacijski postupak. U tom trenutku tuženik je preuzeo SBERBANK d.d., nakon čega je omogućen izlazak istog iz sanacije te nastavak poslovanja pod novom tvrtkom Nova hrvatska banka d.d., a nakon čega je pokrenut i postupak integracije Nove hrvatske banke d.d. u tuženika kao jednu jedinstvenu integriranu banku. U cijelom tom procesu postupano je s maksimalnim ciljem očuvanja radnih mjesta zaposlenika, i to u situaciji kada je SBERBANK d.d. bilo pred propasti i zatvaranjem poslovanja, a time i kada su svi tadašnji zaposlenici, uključujući i tužitelja, bili suočeni s realnom opasnošću instantnog gubitka njihova zaposlenja. Jasni dokaz da je cijeli proces preuzimanja i integracije proveden na toliko transparentnoj i pravednoj razini prema zaposlenicima jest i činjenica da je ovaj spor jedini sudski spor koji je proizašao iz navedenog procesa, a kojim je bilo obuhvaćeno ukupno 461 zaposlenika NHB i 1326 zaposlenika tuženika odnosno sveukupno 1787 zaposlenika. U odnosu na postupak integracije, na koji se veže i ovaj spor, ističe kako je isti započet u prosincu 2022. godine kada je donesena odluka kojom se pokreće postupak pripajanja NHB-a, kao društva koje se pripaja, tuženiku, kao društvu preuzimatelju. Radi se o pokretanju provedbe svih predradnji na temelju kojih se odlučuje o namjeri pripajanja. Pripajanje kreditnih institucija pod strogom je kontrolom i regulatornim nadzorom Hrvatske narodne banke, bez čijeg prethodnog odobrenja nema mogućnosti pripajanja. Na izdavanje prethodnog odobrenja utječe mnogo faktora, a jedan od njih je i osiguranje operativne funkcionalnosti integrirane banke od prvog dana nakon dana pravnog pripajanja, kako u organizacijskom, tako i u kadrovskom smislu. U tom vidu bilo je potrebno uspostaviti integriranu organizaciju koja će stupiti na snagu s prvim danom nakon dana pravnog pripajanja, kao i definirati metodologiju integracije aktualnih zaposlenika obiju banaka u novi integrirani sustav, na način da bi isti već od prvog dana nakon dana pravnog pripajanja mogao neometano funkcionirati. U tom segmentu su kriteriji aktualne razine upravljačke odgovornosti zaposlenika koji će biti na upravljačkim razinama integriranog sustava za HNB bili osobito od značaja. Namjera pripajanja je savjetovana sa sindikalnim povjerenicima u funkciji radničkog vijeća, kako u NHB-u, tako i kod tuženika, koji su se s 24. veljače 2023. godine usuglasili s pripajanjem. Isti su se tada usuglasili i sa svim radnopravnim dokumentima na kojima se temelji integracija zaposlenika, odnosno s Pravilnikom o organizaciji Banke, koja nova organizacija je stupila na snagu s prvim danom nakon dana pravnog pripajanja, odnosno s 4. srpnjem 2023. godine i Metodologijom integracije zaposlenika u postupku pravnog pripajanja NHB HPB-u, a koji su oboje usvojeni s 1. ožujkom 2023.. Pravno pripajanje je odobreno od strane HNB s 6. travnja 2023. godine, dok od strane glavne skupštine NHB-a s 14. lipnja 2023. godine. Postupak pravnog pripajanja je okončan s 3. srpnjem 2023. godine, s kojim datumom je pravno pripajanje u odnosu na oba subjekta upisa registrirano pri sudskom registru te s kojim datumom je time i nastupio pravni učinak pripajanja. Nastavno na sve navedeno, a sukladno čl. 137. st. 4. Zakona o radu, Ugovor o radu tužitelja je s danom pravnog pripajanja, odnosno s 3. srpnja 2023. automatski prenesen na tuženika. Od tog trenutka tužitelj je postao zaposlenik tuženika. Osnovno pravilo Metodologije integracije je bilo da se određeni zaposlenik raspoređuje na radno mjesto u integriranom sustavu prema prirodi i razini složenosti poslova radnog mjesta na kojemu je bio zaposlen i do dana pravnog pripajanja. Sam naziv radnog mjesta ili organizacijska jedinica u okviru koje je dotadašnje radno mjesto zaposlenika bilo ustrojeno nisu referentni. Raspodjela se vrši na radno mjesto u okviru organizacijskih jedinica gdje za to postoji poslovna potreba. Zaposlenicima se zadržava ista plaća. Iznimka od navedenog osnovnog pravila primjenjuje se: kada sukladno integriranoj organizaciji nema radnog mjesta na koje se zaposlenik može raspodijeliti prema prethodno navedenom osnovnom pravilu i u situacijama kada nakon pravnog pripajanja može doći do prekomjernog broja izvršitelja za isto radno mjesto. U potonjem slučaju se provodi komparacija zaposlenika prema kriterijima definiranim Metodologijom integracije. Zaposleniku s ukupno manjom ocjenom nudi se drugo radno mjesto prema potrebama organizacije, pritom vodeći računa o njegovom profilu stručnosti i razini obrazovanja. Zaposleniku koji prelazi na drugo radno mjesto nudi se plaća prema razredu plaće za novo ponuđeno radno mjesto (koji razred je propisan internim aktima ovisno o prirodi i razini složenosti poslova određenog radnog mjesta). Tužitelj je u NHB-u, a time i prema prenesenom Ugovoru o radu, bio zaposlen na radnom mjestu Direktor u OJ Upravljanje rizicima pravnih osoba (prije OJ Odobravanje rizika pravnim osobama). Navedeno radno mjesto je istovjetno radnom mjestu integrirane organizacije Izvršnog direktora Sektora upravljanja kreditnim rizikom poslovnih subjekata. Kod tuženika je na navedenom radnom mjestu s danom pravnog pripajanja bio zaposlen i zaposlenik pod šifrom tuženika 792. Sukladno integriranoj organizaciji, a koja se primjenjuje od prvog dana nakon dana pravnog pripajanja, radi se o upravljačkom (rukovodećem) radnom mjestu, za koje je integriranom organizacijom koja je stupila na snagu nakon dana pravnog pripajanja predviđen samo jedan izvršitelj, a konkretno s danom pravnog pripajanja na istom su bila zaposlena dva izvršitelja. Metodologijom integracije predviđena su pravila međusobne komparacije zaposlenika prema zakonskim kriterijima: starost (dob iznad 54 godine donosi višu ocjenu), obveze uzdržavanja (veća obveza uzdržavanja donosi višu ocjenu) i trajanje radnog odnosa (dulje trajanje radnog odnosa donosi višu ocjenu), kao i prema dodatnim kriterijima koji se odnose na razinu upravljačke odgovornosti do pravnog pripajanja, odnosno prema kriterijima: broj radnika kojima je zaposlenik upravljao do dana pravnog pripajanja (izravno ili neizravno), složenost / odgovornost upravljačke pozicije do pravnog pripajanja (prema razrađenim kriterijima) te stupanj i vrsta stručne spreme (preporučene za radno mjesto u integriranoj organizaciji). Kriteriji koji se odnose na razinu upravljačke odgovornosti uvedeni su iz razloga što integracija dovodi do naglog povećanja broja zaposlenika integriranog sustava. Zaposlenici koji imaju veću razinu upravljačke odgovornosti do pravnog pripajanja lakše mogu održati stabilnost i kontinuitet većeg dijela poslovanja, a čime se i u većoj mjeri osigurava stabilnost cijelog integriranog sustava. Time je za kriterije upravljačke odgovornosti do pravnog pripajanja dodijeljena i veća pojedinačna ocjena u odnosu na pojedinačnu ocjenu za zakonske kriterije. Temeljem provedenog postupka komparacije zaposlenik pod šifrom Banke 792 je sveukupno ostvario 8.5 bodova, dok je tužitelj ostvario 6.5 bodova, a time je zaposlenik pod šifrom 792 zadržan na aktualnom radnom mjestu Izvršnog direktora Sektora upravljanja kreditnim rizikom poslovnih subjekata, dok je tužitelju ponuđen izmijenjeni ugovor o radu za radno mjesto Vodeći specijalist za unaprjeđenje sustava upravljanja kreditnim rizikom subjekata, u organizacijskoj jedinici Sektor upravljanja kreditnim rizikom poslovnih subjekata. Zaposlenik pod šifrom 792 je pritom temeljem zakonskih kriterija izjednačen s tužiteljem (2.5:2.5), dok je prema kriterijima koji se odnose na razinu upravljačke odgovornosti prevladao u odnosu na rezultat tužitelja (6:4). Time, prema ukupnosti rezultata, zaposlenik pod šifrom 792 je ostvario prednost u odnosu na tužitelja (8.5:6.5). Tužitelj ni u jednom trenutku nije sporio da isti ne bi trebao ostati zaposlen na radnom mjestu Izvršnog direktora Sektora upravljanja kreditnim rizikom poslovnih subjekata, ali je iskazao nezadovoljstvo s ponuđenim radnim mjestom Vodećeg specijalista za unaprjeđenje sustava upravljanja kreditnim rizikom poslovnih subjekata. U takvoj situaciji, jedino što je tuženiku preostalo je bilo donijeti i uručiti tužitelju Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu. Odluka je prethodno savjetovana i sa sindikalnim povjerenikom u funkciji radničkog vijeća tuženika kao poslodavca, koji je aktivno participirao u cijelom procesu rasporeda zaposlenika na radna mjesta integriranog sustava i koji nije imao primjedbi na navedenu odluku tuženika kao poslodavca, točnije s istom se usuglasio. Na navode tužitelja da je tuženik pogrešno valorizirao zakonski kriterij dobi i dodatni kriterij vezan uz razinu aktualne upravljačke odgovornosti, tuženik navodi kako su kriteriji uređeni Metodologijom integracije, a koja se primjenjivala na sveukupno 1787 zaposlenika. Kriteriji nisu formirani isključivo za rješavanje odnosa tužitelja i usporednog zaposlenika. Predmetne kriterije je razmotrila HNB u okviru odobrenja za pravno pripajanje, kao i sindikalni povjerenici tuženika i NHB-a te su se svi usuglasili s istima, u okviru usuglašavanja s Metodologijom integracije, što jasno i pokazuje kako su isti objektivni, transparentni, sukladni cilju integracije zaposlenika na pravedan i ispravan način. Sukladno čl. 115. Zakona o radu, pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu, poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika. Sukladno ustaljenoj sudskoj praksi, poput primjerice VSRH, posl.br: Revr 380/2017-2 od 23. listopada 2018. godine: (...) smisao odredbe čl. 115. st. 2. ZR, prema shvaćanju revizijskog suda, nije u tome da ograniči slobodu poslodavca tako da višak radnika mora utvrditi isključivo prema trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja, već poslodavac odluku može donijeti uzimajući u obzir i druge kriterije, (...). Tuženik je zakonske kriterije bodovao prema unaprijed utvrđenim pravilima bodovanja u Metodologiji integracije, kako je to već i s obzirom na konkretni slučaj obrazloženo u t. 6. ovog odgovora na tužbu. Pritom točno je da je starost iznad 54 godine donosila veću vrijednost boda od starosti do ili od 54 godine. Odlučeno je da starost iznad 54 godine donosi veću vrijednost boda iz razloga što je skupina zaposlenika od 55 godina prema službenim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanja najugroženija skupina nezaposlenih osoba, dok skupina zaposlenika u dobi do uključujući i 54 godine ostvaruje podjednake mogućnosti zapošljavanja. Kriterij nije formiran kako bi se naštetilo tužitelju, već je isti kriterij formiran u odnosu na svih 1787 zaposlenika na koje se primijenila Metodologija integracije. Poslodavac je slobodan u određivanju načina vrednovanja kriterija te je tuženik, kao poslodavac, u toj slobodi pazio da se kriterij vrednuje prema stanju na tržištu rada te time i da bude opravdan. Prema zakonskim kriterijima, tužitelj i usporedni zaposlenik su ostvarili jednak broj bodova (2.5:2.5). S druge strane temeljem dodatnih kriterija, a koji su bili vezani uz razinu aktualne upravljačke odgovornosti, tužitelj je ostvario manji broj bodova od usporednog radnika (6:4). Kod integracije sustava ključna je stabilnost upravljanja, kako bi sustav u većem integriranom obuhvatu mogao uredno nastaviti poslovati. Time, nastavno na jednakost u zakonskim kriterijima i prevagu dodatnih kriterija u korist usporednog radnika, isti je i zadržan na aktualnom radnom mjestu na kojemu je bio već zaposlen kod tuženika i prije integracije, dok je tužitelju zakonito i s opravdanim poslovnim razlogom otkazan ugovor o radu za isto radno mjesto s ponudom izmijenjenog ugovora o radu. Dakle, tužitelj nije marginaliziran niti se prema njemu neispravno postupalo, već je tužitelju predloženo održavanje radnog odnosa uz plaću od mjesečno bruto 3.800,00 eura. Na navedeno tuženik kao poslodavac nije imao zakonsku obvezu, sve u situaciji prekomjernog broja izvršitelja na određenom radnom mjestu, ali je isto učinio u korist interesa tužitelja. Tužitelj nije prepoznao dobru namjeru u tom pogledu, uslijed čega je tuženiku jedino preostalo otkazati ugovor o radu. Stoga predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva uz naknadu parničnog troška.

3. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 1.8.2017. (list 6-7 spisa), Aneks ugovora o radu od 13.4.2022. (list 8 spisa), Aneks br. 2 Ugovora o radu od 31.5.2023. (list 9-10 spisa), Odluku o otkazu s ponudom izmijenjenog ugovora od 25.7.2023. s povratnicom i potvrdom o primitku (list 11-16 spisa), Zahtjev za zaštitu prava od 7.8.2023. s potvrdom primitka (list 17-20 spisa), Izvadak i Povijesni izvadak iz sudskog registra (list 30-97 spisa), Odluku o otvaranju postupka sanacije (list 98-100 spisa), objavu tuženika na Zagrebačkoj burzi od 20.12.2022. (list 101 spisa), Pravilnik o organizaciji Banke od 1.3.2023. (list 102-118 spisa), Metodologija integracije zaposlenika u postupku pravnog spajanja Nove hrvatske banke d.d. HPB-u od 1.3.2023. (list 119-130 spisa), očitovanje sindikalnog povjerenika tuženika od 24.2.2023., očitovanje sindikalnog povjerenika NHB-a od 24.2.2023. (list 131-132 spisa), odobrenje HNB-a za pravno spajanje od 6.4.2023. (list 133-135 spisa), Odluku o otkazu s ponudom izmijenjenog ugovora od 25.7.2023. (list 136-139 spisa), Ugovor o radu na neodređeno vrijeme (list 140-146 spisa), Zahtjev za savjetovanje sindikalnom povjereniku (list 147-148 spisa), podaci HZZ-a (list 149 spisa), Očitovanje sindikalnog povjerenika od 20.7.2023. (list 150 spisa), sudsku praksu (list 151-154, 195-201, 205-212 spisa), podaci o obavljanju zadataka tužitelja (list 162-165 spisa), e-mail korespondenciju (list 186-193 spisa), Izvješće o evaluaciji zaposlenika (list 194 spisa), te ostalu dokumentaciju u spisu. Saslušan je tužitelj (list 166-167 spisa), te svjedoci NU (list 174-175 spisa), FUV, GU, MU (list 179-180 spisa) i TU (list 220-221 spisa).

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sukladno čl. 8 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 23/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19, 80/22 - dalje ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

5. Na ročištu 18.3.2025. punomoćnici stranaka su suglasno izjavili da nemaju daljnjih dokaznih prijedloga, odustali su od drugih dokaznih prijedloga, te su predložili da sud zaključi glavnu raspravu, pa sukladno prijedlozima stranaka, sud uz suglasnost stranaka nije izvodio daljnje dokaze te je zaključio glavnu raspravu.

6. Iz Odluke o otkazu s ponudom izmijenjenog ugovora od 25.7.2023. proizlazi da se tužitelju otkazuje Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 1.8.2017., koje uključuje i Aneks Ugovora o radu od 13.4.2022. i Aneks br. 2 Ugovora o radu od 31.5.2023. (s primjenom do 2.7.2023.), sklopljen sa Sberbank d.d., kasnije Nova hrvatska banka d.d., za obavljanje poslova radnog mjesta Direktor u OJ Upravljanje rizicima pravnih osoba (prije OJ Odobravanje rizika pravnim osobama), a koji ugovor je s 3. srpnja 2023., kao danom pravnog pripajanja Nove hrvatske banke d.d. Banci, temeljem zakona prenesen na Banku, kao novog poslodavca, te je tuženik predložio tužitelju sklapanje Ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima za obavljanje poslova radnog mjesta: Vodeći specijalist za unaprjeđenje sustava upravljanja kreditnim rizikom subjekata, u organizacijskoj jedinici: Sektor upravljanja kreditnim rizikom poslovnih subjekata. U obrazloženju odluke je navedeno da je Nova hrvatska banka d.d. (dalje: NHB) s 3.7.2023 pravno pripojena tuženiku (Banci), čemu je prethodno savjetovano sa sindikalnim povjerenicima u funkciji radničkog vijeća, kako u NHB-u tako i u Banci, koji nisu imali primjedbe na pravno pripajanje. Zaposlenik je sukladno čl. 137. st. 4. Zakona o radu obaviješten da je njegov ugovor o radu s 3.3.2023. prenesen na Banku, kao pravnog sljednika NHB-a, pri čemu su zadržana sva prava iz radnog odnosa koja je Zaposlenik stekao do dana prenošenja ugovora o radu, te je obavijest o prijenosu ugovora o radu dostavljena sindikalnim povjerenicima u funkciji radničkog vijeća, kako u NHB-u tako i u Banci. Pravno pripajanje prati i složen postupak operativnog pripajanja dvije odvojene banke u jednu integriranu banku. U odnosu na razdoblje nakon dana pravnog pripajanja utvrđeno je da s poslovnog aspekta postoji potreba uspostave nove integrirane organizacije. Integrirana organizacija uređena je Pravilnikom o organizaciji Banke, koji je stupio na snagu s prvim danom nakon dana pravnog pripajanja, odnosno 4. srpnjem 2023.. Pravilnik je usvojen 1. ožujka 2023. s primjenom od 4. srpnja 2023., te je također prethodno savjetovan sa sindikalnim povjerenicima u funkciji radničkog vijeća, kako u NHB-u tako i u Banci. Radi uređenja postupka integracije zaposlenika obiju banaka u novu integriranu organizaciju usvojena je i Metodologija integracije zaposlenika u postupku pravnog pripajanja NHB HPB-u od 1. ožujka 2023.. Osnovne odrednice Metodologije integracije su da nema viška zaposlenika, zaposlenicima se priznaju sva prava iz radnog odnosa do dana pravnog pripajanja te se odluke Banke u odnosu na razdoblje nakon dana pravnog pripajanja temelje na objektivnim i transparentnim kriterijima. Metodologija integracije je također prethodno savjetovana sa sindikalnim povjerenicima u funkciji radničkog vijeća, kako u NHB-u tako i u Banci. Osnovno pravilo Metodologije integracije je da se određeni zaposlenik raspoređuje na radno mjesto u integriranom sustavu prema prirodi i razini složenosti poslova radnog mjesta na kojemu je bio zaposlen i do dana pravnog pripajanja. Sam naziv radnog mjesta ili organizacijska jedinica u okviru koje je dotadašnje radno mjesto zaposlenika bilo ustrojeno nisu referentni. Raspodjela se vrši na radno mjesto u okviru organizacijskih jedinica gdje za to postoji poslovna potreba. Zaposlenicima se zadržava ista plaća. Iznimka od navedenog osnovnog pravila primjenjuje se: kada sukladno integriranoj organizaciji nema radnog mjesta na koje se zaposlenik može raspodijeliti prema prethodno navedenom osnovnom pravilu i u situacijama kada nakon pravnog pripajanja može doći do prekomjernog broja izvršitelja za isto radno mjesto. U potonjem slučaju se provodi komparacija zaposlenika prema kriterijima definiranim Metodologijom integracije. Zaposleniku s ukupno manjom ocjenom nudi se drugo radno mjesto prema potrebama organizacije, pritom vodeći računa o njegovom profilu stručnosti i razini obrazovanja. Zaposleniku koji prelazi na drugo radno mjesto nudi se plaća prema razredu plaće za novo ponuđeno radno mjesto (koji razred je propisan internim aktima ovisno o prirodi i razini složenosti poslova određenog radnog mjesta). Zaposlenik je temeljem prenesenog Ugovora o radu zaposlen na radnom mjestu Direktor u OJ Upravljanje rizicima pravnih osoba (prije OJ Odobravanje rizika pravnim osobama). Navedeno radno mjesto prema integriranoj organizaciji istovjetno je radnom mjestu Izvršnog direktora Sektora upravljanja kreditnim rizikom poslovnih subjekata. Kod Banke je na navedenom radnom mjestu zaposlen zaposlenik pod šifrom Banke 792. Sukladno integriranoj organizaciji Banke radi se o rukovodećem radnom mjestu, za koje je integriranom organizacijom predviđen samo jedan izvršitelj, a konkretno postoje dva izvršitelja. Metodologijom integracije predviđena su pravila međusobne komparacije zaposlenika prema zakonskim kriterijima: starost (dob iznad 54 godine donosi višu ocjenu), obveze uzdržavanja (veća obveza uzdržavanja donosi višu ocjenu) i trajanje radnog odnosa (dulje trajanje radnog odnosa donosi višu ocjenu), kao i prema dodatnim kriterijima koji se odnose na razinu upravljačke odgovornosti do pravnog pripajanja, odnosno prema kriterijima: broj radnika kojima je zaposlenik upravljao do dana pravnog pripajanja (izravno ili neizravno), složenost / odgovornost upravljačke pozicije do pravnog pripajanja (prema razrađenim kriterijima) te stupanj i vrsta stručne spreme (preporučene za radno mjesto u integriranoj organizaciji). Kriteriji koji se odnose na razinu upravljačke odgovornosti opravdani su iz razloga što integracija dovodi do naglog povećanja broja zaposlenika integriranog sustava. Zaposlenici koji imaju veću razinu upravljačke odgovornosti do pravnog pripajanja lakše mogu održati stabilnost i kontinuitet većeg dijela poslovanja, a čime se i u većoj mjeri osigurava stabilnost cijelog integriranog sustava. Time je za kriterije upravljačke odgovornosti do pravnog pripajanja dodijeljena i veća pojedinačna ocjena u odnosu na pojedinačnu ocjenu za zakonske kriterije. Temeljem provedenog postupka komparacije zaposlenik pod šifrom Banke 792 je sveukupno ostvario 8.5 bodova, dok je Zaposlenik ostvario 6.5 bodova, a time je zaposlenik pod šifrom F 792 zadržan na aktualnom radnom mjestu Izvršnog direktora Sektora upravljanja kreditnim rizikom poslovnih subjekata, dok je Zaposleniku ponuđen izmijenjeni ugovor o radu za radno mjesto Vodeći specijalist za unaprjeđenje sustava upravljanja kreditnim rizikom subjekata, u organizacijskoj jedinici Sektor upravljanja kreditnim rizikom poslovnih subjekata. Zaposlenik pod šifrom 792 je temeljem zakonskih kriterija izjednačen sa Zaposlenikom (2.5:2.5), dok je prema kriterijima koji se odnose na razinu upravljačke odgovornosti prevladao u odnosu na rezultat Zaposlenika (6:4). Time, prema ukupnosti rezultata, zaposlenik pod šifrom 792 je ostvario prednost u odnosu na Zaposlenika (8.5:6.5). Kriterij odluke o ponuđenom radnom mjestu su potrebe organizacije rada te Zaposlenik ima stručnosti i kompetencije potrebne za obavljanje poslova navedenog radnog mjesta. Zaposleniku je pritom za novo ponuđeno radno mjesto ponuđena i plaća na gornjoj razini platnog razreda novo ponuđenog radnog mjesta. Zaposlenik nije do dana ove Odluke odlučio prihvatiti ugovor o radu za novo ponuđeno radno mjesto. Slijedom navedenog, a kako nije došlo do sporazuma između Banke i Zaposlenika u odnosu na novo ponuđeno radno mjesto i povezane radne uvjete, Banka ovom Odlukom otkazuje Zaposleniku Ugovor o radu. Predmetno temeljem odredbe članka 115. st. 1. t. 1. Zakona o radu, iz poslovno uvjetovanih razloga, koji se vežu uz organizacijske razloge u integriranoj Banci nakon dana pravnog pripajanja. Banka istovremeno nudi Zaposleniku novi Ugovor o radu za navedeno drugo radno mjesto. Ukoliko Zaposlenik prihvati Ugovor o radu pod izmijenjenim uvjetima, ne dolazi do prestanka njegova radnog odnosa, dok ukoliko ne prihvati Ugovor o radu pod izmijenjenim uvjetima, dolazi do prestanka njegova radnog odnosa sukladno ovoj Odluci o otkazu. Sukladno čl. 150. Zakona o radu, prije donošenja ove Odluke provedeno je savjetovanje sa sindikalnim povjerenikom u funkciji radničkog vijeća, koji se dana 20.7.2023. očitovao na ovu Odluku na način da je suglasan s namjeravanom odlukom Banke

7. Protiv pobijane Odluke o otkazu s ponudom izmijenjenog ugovora od 25.7.2023. tužitelj je dana 7.8.2023. podnio zahtjev za zaštitu prava koji je toga dana predan na pošti preporučenom pošiljkom, što je vidljivo iz povratnice na listu 16 spisa, te je tuženik isti zaprimio 9.8.2023., što je vidljivo iz povratnice na listu 15 spisa, ali tuženik o istom nije odlučio u daljnjem roku od 15 dana (a ni kasnije), pa je tužitelj u daljnjem roku od 15 dana podnio predmetnu tužbu dana 6.9.2023. pa je tužitelj postupio u zakonskim rokovima iz čl. 133. st. 1. i 2. Zakona o radu, dalje: ZR (Narodne novine broj: 93/14, 151/22), a što niti tuženik nije osporavao.

8. Iz priloženih ugovora o radu proizlazi da je tužitelj bio zaposlen kod Nove hrvatske banke d.d. kao pravni slijednik Sberbank d.d. temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 1. kolovoza 2017., Aneksa Ugovora o radu od 13. travnja 2022. i Aneksa br. 2 Ugovora o radu od 31. svibnja 2023. (s primjenom do 2.7.2023.) na radnom mjestu direktor OJ Upravljanje rizicima pravnih osoba, prije direktor OJ Odobravanje rizika pravnim osobama.

9. Među strankama nije sporno, kako su to punomoćnici stranaka izjavili na ročištu15.1.2025.:

- da je Nova hrvatska banka pripojena tuženika (HPB) 3.7.2023.,

- da je tada (nakon pripajanja) ugovor o radu tužitelja prenesen na tuženika,

- da je tužitelj bio zaposlen na radnom mjestu direktor u OJ Upravljanje rizicima pravnih osoba,

- da je kod tuženika postojao radnik ŽU na radnom mjestu izvršni direktor sektora upravljanja kreditnim rizicima poslovnih subjekata,

- da se radi o istovjetnim radnim mjestima (direktor u OJ Upravljanje rizicima pravnih osoba i izvršni direktor sektora upravljanja kreditnim rizicima poslovnih subjekata), a to je rukovodeće radno mjesto za koje je bio predviđen jedan izvršitelj, pa kako su sada postojala dva radnika na tom radnom mjestu (tužitelj i LU), to je jedan bio višak,

- da je tuženik za utvrđivanje viška odredio zakonske kriterije: starost iznad 54 godine, broj uzdržavanih članova, trajanje radnog odnosa i dodatne kriterije, kako je to navedeno u odluci o otkazu (koji se odnose na razinu upravljačke odgovornosti do pravnog pripajanja, odnosno prema kriterijima: broj radnika kojima je zaposlenik upravljao do dana pravnog pripajanja (izravno ili neizravno), složenost / odgovornost upravljačke pozicije do pravnog pripajanja (prema razrađenim kriterijima) te stupanj i vrsta stručne spreme (preporučene za radno mjesto u integriranoj organizaciji)), time što tužitelj ističe da tuženik nije pravilno primijenio zakonske i dodatne kriterije. Kako ove činjenice nisu sporne, to sud nije izvodio i ocjenjivao daljnje dokaze na ove okolnosti.

