1

              Poslovni broj: Kž-266/2020-3

              Republika Hrvatska

      Županijski sud u Dubrovniku

                  Dubrovnik                                                                                                 

            Poslovni broj: Kž-266/2020-3

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Zorana Čengije, kao predsjednika vijeća, te Nikše Lučića i Pera Miloglava, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Nike Tomaš kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženika A. B., zbog kaznenog djela iz članka 139. stavak 2. u svezi stavka 4. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15,101/17 i 118/18 – dalje u tekstu: KZ/11) odlučujući o žalbi državnog odvjetnika u Rijeci podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci pod poslovnim brojem                         K-624/2019-16 od 2. listopada 2020., u sjednici vijeća održanoj 21. studenog 2023.

r i j e š i o  j e

I. Povodom žalbe državnog odvjetnika, a po službenoj dužnosti, ukida se presuda suda prvog stupnja i predmet upućuje tom sudu na ponovno suđenje.

II. Uslijed odluke pod točkom I. žalba državnog odvjetnika je bespredmetna.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Rijeci broj K-624/2019-16 od 2. listopada 2020., optuženi A. B. oslobođen je optužbe da bi počinio kazneno djelo protiv osobne slobode - prijetnja, opisano i kažnjivo po članku 139. stavak 2. u svezi stavka 4. KZ/11.

2. Sud je, na temelju odredbe članka 149. stavak 1. ZKP/08 u svezi članka 145. stavak 2. točka 1. do 5. ZKP/08 odredio da troškovi kaznenog postupka padnu na teret proračunskih sredstava suda.  

3. Protiv navedene presude žalbu je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te je predložilo da drugostupanjski sud pobijanu presudu preinači i optuženika  proglasi krivim i osudi po zakonu, podredno da ukine pobijanu presudu i predmet vrati na ponovno suđenje.

4. Odgovor na žalbu nije podnesen.

5. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP/08, spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku.

6. Žalba državnog odvjetnika je bespredmetna.

7. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u skladu s odredbom članka 476. stavka 1. točke 1. i 2. ZKP/08, ovaj drugostupanjski sud je našao da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08 iz razloga što prvostupanjski sud nije iznio ocjenu vjerodostojnosti iskaza optuženika. Naime, kako to proizlazi iz razloga presude, prvostupanjski sud je iznio ocjenu vjerodostojnosti iskaza oštećene M. B., međutim, propustio je dati ocjenu vjerodostojnosti iskaza optuženika što je obvezan učiniti prema članku 459. stavak 5. ZKP/08.

7.1. Ocjenjujući dokaznu građu koju stvarno čine samo obrana optuženika i iskaz žrtve M. B., prvostupanjski je propustio dati ocjenu vjerodostojnosti proturječnih dokaza. Naime, dokazni sadržaj u predmetnom postupku i postojanje proturječnih dokaza prvostupanjski sud je trebao riješiti savjesnom i brižljivom analizom istih u skladu s odredbom članka 459. stavak 5. ZKP/08 i na nedvojben način utvrditi postojanje bitnih elemenata inkriminiranog djela.

7.2. Žrtva je ispitana tijekom dokazne radnje ispitivanja svjedoka, no tijekom rasprave niti sud niti sudionici, nisu postavljali pitanja u pogledu sveobuhvatnog sadržaja njezina iskaza u kojem opisuje postupke optuženika. Isto tako, optuženik je ispitan prije podizanja optužnice, pa iako postoje određene razlike prema njegovoj obrani na raspravi, navedeno nije otklonjeno postupanjem po članku 435. stavak 1. ZKP/08, a prvostupanjski sud je propustio obranu optuženika ocijeniti isključivo u sadržaju u kojem je izložena tijekom rasprave. Dakle, valjalo je sveobuhvatno razmotriti cjelokupni događaj, na temelju svih dostupnih podataka sadržanih u cjelovitim iskazima žrtve i optuženika i tada donijeti ocjenu o (ne)vjerodostojnosti dokaza. Tek tada bi prvostupanjski sud, a ukoliko mu to izvedeni dokazi onemogućavaju tj. kada se iz takvih dokaza nije mogao izvesti zaključak o postojanju objektivnih i subjektivnih sastavnica predmetnog kaznenog djela, trebao odlučivati primjenom članka 3. stavak 3. ZKP/08.

8. Kako je prvostupanjska presuda u cijelosti manjkava i ne može se ispitati, valjalo ju je po službenoj dužnosti na temelju članka 483. stavak 1. ZKP/08 radi utvrđenih daljnjih bitnih povreda odredaba kaznenog postupka ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje.

9. Imajući u vidu da se prvostupanjska presuda ukida zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka, a žalba je podnesena zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, drugostupanjski sud je, na  temelju odredbe članka 487. stavak 4. ZKP/08., ocjenjivao i ove žalbene navode.

9.1. Prvostupanjski sud je kao motiv zbog kojeg je žrtva neistinito iskazivala u bitnom, naveo okolnost da se za nešto manje od dva mjeseca od inkriminiranog događaja imala provesti ovrha radi iseljenja okrivljenika iz kuće u njenom vlasništvu što je po stavu ovog suda neutemeljeno imajući u vidu da je to optužena mogla napraviti ili prije inkriminiranog događaja uzevši u obzir dio njenog iskaza u kojem navodi da su njihovi međusobni odnosi narušeni od 2014. godine ili pak neposredno par dana prije održavanja ovrhe radi iseljenja.

9.2. Nadalje, činjenicu da su tog dana u kući bile djelatnice Centra za socijalnu skrb Rijeka ne spori ni optuženik u svojoj obrani koju je iznio prilikom prvog ispitivanja, te navodi da su one došle radi deložacije kako se ista ne bi održala u nazočnosti djeteta. Prvostupanjski sud je tu okolnost propustio cijeniti u odnosu na sadržaj inkriminiranih riječi: ''dosta mi je, ne diraj mi dijete…'' koja uz dugogodišnju netrpeljivost može predstavljati motiv optuženika za počinjenje kaznenog djela prijetnje. Prvostupanjski sud je trebao uzeti u obzir i činjenicu da i nakon iseljenja optuženika iz kuće oštećene, ista je na raspravi ustrajala u svom iskazu i navodima da ga se još boji što izravno dovodi u pitanje motiv koji je prvostupanjski sud uzeo kao razlog neistinitog iskazivanja oštećene kao svjedoka.

10. Stoga će prvostupanjski sud u ponovljenom postupku iznova provesti do sada izvedene dokaze, a po potrebi i nove i to na način da će od Centra za socijalnu skrb Rijeka pribaviti podatak o identitetu njihovih djelatnica koje su inkriminiranog dana posjetile kuće oštećene i optuženika te ih nakon toga pozvati u svojstvu svjedoka ispitati na okolnost njihovih zapažanja vezanih za ponašanje optuženika i oštećene za vrijeme njihovog boravka u obiteljskoj kući optuženika i oštećene dana 18. travnja 2019., nakon čega će s više pažnje i pozornosti ocijeniti dokaze izvedene u dokaznom postupku kao i obranu optuženika u njihovoj cjelini i to, kako pojedinačno, tako i u svezi s ostalim dokazima, u smislu obveze iz članka 450. stavak 2. ZKP/08-22, a zatim će na temelju takve savjesne, brižljive i sveobuhvatne ocjene cjelokupne dokazne građe te pravilno i potpuno utvrđenog pravno relevantnog činjeničnog stanja donijeti novu i na zakonu osnovanu odluku za koju će iznijeti uvjerljivo i argumentirano obrazložene razloge u skladu s članka 459. stavak 5. ZKP/08..

11. Oslonom na gore navedene razloge odlučeno je kao u izreci na temelju članka 483. stavak 1. ZKP/08.

U Dubrovniku 21. studenog 2023.

Predsjednik vijeća:

                                                                                                 Zoran Čengija,v.r.