REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI – POLA

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula – Pola

Poslovni broj Ovr-85/2025-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Puli – Pola, po sucu Heleni Božović Sladaković kao sucu pojedincu, na temelju prijedloga sudske savjetnice Katarine Licardo, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja CPV iz [adresa] u [adresa], s prebivalištem na adresi [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju CP, Juraj Bartolić i Eliza Zubak, odvjetnici u Zagrebu sa sjedištem na adresi [adresa], protiv protivnika osiguranja VP iz [adresa], s prebivalištem na adresi [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa Tamara Vejnović Rovis, odvjetnica u Puli sa sjedištem na adresi [adresa], radi osiguranja nenovčane tražbine, 5. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

I Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja CPV za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine, kao neosnovan.

II Odbija se zahtjev predlagatelja osiguranja CPV za naknadu troškova ovog postupka, kao neosnovan.

III Nalaže se predlagatelju osiguranja CPV da protivniku osiguranja VP u roku od osam dana naknadi troškove ovog postupka u iznosu od 1.250,00 EUR, dok se u preostalom dijelu zahtjev za naknadu troškova odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja je ovome sudu podnio prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine u kojem navodi da je vlasnik k. č. br. [katastarska čestica], označene kao Frkeči oranica površine 1.646m[2] , te k. č. br. [katastarska čestica] označene kao Frkeči oranica površine 39m[2] , dok je protivnik osiguranja vlasnik susjedne k. č. br. [katastarska čestica], označene kao oranica površine 2740m[2] , sve k. o. [katastarska općina], a na štetu koje bi u slučaju kiše došlo do bujica, ispiranja i odrona tla s nekretnina predlagatelja osiguranja, koje se nalaze na višoj nadmorskoj visini od one protivnika osiguranja. Dalje navodi da je međa između stranaka utvrđena od strane dipl. ing. ĆP i to u geodetskom elaboratu za potrebe provođenja promjene u katastru zemljišta, a poziciju međe je dodatno, prije nego je započeo s radovima, potvrdila geodetkinja VPV. Predlagatelj osiguranja je naime odlučio urediti svoje zemljište, izgraditi kuću, promijeniti cjevovode te izgraditi zid na svojoj nekretnini, a ne na međi. Izvođači radova su dva puta započeli izvoditi radove koje međutim zbog protivnika osiguranja nisu mogli dovršiti, a on je uništio ono što su napravili, odnosno, 28. svibnja 2024. je zakopao iskopano radi polaganja vodovodnih cijevi i izgradnje zidova te pritom oštetio vodovodnu cijev, a 18. rujna 2024. je pijeskom zarovao iskope zida i podlogu za betoniranje odnosno armaturu. Protivnik osiguranja mu dakle osporava pravo građenja zida na vlastitoj nekretnini. Pozivajući se na odredbe članka 48. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14. – dalje: URH) te odredbe članaka 30., 102. i 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14. – dalje: ZVDSP) dalje obrazlaže da su njegove nenovčane tražbine pravo postavljanja zida na vlastitoj nekretnini, pravo na mirno uživanje vlasništva te pravo na zabranu prouzrokovanja štete, odnosno, da je ispunjena prva pretpostavka za određivanje privremene mjere. U pogledu opasnosti i nastanka štete jer bi se postojeće stanje promijenilo na gore navodi da će bez postavljanja zida zbog kiše doći do ispiranja i odrona zemlje na nekretninu protivnika osiguranja, pri čemu bez ograđivanja nekretnine zidovima niti je njegovi psi ne mogu nesmetano koristiti. Osim što je predlagatelj lišen prava na mirno uživanje vlasništva, ukazuje da iz dosadašnjeg postupanja protivnika proizlazi, u smislu onemogućavanja izvođenja radova, da bi mu dodatno nastupila šteta. S druge strane, u smislu odredbe članka 346. stavka 2. u vezi s odredbom članka 344. stavka 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/17., 131/20., 114/22. i 6/24. – Odluka i rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske – dalje: OZ) smatra da ne mora dokazivati opasnost iz odredbe članka 346. stavka 1. točke 1. OZ-a ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu, te ukazuje da određivanjem privremene mjere protivnik osiguranja ne bi trpio nikakvu štetu već da bi izgradnja zida bila u njegovu korist. Konačno, citirajući odredbu članka 347. stavka 2. OZ-a, kojom je propisano da sud može odrediti mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnoga reda, zaključuje da su ostvareni uvjeti za određivanje takve regulacijske privremene mjere i da ovaj sud, pozivajući se na županijsku odluku u kojoj se ukazalo na rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske (dalje: VSRH) poslovni broj Rev 1480/2011-2 od 20. srpnja 2011. prema kojem kod određivanja privremene mjere iz odredbe članka 347. stavka 2. OZ-a nije zapreka što ona sadržajno odgovara odluci kojom se predlagatelju osiguranja pruža pravna zaštita, može, radi osiguranja nenovčane tražbine i radi uspostave pravnog reda, odrediti privremenu mjeru kako je i predloženo, uz prijetnju izricanjem sudskih penala u iznosu od 40.000,00 EUR i potraživanje nastalih troškova ovog postupka.

