REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ

Stalna služba u Imotskom

Ante Starčevića 23

Poslovni broj: P-1285/2023-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A Z B O G O G L U H E

I

P R E S U D A

Općinski sud u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom, po sucu ovog suda Duji Karamanu, u pravnoj stvari tužitelja VD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po opunomoćenicima iz OD Ljubičić-Vrdoljak i Partneri u Splitu, protiv tuženika: 1. REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587, 2. FD MD, 3. FD GD, 4. ŽD UD. V, 5. ŠD POK. VLADE, 6. ŠTAMBAK MD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 10 000 ZAGREB 7. ŠTAMBAK DD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], tuženici ad. 2., 3., 4. i 5. odsutni i nepoznata boravišta, zastupani po privremenoj zastupnici Silviji Đerek Matković, odvjetnici u Imotskom, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne javne rasprave zaključene 24. ožujka 2025., dana 5. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužitelj VD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], isključivi i jedini vlasnik nekretnina označenih u zemljišnoj knjizi Zemljišnoknjižnog odjela Imotski kao čest. zem. Čest. zgr. [katastarska čestica] površine 90 m2, Čest. zgr. [katastarska čestica] površine 44 m2, Čest. zem. [katastarska čestica] površine 131 m2, Čest. zem. [katastarska čestica] površine 210 m2, Čest. zem. [katastarska čestica] površine 70 m2, Čest. zem. [katastarska čestica] površine 18 m2, Čest. zem. [katastarska čestica] površine 217 m2, Čest. zem. [katastarska čestica] površine 45 m2, Dio. čest. zem. [katastarska čestica] površine 13 m2 sve ZU 1385 KO [katastarska općina] – GLAVINA UKUPNO: 838 M2 od toga pod kućom 67 m2 koje nekretnine su u Skici izmjere sudskog vještaka mjernika mag.ing. geod. Ante Kukavice od 17. veljače 2025. godine označeni kao POSJED 1., i slovima : A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-A koja skica Izmjere čini sastavni dio izreke ove presude pa je tužitelj temeljem ove presude ovlašten izvršiti upis prava vlasništva na navedenim nekretninama na svoje ime u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Imotskom, Zemljišnoknjižni odjel Imotski, uz istodobno brisanje upisanih zemljišnoknjižnih ovlaštenika i upisanih tereta, sa imena tuženika, što su tuženici dužni trpjeti, a sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužbom zaprimljenom pred ovim sudom 1. prosinca 2023., tužitelj je naveo da je predmetne nekretnine stekao dijelom darovanjem od majke, a dijelom kupoprodajom. Prodavatelj je u posjedu predmetne nekretnine, zajedno sa svojim pravnim prednicima više od zadnjih 100 godina. Osnov stjecanja ovih nekretnina je rješenje o nasljeđivanju, dioba unutar obitelji, dosjelost. