OVR-1040/2025

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Supetru

Posl. broj: Ovr-1040/25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Supetru, po sucu Jadranku Basiću, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja MD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Ivani Mandić, odvjetnica iz ZOU Ivana Mandić i Mirela Džoja Petrlić iz Osijeka, K. A. Stepinca 7, protiv protivnika osiguranja MDČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja privremenom mjerom, izvan ročišta 5. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovan prijedlog za određivanje privremene mjere koji glasi:

„I. Radi osiguranja prava predlagatelja na zajedničkoj imovini određuje se privremena mjera zabranom otuđenja i nekretnine koja se nalazi upisana u Zemljišnoknjižni odjel Supetar, kod Općinskog suda u Splitu, k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], kčbr. [katastarska čestica], u naravi Bračka cesta 317 m2, dvorište 163 m2, dvorište 18 m2, stambena zgrada, Bol, Bračka cesta 22 B, 136 m2, i to 2. suvlasnički dio 1/3 na kojoj nekretnini je protustranka upisana kao samovlasnica, te u odnosu na ½ dio vlasništva protustranke na nekretnini upisanoj u k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] u naravi neplodno, pašnjak, te u odnosu na ½ dijela vlasništva protustranke na nekretnini upisanoj u k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], kčbr. [katastarska čestica] ZGR u naravi dvor, uz zabilježbu ove zabrane u zemljišnim knjigama.

II. Zabilježbu će provesti zemljišno-knjižni odjel Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Supetar. Zabrana se smatra provedenom dostavom zemljišno- knjižnom odjelu toga suda.

III. Ova privremena mjera trajat će do pravomoćnosti odluke u predmetu Općinskog suda u Splitu koji će predlagatelj osiguranja pokrenuti u roku tri mjeseca od donošenja rješenja radi utvrđenja bračne stečevine ili do drugačije odluke suda ako se promijene okolnosti pod kojima je ta mjera određena.“

Obrazloženje

1. Predlagatelj u svom prijedlogu navodi da su on i protustranka su bračni drugovi u postupku razvoda braka, da se postupak vodi pred Općinskim sudom u Osijeku pod brojem P Ob-368/2024.

2. Dalje navodi da su stranke su za trajanja braka, zajedničkim radom i sredstvima stekle imovinu, između ostalog, i nekretninu koja se nalazi upisana u zemljišnoknjižni odjel Supetar zk. ul. [broj ZK uloška], kčbr. [katastarska čestica] u naravi Bračka cesta 317 m2, dvorište 163 m2, dvorište 18 m2, stambena zgrada, Bol, Bračka cesta 22 B, 136 m2, i to 2. suvlasnički dio 1/3, ( koji se sastoji od dva stana na drugom katu, ali kako zgrada još nije etažirana, to je protustranka upisana na 1/3 dijela).

3. Predlagatelj dalje navodi da je protustranka samo formalno uknjižena kao samovlasnica navedene nekretnine i to 2. suvlasničkog dijela, iako ista predstavlja bračnu stečevinu stranaka, da je nekretnina, u naravi dva apartmana, stečena u cijelosti za vrijeme trajanja braka između predlagatelja i protustranke, i to na način da je samo zemljište kupljeno temeljem Ugovora o kupoprodaji zemljišta zaključenog dana 10.11.2013.g. između Ljekarna Škoko kao prodavatelja i MDČ kao kupca, da je nekretninu, apartman u naravi izgradio do faze visokog roh – bau otac predlagatelja, na način da je kupio materijal za izgradnju te obavio sve radove izgradnje, pa bi nakon izgradnje roh-bau faze, predlagatelj i protustranka zajedno financirali, iz sredstava stečenih u braku, završno opremanje i uređenje apartmana.

4. Predlagatelj dalje navodi da je na jednak način protustranka stekla vlasništvo u ½ dijela nad nekretninom upisanom u k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] u naravi neplodno, pašnjak, na kojoj čestici protustranka dijeli suvlasništvo sa svojom sestrom BD, da predmetna nekretnina nije izgrađena, te je ostala samo pašnjak, ali ista je u ½ dijela upisanog suvlasništva na protustranku stečena u braku temeljem Ugovora o kupoprodaji zemljišta zaključenog dana 10.11.2013.g. između Ljekarna Škoko kao prodavatelja i MDČ kao kupca, da postoji izgledna i vjerojatna opasnost da će i tu nekretninu, u naravi pašnjak protustranka pokušati otuđiti.

5. Predlagatelj navodi da jednako tako protustranka je stekla vlasništvo u ½ dijela nad nekretninom upisanom u k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], kčbr. [katastarska čestica] ZGR u naravi dvor, na kojoj čestici protustranka dijeli suvlasništvo sa svojom sestrom BD, da predmetna nekretnina nije izgrađena, te je ostala samo pašnjak, ali ista je u ½ dijela upisanog suvlasništva na protustranku stečena u braku temeljem Ugovora o kupoprodaji zemljišta zaključenog dana 10.11.2013.g. između Ljekarna BD kao prodavatelja i MDČ kao kupca i da postoji izgledna i vjerojatna opasnost da će i tu nekretninu, u naravi pašnjak protustranka pokušati otuđiti.

6. U dokazne svrhe sud je pregledao i pročitao: vjenčani list Matični ured Požega od 23.05.2011. (list 4 spisa), zemljišnoknjižne izvatke za predmetne nekretnine (list 5-8 spisa), oglasi za prodaju nekretnina (list 9-14 spisa),

7. Iz matičnog lista proizlazi da su stranke u postupku vjenčane dana 28. lipnja 2005. godine.

8. Iz zemljišnoknjižnog izvatka za nekretninu identifikacije oznake kat. čest. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška] proizlazi da se radi o nekretnini na anagrafske oznake Bol, Bračka cesta 22B, stambena zgrada i dvorište i da su kao vlasnici upisani MDČ za 1/3, MDČ M za 1/3 i MDČ BD za 1/3.

9. Iz zemljišnoknjižnog izvatka za nekretninu identifikacije oznake kat. čest. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška], u naravi pašnjak proizlazi da su kao vlasnici iste upsiani MDČ za ½ i MDČ BD za ½ prava vlasništva.

10. Iz oglasa za prodaju nekretnina proizlazi da se prodaje stan u [adresa], na drugom katu, stambene površine 50,00 m2 za iznos od 210.000,00 EUR.

11. Prijedlog za osiguranje određivanjem privremene mjere nije osnovan.

12. Odredbom članka 346. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20. - dalje OZ) propisano je da se radi osiguranja novčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim:

1. ako učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi se promijenilo postojeće stanje stvari, ili

2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

U stavku 2. istog članka propisano je da se odredbe članka 344. stavaka 2. i 3. tog Zakona primjenjuju i pri određivanju privremenih mjera radi osiguranja nenovčanih tražbina.

Odredbom članka 344. stavak 2. OZ-a proizlazi da predlagatelj osiguranja ne mora dokazati opasnost iz stavka 1. ovog članka, ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

13. Prema navedenoj odredbi, za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja potrebno je kumulativno ispuniti obje pretpostavke, odnosno potrebno je učini vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine, a vezano za opasnost ostvarenja tražbine potrebno je učiniti vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili je potrebno učini vjerojatnim kako je privremenu mjeru potrebno odrediti da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

14. Međutim predlagatelj osiguranja nije dužan dokazati opasnost ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (članak 344. stavak 2. OZ-a).

15. Člankom 341. stavak 2. OZ-a propisano je:

(2) U prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovoga Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.

16. Predlagatelj nije uz prijedlog dostavio dokaze da bi se između stranaka vodio bilo kakav postupak. Predlagatelj je dokaze o tome bio dužan predočiti skupa sa prijedlogom sukladno članku 341. stavak 2. ZOO, a ne nametati obvezu sudu da pribavlja spise, u postupku osiguranja privremenom mjerom, u kojem sud odlučuje na temelju dokaza predočenih uz prijedlog. Stoga, predlagatelj nije dokazao vjerojatnost svoje tražbine prema protivniku osiguranja.

17. Isto tako oglasi koje je dostavio predlagatelj ne mogu ukazivati po ničemu da bi se to radilo upravo o nekretnini za koju predlagatelj navodi da bi bila predmet spora, budući da u oglasima nema adrese iste, niti je nekretnina za koje je predlagatelj dostavio izvatke etažirana da bi se mogla očitati površina, kat i slično što bi donekle pomoglo u identificiranju nekretnine.

18. Slijedom toga predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnom i opasnost da bi bez ovakve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, budući predlagatelj osiguranja nije dokazao da protivnik osiguranja ima namjeru otuđiti upravo tu nekretninu za koju predlagatelj navodi da se vodi sudski spor. Isto tako predlagatelj nije učinio vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete, budući nikakvih dokaza na takve okolnosti ovdje nema. Stoga predlagatelj nije dokazao pretpostavke iz članka 346. stavak 1. OZ.

19. Predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu, budući ni na te okolnosti nema nikakvih dokaza, pa nije ispunjena ni pretpostavka iz članka 344. stavak 2. OZ.

20. Stoga, i iz tih razloga je prijedlog za određivanje privremene mjere neosnovan.

U Supetru, 5. svibnja 2025.

Sudac:

Jadranko Basić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 8 (osam dana) od dana primitka pisanog otpravka, a o žalbi odlučuje drugostupanjski sud.

DNA:

- predlagatelju osiguranja po punomoćniku

- protivniku osiguranja uz prijedlog i priloge

- u spis