10. Suprotno navodima tužitelja, pobijana odluka o otkazu sadrži pisane jasne razloge otkazivanja ugovora o radu pa tako iz iste proizlazi da je došlo do pripajanja NHB tuženiku odnosno došlo je do spajanja dvije banke u jednu integriranu banku, uslijed čega je trebalo integrirati novu organizaciju banke što je uređeno Pravilnikom o organizaciji banke koji se primjenjuje od 4.7.2023., pa kako je tužitelj (čiji je ugovor o radu prenesen) bio zaposlen na radnom mjestu Direktor u OJ Upravljanje rizicima pravnih osoba (prije OJ Odobravanje rizika pravnim osobama), koje je prema integriranoj organizaciji istovjetno radnom mjestu Izvršnog direktora Sektora upravljanja kreditnim rizikom poslovnih subjekata, a kod tuženika je na navedenom radnom mjestu zaposlen zaposlenik pod šifrom Banke 792, te se sukladno integriranoj organizaciji Banke radi o rukovodećem radnom mjestu, za koje je integriranom organizacijom predviđen samo jedan izvršitelj, a konkretno postoje dva izvršitelja, to je sukladno Metodologiji integracije izvršeno komparacije ova dva radnika te je utvrđeno da je tužitelj višak. Slijedom navedenog jasno proizlazi da je tužitelju otkazan ugovor o radu uz ponudu izmijenjenog ugovora, na temelju otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora iz poslovno uvjetovanih organizacijskih razloga temeljem čl. 123. ZR u vezi sa čl. 115. st. 1. toč. 1. ZR.

11. Prema čl. 115. st. 1. točka 1. ZR-a poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, i to u slučaju ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz). Prema čl. 123. st. 1. ZR-a odredbe ovoga Zakona koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i na slučaj kada poslodavac otkaže ugovor i istodobno predloži radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora).

12. Kako je u konkretnom slučaju došlo do spajanja dvije banke u jednu banku, uslijed čega je trebalo integrirati novu organizaciju banke što je uređeno Pravilnikom o organizaciji banke koji se primjenjuje od 4.7.2023., te su uslijed toga na istovjetnom rukovodećem mjestu bila dva izvršitelja, a novom integracijom je utvrđen samo jedan izvršitelj, to je jedan izvršitelj postao višak jer je za istim prestala potreba, a što predstavlja opravdan razlog za poslovno uvjetovani otkaz zbog organizacijskih razloga. Stoga je tuženik imao opravdan razlog za (poslovno uvjetovani) otkaz uz ponudu izmijenjenog ugovora o radu sukladno čl. 123. ZR u vezi sa čl. 115. st. 1. toč. 1. ZR.

13. Iz pobijane odluke o otkazu proizlazi da je tuženik tužitelju otkazao ugovor o radu te mu je istodobno ponudio sklapanje Ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima za obavljanje poslova radnog mjesta Vodeći specijalist za unaprjeđenje sustava upravljanja kreditnim rizikom subjekata u organizacijskoj jedinici Sektor upravljanja kreditnim rizikom poslovnih subjekata, a koju ponudu tužitelj nije prihvatio.

14. Tužitelj navodi da je dosta njegovih kolega dobilo direktorske ili zamjeničke pozicije, te je ostala slobodna zamjenička pozicija u njegovom sektoru koju mu je tuženik mogao ponuditi. Međutim, valja reći da sud u postupku radi utvrđivanja nedopuštenosti otkaza ne utvrđuje valjanost ponuđenog ugovora o radu, ali također valja dodati da je tuženik tužitelju ponudio radno mjesto koje odgovara stručnoj spremi, znanju i iskustvu tužitelja, a tužitelj nije ovlašten da bira radno mjesto i da procjenjuje koje radno mjesto mu je tuženik mogao ponuditi, već o tome odlučuje poslodavac prema svojim potrebama. Iz iskaza svjedoka ĐU i FUV proizlazi da kada je bilo viška radnika na rukovodećem mjestu, tada su radnicima nudili zamjenička, specijalistička, druga direktorska i slična mjesta prema potrebi organizacije, ali je bilo i više radnika koji nisu dobili takva mjesta. Naime, bilo je slobodnih radnih mjesta zamjenika direktora sektora koja su i danas prazna, te nisu ponuđena tužitelju, jer za njima nema potrebe.

15. Iz iskaza svjedoka MU kojeg je sud prihvatio kao istinit budući je suglasan s ostalom dokumentacijom u spisu, proizlazi da je on sindikalni povjerenik koji ima prava i obveze radničkog vijeća, te su mu dostavljene sve relevantne odluke i sva potrebna dokumentacija vezano za otkazivanje ugovora o radu tužitelju i pripajanje, te se je na iste očitovao, te je bio suglasan sa odlukom o otkazu tužitelju.

16. Kako su u konkretnom slučaju na istovrsnom rukovodećem radnom mjestu bila dva radnika, tužitelj i LU, te je jedan od njih bio višak, to je sporno da li je tuženik pravilno primijenio zakonske i dodatne kriterije pri utvrđivanju viška radnika sukladno čl. 115. st. 2. ZR-a.

17. Prema čl. 115. st. 2. ZR pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu, poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti, invalidnosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika.

