1              Poslovni broj: M5 Ovr-1836/2023-2

       Republika Hrvatska

Općinski sud u Vinkovcima

Trg bana Josipa Šokčevića 17

         32100 Vinkovci

       OIB: 77561654785

Poslovni broj: M5 Ovr-1836/2023-2

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

              Općinski sud u Vinkovcima, po sucu Ivici Ragužu kao sucu pojedincu, po prijedlogu sudske savjetnice Mije Mišić, u ovršnom predmetu  ovrhovoditelja V. V., V., OIB: .., zastupan po punomoćnici V.Š., odvjetnici u V., protiv ovršenice Lj. B., V., OIB: .., radi ovrhe na nekretninama, dana 21. studenog 2023.,

r i j e š i o      j e

1. Odbacuje se prijedlog ovrhu na nekretninama kao nepotpun.

2. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Vinkovcima da izvrši zabilježbu odbačenog prijedloga za ovrhu na nekretnini upisanoj u zk. ul. 4158, k.o. V., kčbr. 411/29 u naravi zgrada površine 355 m2, 7. suvlasnički dio: 578/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-7) povezano s vlasništvom stana broj 5 u prizemlju ukupne površine 43,50 m2 i sporednog pripadajućeg dijela prostora-šupe u podrumu br. 5 površine 4,39 m2.

3. Odbija se zahtjev ovrhovoditelja V. V., V., OIB: .., za naknadu troškova postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1.              Ovrhovoditelj je podnio prijedlog za ovrhu na nekretninama ovršenice. Svoj prijedlog temelji na Ugovoru o zajmu od 17. lipnja 2020., a koji je javnobilježnički ovjerovljen po javnom bilježniku N. V. iz V., broj OV-2079/2020 od 17. lipnja 2020.

2.              Iz Ugovora o zajmu od 17. lipnja 2020., a koji je javnobilježnički ovjerovljen po javnom bilježniku N. V. iz Vinkovaca, broj OV-2079/2020 od 17. lipnja 2020. je vidljivo da isti nije valjana ovršna isprava u smislu odredbe članka 23. točka 5. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, dalje u tekstu: OZ) na osnovu koje ovrhovoditelj može tražiti ovrhu protiv ovršenice, jer ne predstavlja ovršnu javnobilježničku odluku i ovršnu javnobilježničku ispravu, a niti bilo koju drugu ovršnu ispravu iz članka 23. OZ-a. Naime, iz sadržaja predmetnog ugovora jasno proizlazi da taj ugovor u smislu odredbe članka 54. stavak 1. u vezi s člankom 59. stavak 1. Zakona o javnom bilježništvu (Narodne novine broj 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09, 120/16, 57/22, dalje u tekstu ZJB) ne sadrži izjavu ovršenice kojom ovlašćuju ovrhovoditelja da na temelju te isprave može radi ostvarenja dužne činidbe nakon dospijeća obveze izravno provesti ovrhu na založenim nekretninama ili na drugoj njegovoj imovini (clausula exequendi), zbog čega taj ugovor nema značaj ovršne isprave na temelju koje ovrhovoditelj može protiv ovršenika predložiti određivanje ovrhe (tako i Županijski sud u Vukovaru u odluci poslovni broj Gž Ovr-155/2021 od 27. rujna 2022.). Naime, javnobilježničke isprave su javnobilježnički akti (isprave o pravnim poslovima i izjavama koje su sastavili javni bilježnici), javnobilježnički zapisnici (zapisnici o pravnim radnjama koje su obavili ili kojima su bili nazočni) i javnobilježničke potvrde (potvrde o činjenicama koje su posvjedočili). Temeljna značajka javnobilježničkih isprava je da one imaju snagu javnih isprava, ako su zadovoljene sve pretpostavke propisane ZJB. Javnobilježničke isprave mogu imati i svojstvo ovršnih isprava, dakle isprava na temelju kojih se može neposredno tražiti ovrha, jednako kao i na temelju sudske nagodbe. Tri su vrste isprava koje mogu steći svojstvo ovršnih isprava: javnobilježnički akti, solemnizirane privatne isprave i privatne isprave na kojima je javni bilježnik ovjerio potpis dužnika. Javnobilježnički akt je ovršna isprava ako je u njemu utvrđena određena obveza na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi i ako sadrži izjavu obveznika o tome da se na temelju tog akta može radi ostvarenja dužne činidbe, nakon dospjelosti obveze, neposredno provesti ovrha (clausula exequendi). Učinak ovršnosti daje se i privatnoj ispravi u kojoj je utvrđena obveza na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi i koja sadrži clausulu exequendi na kojoj je javni bilježnik ovjerio samo potpis dužnika (tako i Dika, M., Građansko ovršno pravo, Zagreb, 2007., str. 107.). U predmetnom postupku, ovrhovoditelj uz prijedlog za ovrhu prilaže privatnu ispravu koja je javnobilježnički ovjerovljena, ali ovaj sud napoominje da navedena privatna isprava imala svojstvo javnobilježničkog akta moraju biti kumulativno ispunjene tri pretpostavke: u privatnoj ispravi mora biti utvrđena određena obveza na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi, privatna isprava mora sadržavati izjavu obveznika (dužnika) da se na temelju tog akta može, radi ostvarenja dužne činidbe, nakon dospjelosti obveze, neposredno provesti prisilno izvršenje i potpis dužnika mora biti javnobilježnički ovjeren. (tako i Vrhovni sud RH u odluci poslovni broj Rev 2891/15 od 21. studenog 2017.). Dakle, iz svega navedenog jasno slijedi da ispravi koju ovrhovoditelj prilaže uz prijedlog za ovrhu (a kao temelj za provođenje  ovrhe) nedostaje klauzula ovršnosti (clausula exequendi) kojom bi ovršenica pristala na provedbu ovrhe na njezinoj nekretnini, pa time ista ne predstavlja ovršnu ispravu na temelju koje bi ovrhovoditelj mogao s uspjehom tražiti određivanje ovrhe na nekretninama ovršenice (tako i Županijski sud u Varaždinu u odluci poslovni broj Gž Ovr-766/2020-2 od 7. siječnja 2021.).

3.              Slijedom navedenog valjalo je takav ovršni prijedlog odbaciti te odlučiti kao u točki I. izreke rješenja.

4.              U odnosu na točku II izreke, ovaj sud ističe da je odredbom članka 120. stavka 2. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj 63/19, 128/22, dalje u tekstu: ZZK) propisano da ako prijedlog za upis odbije ili odbaci koji drugi sud, a ne zemljišnoknjižni sud, taj će drugi sud, po službenoj dužnosti, zatražiti od zemljišnoknjižnog suda da provede zabilježbu odbijenog ili odbačenog  prijedloga za upis.

4.1              Slijedom navedenog odlučeno je kao u toč. II. izreke.

5.              Budući da ovrhovoditelj nije uspio sa svojim prijedlogom, sud je odbio i njegov zahtjev za naknadu troškova ovog postupka, a sve primjenom odredbe članka 154. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/08, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, dalje u tekstu ZPP), a koji se u ovom postupku primjenjuje na temelju odredbe članka 21. OZ-a.

5.1              Slijedom navedenog odlučeno je kao u toč. III. izreke ovog rješenja.

6.              Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Vinkovcima, 21. studenog 2023.

  Sudac:

                                                                                                                                            Ivica Raguž v.r

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovoga rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od  osam dana od dana prijema ovjerenog prijepisa istog. Žalba se podnosi ovome sudu pisanim putem u tri istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje drugostupanjski sud.

Dostaviti:

              V. Š., odvjetnica u V.