2. Protivnik osiguranja se protivi određivanju privremene mjere. U bitnome navodi da nije sporno vlasništvo nekretnina predlagatelja i protivnika osiguranja na način kako je to navedeno, kao niti pozicija međa utvrđena u geodetskom elaboratu i izvođenje radova, međutim ukazuje da nije onemogućio predlagatelja osiguranja u izgradnji zida na njegovoj, već na svojoj nekretnini. Navodi da se nekretnina predlagatelja osiguranja nalazi na višoj nadmorskoj visini jer je sam predlagatelj dodatno nasuo teren i tako povećao razliku u visini terena, a smatra i da vlasništvo dva jorkiška terijera u ovom postupku nije relevantna okolnost. U vezi izgradnje zida navodi da je sprječavao izvođenje građevinskih radova isključivo na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to jer su izvođači pri njegovoj izgradnji prekoračili među i time smetali njegov posjed, odnosno uznemiravali njegovo pravo vlasništva, unatoč tome što su o tome upozoravani kako izvođač radova, tako i predlagatelj osiguranja i njegov odvjetnik. Smatra da predlagatelj osiguranja nije dokazao nenovčanu tražbinu jer s jedne strane do danas nije pokrenuo postupak radi zaštite te svoje tražbine, a s druge strane jer ga protivnik osiguranja ne sprječava u mirnom uživanju prava vlasništva niti u izgradnji zida na svom zemljištu (k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), niti mu uzrokuje štetu. Smatra i da nije dokazano da bi predlagatelju osiguranja bez određivanja privremene mjere nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, kao i da je iznos predloženih sudskih penala previsoko određen.

3. Predlagatelj osiguranja je u naknadno dostavljenom podnesku dodatno naveo da je ranije iskopana zemlja za potrebe izgradnje kuće vraćena oko te kuće i da je teren, koji je bio nagnut, sada izravnan, ali da je nekretnina protivnika osiguranja od početka na znatno nižoj razini. Također je naveo da želi ograditi svoju nekretninu kako bi je on, njegova obitelj i psi mogli koristiti, a bez zida da bi psi mogli pobjeći, dok u odnosu na sudske penale navodi da je predložena visina opravdana jer je izvođač radova dva puta morao otkazati vršenje radova, mobilizirati radnu snagu i strojeve, pri čemu se i prolongiraju radovi za više od pola godine, a popisao je djelomično i štetu koja mu je nastala u ukupnom iznosu od 49.765,00 EUR.

4. Prijedlog za određivanje privremene mjere nije osnovan.

5. Odredbom članka 346. stavka 1. OZ-a propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari (točka 1.) ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti (točka 2.), s time da prema odredbi članka 346. stavka 2. u vezi s odredbom članka 344. stavka 2. OZ-a predlagatelj ne mora dokazivati opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

5.1. U konkretnom slučaju među strankama nije sporno, a to proizlazi i iz priloženih materijalnih dokaza, da je predlagatelj vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], da je protivnik osiguranja vlasnik susjedne k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da je nadalje predlagatelj osiguranja s ciljem ograđivanja nekretnina u njegovom vlasništvu započeo izgradnju zida, koju je aktivnost protivnik osiguranja spriječio popunjavanjem učinjenih iskopa, budući da je prema njegovim navodima povrijeđena međa i tako očito sporno na čijoj se nekretnini zapravo izvode ti građevinski radovi. Iz spisa predmeta proizlazi dakle da između stranaka postoji konkretan sporni odnos, pa tako i vjerojatnost da je protivnik osiguranja poduzeo radnje kojima je povrijedio određena prava predlagatelja osiguranja (kako je to u prijedlogu precizirao; na postavljanje zida na vlastitoj nekretnini, na mirno uživanje vlasništva te na zabranu prouzrokovanja štete), čime je ispunjena opća pretpostavka za određivanje privremene mjere.