18. Iz pobijane odluke o otkazu i Metodologije integracije zaposlenika proizlazi da je tuženik unaprijed odredio i primijenio zakonske i dodatne kriterije i to:

- zakonski kriteriji su

1) starost iznad 54 godine,

2) obveza uzdržavanja i

3) trajanje radnog odnosa,

te se za svaki može dobiti po 1 bod (ukupno 3 boda) i to: starost iznad 54 godine donosi višu ocjenu, obveza uzdržavanja, ako je veća obveza uzdržavanja donosi višu ocjenu, te trajanje radnog odnosa, ako je dulje trajanje radnog odnosa donosi višu ocjenu,

- dodatni kriteriji se odnose na razinu upravljačke odgovornosti do pravnog pripajanja i to su:

1) broj radnika kojima je zaposlenik upravljao do dana pravnog pripajanja (izravno ili neizravno),

2) složenost / odgovornost upravljačke pozicije do pravnog pripajanja (prema razrađenim kriterijima) te

3) stupanj i vrsta stručne spreme (preporučene za radno mjesto u integriranoj organizaciji).

te se za svaki od navedenih kriterija može dobiti po 2 boda (ukupno 6 bodova),

- tuženik je odredio da zaposlenici koji imaju veću razinu upravljačke odgovornosti do pravnog pripajanja lakše mogu održati stabilnost i kontinuitet većeg dijela poslovanja, a čime se i u većoj mjeri osigurava stabilnost cijelog integriranog sustava pa je zbog toga za te kriterije dodijeljena veća pojedinačna ocjena u odnosu na pojedinačnu ocjenu za zakonske kriterije, tako da zakonski kriteriji doprinose sa 33,33%, a dodatni kriteriji sa 66,66%.

19. Sud je prihvatio iskaze svjedoka ĐU, NUV i TU u dijelu u kojem su jasni i međusobno suglasni te su suglasni sa materijalnim dokazima u spisu. Tako je sud utvrdio.

- da je sačinjena Metodologija integracije zaposlenika, koja je bila objavljena i dostavljena putem intraneta radnicima tuženika i NHB-a, a kojom su bili utvrđeni kriteriji za utvrđivanje viška radnika i to zakonski kriteriji: životna dob od 54 godine, obveza uzdržavanja i trajanje radnog odnosa te dodatni kriteriji među kojima su bila 3 podkriterija i to broj zaposlenih radnika sa kojima radnik upravlja, kompleksnost upravljanja poslovima i stručna sprema,

- da su stručne službe obje banke pribavljale sve podatke za primjenu svih kriterija, te je to nadzirala vanjska tvrtka Deloitte,

- da su kriteriji primijenjeni na sve radnike, time što su dodatni kriteriji primijenjeni tamo gdje je bila podloga za evaluaciju,

- da je na sve radnike primijenjen kriterij životne dobi od 54 godina života, a isti je uzet iz razloga što su temeljem podataka Zavoda za zapošljavanje utvrdili da je najranjivija skupina radnika od 55 godina jer se teže zapošljava, a smatrali su da treba uzeti u obzir i one od 54 godine jer se oni približavaju 55.

20. Iz iskaza navedenih svjedoka te iz pobijane odluke o otkazu i podloge za evaluaciju proizlazi:

- da je tuženik usporedio usporedne radnike LU i tužitelja,

- da je LU temeljem zakonskih kriterija izjednačen sa tužiteljem (2.5 boda : 2.5 boda),

budući je tužitelj stariji od LU ali u vrijeme donošenja odluke o otkazu tužitelj je imao 52 godine, a LU je imao 39 godina pa su oba mlađa od 54 godine te su oba dobila po 1 bod, ŽU je imao više staža od tužitelja tj. LU je imao 16 godina staža, a tužitelj 5 godina staža pa je LU dobio 1 bod, a tužitelj 0,5 bodova, te je tužitelj imao veću obvezu uzdržavanja od ŽU jer je tužitelj uzdržavao 2 djece, a LU 1 dijete, pa je tužitelj dobio 1 bod, a LU 0,5 bodova,

- da je prema dodatnim kriterijima koji se odnose na razinu upravljačke odgovornosti LU prevladao u odnosu na tužitelja (6 bodova : 4 boda ), jer je LU upravljao sa 19 radnika, a tužitelj sa 6 pa je LU dobio 2 boda, a tužitelj 1 bod, da je LU imao 1383 obrađenih zahtjeva, a tužitelj 135 pa je LU dobio 2 boda, tužitelj 1 bod, te oba imaju VSS pa su oba dobila po 2 boda,

- pa prema ukupnosti rezultata, LU je ostvario prednost u odnosu na tužitelja (8.5 bodova : 6.5 boda).

21. Sporno je da li je tuženik pravilno primijenio navedene kriterije sukladno čl. 115. st. 2. ZR, budući tužitelj tvrdi da tuženik nije pravilno primijenio zakonske kriterije jer je uzeo kriterij 54 godine života, što je protivno odredbama ZR-a, te je tuženik odredio veći broj bodova za dodatne kriterije nego za zakonske, te je nepravilno primijenio dodatni kriterij upravljačkih odgovornosti jer je netočno utvrdio broj odrađenih zahtjeva, te nije promatrao ukupno radno i upravljačko iskustvo (tužitelj ima preko 20 godina iskustava na upravljačkim pozicijama u tri banke).

22. Što se tiče zakonskih kriterija, ovaj sud je utvrdio da je tuženik kao kriterij starosti odredio dob od 54 godine života te je isti primijenio na sve radnike iz razloga što je prema podacima Zavoda za zapošljavanje to dob kada se radnici teže zapošljavaju. Međutim, ovaj sud smatra da takvo određivanje zakonskog kriterija starosti radnika nije u skladu sa čl. 115. st. 2. ZR, budući je smisao navedene zakonske odredbe zaštita starijeg radnika u odnosu na mlađeg, a određivanje određene granične dobi, kako je to učinio tuženik, je proizvoljna odluka poslodavca koja nema uporište u odredbama ZR-a.

23. Nadalje, u odnosu na radni staž, tuženik je uzeo u obzir radni staž kod tuženika i njegovih prednika, a nije uzimao ukupni radni staž i iskustvo, pa nije odlučno što je tužitelj imao veliko iskustvo na upravljačkim pozicijama i u drugim bankama, a te to nije bilo određeno niti kao dodatni kriterij. Stoga sud ije prihvatio iskaz tužitelja da je tuženik potpuno zanemareno njegovo radno iskustvo u NHB, te u drugim bankama gdje je radio, a radi se o upravljačkim tj. direktorskim pozicijama u Reiffeisen bank i Zagrebačkoj banci, budući to nije odlučno u ovom predmetnu, već je odlučno koliko je godina radnog staža tužitelj imao kod tuženika (uključujući i vrijeme prije prijenosa ugovora o radu).