6. Odredbom članka 347. stavka 1. OZ-a propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, pri čemu su posebno pobrojane mjere koje se osobito mogu odrediti, pa tako i nalog protivniku osiguranja da obavi određene radnje potrebne da bi se sačuvale pokretnine ili nekretnina ili da bi se održalo postojeće stanje stvari (točka 7.) te ovlaštenje predlagatelju osiguranja da sam ili preko treće osobe obavi određene radnje ili nabavi određene stvari, osobito radi uspostave prijašnjeg stanja (točka 9.), a na koje se predlagatelj osiguranja izrijekom i poziva.

6.1. Prije svega valja navesti da se mjerom predlaže obvezati protivnika osiguranja na trpljenje točno određene radnje predlagatelja (izgradnje zida), uz zabranu poduzimanja bilo kakvih radnji kojima bi ga u tome onemogućio, pa pozivanje na odredbe članka 347. stavka 1. točaka 7. i 9. OZ-a prema ocjeni ovoga suda nije primjenjivo, budući da se niti predlaže naložiti protivniku osiguranja da obavi određene radnje, a niti se predlagatelja osiguranja ovlašćuje da sam ili preko treće osobe obavi određene radnje ili nabavi određene stvari, koje bi radnje dakle podrazumijevale aktivnost stranke odnosno činjenje, a ne trpljenje odnosno nečinjenje.

7. Nadalje, da bi sud odredio regulacijsku privremenu mjeru (mjeru kojom će se privremeno urediti sporni odnos među strankama) kako to predlagatelj osiguranja izrijekom i predlaže, pored opće pretpostavke (vjerojatnost postojanja spornog pravnog odnosa iz kojeg proizlazi tražbina u smislu odredbe članka 346. stavka 1. OZ-a) mora biti ispunjena jedna od tri alternativno postavljene pretpostavke iz odredbe članka 347. stavka 2. OZ-a – i to nužnost uređenja spornog odnosa radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nužnost uređenja spornog odnosa radi sprječavanja nasilja, ili pak postojanje potrebe za osiguranjem pravnog reda iz drugih važnih razloga (na koju se potrebu poziva u prijedlogu izreke privremene mjere).

7.1. No iz priloženih dokaza ne proizlazi, pri čemu predlagatelj osiguranja to niti tvrdi, da je intervencija suda na način kako je to predloženo potrebna radi sprječavanja nastanka konkretne nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, a niti se barem sadržajno ukazuje na činjenice koje bi upućivale na zaključak da će predlagatelju osiguranja nastati upravo nenadoknadiva ili pak teško nadoknadiva šteta, odnosno, ne ukazuje se na ponašanje protivnika osiguranja ili pak kakve druge okolnosti koje bi upućivale na zaključak da predlagatelj osiguranja eventualnu takvu štetu ne bi mogao uopće nadoknaditi, ili da bi je pak mogao od protivnika osiguranja nadoknaditi, no teško, za slučaj da bude utvrđena. Ne tvrdi se niti da je određivanje regulacijske privremene mjere nužno radi sprječavanja nasilja, a u pogledu potrebe za osiguranjem pravnog reda, na koju se predlagatelj osiguranja tek samo paušalno pozva kod prijedloga izreke privremene mjere, pojašnjenje je također izostalo, iako je prema citiranim zakonskim obvezama bio dužan obrazložiti koje to okolnosti egzistiraju, a da dovode do ugroze ili povrede pravnoga reda te na koji će način uređenjem spornog odnosa, kako se to predlaže, taj pravni red biti i očuvan.