24. U odnosu na dodatni podkriterij složenost / odgovornost upravljačke pozicije do pravnog pripajanja, a za koji je bio odlučan broj obrađenih zahtjeva, sud nije prihvatio iskaz tužitelja u dijelu da nisu točni podaci o broju obrađenih zahtjeva, da nije točno da je imao samo 135 obrađenih zahtjeva, a LU puno više (1383), te da je imao preko 1000 obrađenih zahtjeva godišnje za pravne osobe, budući je to u suprotnosti sa dokumentacijom u spisu (podloge za evaluaciju), te navedene činjenice ne proizlazi niti iz jednog izvedenog dokaza. Sud nije prihvatio niti iskaz svjedoka GU budući isti nije imao saznanja o odlučnim činjenicama, osobito o tome koliki je bio broj odrađenih zahtjeva u trogodišnjem razdoblju od strane tužitelja i koliko je klijenata imala NHB, te isti iznosi hipotetičke zaključke koji nemaju uporište u izvedenim dokazima.

25. Valja reći da prilikom utvrđivanja viška radnika na određenom radnom mjestu, poslodavac je dužan primijeniti zakonske kriterije iz čl. 115. st. 2. ZR, te je ovlašten primijeniti i određene dodatne kriterije, te je tada dužan točno odrediti koji su to kriteriji i na koji način će ih primijeniti. Autonomno je pravo poslodavca da odluči da nekom kriteriju daje prednost u odnosu na druge kriterije, te je u tom slučaju dužan jasno naznačiti kojem kriteriju daje prednost, te odrediti na koji način pojedinom kriteriju daje prednost izražavajući to u određenom postotku, u bodovima ili slično, te bi se na taj način utvrdilo tko je višak.

26. Međutim, činjenica da je sudska praksa omogućila poslodavcima da uz zakonske kriterije u obzir uzmu i neki dodatni kriterij, istovremeno ne znači da poslodavac taj kriterij može koristiti u mjeri kojom isključuje ili znatno zanemaruje primjenu zakonskih kriterija. Ovakvo pravno stajalište je zauzeto i u presudama Vrhovnog suda RH poslovni broj Revr-593/2021 od 6.3.2024. i Revr-426/2018 od 17.12.2019.

27. Upravo je u predmetnom slučaju vidljivo to zanemarivanje zakonskih kriterija i njihovo marginaliziranje jer je za njih tuženik predvidio maksimalno ukupno 3 boda (za svaki kriterij po 1 bod), dok je za dodatni kriterij odnosno za tri dodatna podkriterija predviđeno maksimalno ukupno 6 bodova (za svaki podkriterij po 2 boda). Dakle, tuženik kao poslodavac zanemario je zakonske kriterije jer je omogućio stjecanje znatno većeg broja bodova na temelju dodatnih kriterija koji doprinose sa 66,66% (6 bodova od ukupno 9 bodova) u odnosu na zakonske kriterije koji doprinose sa 33,33% (3 boda od ukupno 9 bodova). Takvo postupanje, po ocjeni ovog suda, predstavlja nepoštivanje odredbe čl. 115. st. 2. ZR-a. Stoga osnovano tužitelj navodi u svom iskazu da je tuženik napravio sustav bodovanja koji je bio nepravedan.

28. Obzirom na sve navedeno, ovaj sud smatra da tuženik nije poštivao kriterije iz čl. 115. st. 2. ZR, jer je zakonski kriterij starosti primijenio proizvoljno, te je dao prednost dodatnim kriterijima u tolikoj mjeri da je zapravo zanemario zakonske kriterije pa je stoga odluka tuženika da je tužitelj višak proizvoljna i neutemeljena, a što otkaz čini nedopušten. Stoga je sud utvrdio da je pobijani otkaz nedopušten i da radni odnos između stranaka nije prestao te je tuženik dužan vratiti tužitelja na rad na radno mjesto na kojem je bio prije otkaza Direktora u OJ Upravljanje rizicima pravnih osoba odnosno na radno mjesto Izvršnog direktora Sektora upravljanja kreditnim rizikom poslovnih subjekata, koje predstavlja istovrsne poslove (budući je upravo tuženik izjednačio ova dva radna mjesta i uspoređivao radnike na istima), ili ako tog radnog mjesta više ne bi bilo, na drugo odgovarajuće radno mjesto, temeljem čl. 124. st. 1. ZR, kao pod tokom

I. i II. Izreke presude.

29. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. ZPP i čl. 155. st. 1 ZPP, te su troškovi odmjereni prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23). Tako je tužitelju priznati troškovi zastupanja po punomoćniku i to jednokratna nagrada za prvostupanjski postupak (koji obuhvaća četiri radnje: tužbu, ročište 6.12.2023., 9.7.2024. i 15.10.2024.) sukladno Tbr. 7/2 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23) - 250 bodova, te trošak ročišta 15.1.2025. po Tbr. 7/2 - 50 bodova, što obzirom na vrijednost boda od 2,00 eura iznosi 600,00 eura, a uvećano za 25% PDV- a iznosi 750,00 eura. Tužitelju nije priznat trošak podneska od 31.1.2025. jer isti nije bio nužan za vođenje parnice sukladno čl. 155. ZPP-a. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima i čl. 151 st. 3. ZPP-a.

U Zagrebu, 5. svibnja 2025.

Sudac:

Monika Ferić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu u Zagrebu. Žalba se podnosi putem ovog suda pisanim putem u pet primjeraka u roku 15 dana.

DNA:

1. Pun. tužitelja

2. Pun. tuženika

3. Spis