7.2. Slijedom navedenoga ocijenjeno je da predlagatelj osiguranja nije dokazao ispunjenje barem jedne od alternativno tri propisane pretpostavke iz odredbe članka 372. stavka 2. OZ-a, pa se njegovom prijedlogu nije moglo udovoljiti.

8. Nadalje, prema odredbi članka 341. stavka 1. OZ-a privremena mjera može se predložiti prije pokretanja i tijekom sudskoga ili upravnoga postupka te nakon završetka tih postupaka, sve dok ovrha ne bude provedena, s time da prema odredbi članka 341. stavka 2. OZ-a u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora predložiti, među ostalim, i vrijeme njezina trajanja. Prema ocjeni ovoga suda iz tih zakonskih odredbi slijedi da se predložena regulacijska privremena mjera ne bi mogla odrediti i jer predlagatelj osiguranja u svom prijedlogu niti ne tvrdi da je u vezi konkretnog spornog odnosa protiv protivnika osiguranja već u tijeku bilo sudski ili upravni postupak, a niti se tvrdi odnosno najavljuje da će takav postupak pokrenuti radi ostvarenja nenovčane tražbine za koju se traži određivanje privremene mjere. On naime samo paušalno predlaže da privremena mjera traje do proteka 15 dana nakon pravomoćnog okončanja postupka radi opravdanja te mjere kojeg je dužan pokrenuti u roku ne duljem od 15 dana, međutim u prijedlogu ne konkretizira koji to postupak namjerava pokrenuti radi utvrđivanja tražbine čije osiguranje traži u ovom postupku.

9. Konačno, budući da okolnosti na koje se predlagatelj poziva (razlika u visini terena zbog nanošenja zemlje radi izgradnje kuće te ograđivanje nekretnine kako psi ne bi mogli pobjeći i kako bi je obitelj predlagatelja osiguranja tek mogla koristiti) same po sebi nisu dostatne za udovoljiti tako postavljenom prijedlogu za određivanje regulacijske privremene mjere (prije svega jer se samo iznimno i to pod uvjetima iz odredbe članka 347. stavka 2. OZ-a može odrediti takva mjera), također imajući na umu da cilj privremenih mjera ne može biti ostvarenje tražbine već samo osiguranje njezinog budućeg ostvarenja, prijedlog je ocijenjen neosnovanim, radi čega ga je valjalo odbiti (točka I izreke rješenja).

10. Budući da predlagatelj osiguranja nije uspio sa svojim prijedlogom, nisu ispunjene pretpostavke iz odredbe članka 14. stavka 4. OZ-a prema kojoj bi on imao pravo na naknadu troškova koje mu je protivnik osiguranja neosnovano prouzročio, pa je i njegov zahtjev za naknadu troškova ovog postupka odbijen kao neosnovan (točka II izreke rješenja).

11. Na temelju odredbe članka 14. stavka 5. OZ-a, prema kojoj je predlagatelj osiguranja dužan protivniku osiguranja naknaditi neosnovano prouzročene troškove, protivniku osiguranja koji je zastupan po punomoćniku iz redova odvjetnika je primjenom Tbr. 11. točke 1. u vezi s Tbr. točkom 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj) priznat nastali trošak za sastavljanje očitovanja od 14. veljače 2025. (prigovora protiv prijedloga) u novčanoj protuvrijednosti od 500 bodova što, množeno s vrijednošću jednoga boda od 2,00 EUR (Tbr. 54. Tarife) i uvećano za porez na dodanu vrijednost od 25% (Tbr. 46. Tarife), iznosi 1.250,00 EUR. Protivniku osiguranja međutim nisu nastale nikakve obveze po osnovi sudskih pristojbi, niti će mu nastati, pa je njegov zahtjev za naknadu troškova po toj osnovi odbijen kako neosnovan.

12. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u izreci rješenja.

U Puli, 5. svibnja 2025.

Sudac

Helena Božović Sladaković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od dana primitka rješenja. Žalba se podnosi pisano putem ovoga suda u dovoljnom broju istovjetnih primjeraka za sud i za protivnu stranku (osim ako se podnosi elektroničkom komunikacijom), a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. Predlagatelju osiguranja putem punomoćnika

2. Protivniku osiguranja putem punomoćnice – uz podnesak predlagatelja osiguranja od 24. veljače 2025. (listovi 100-103 spisa)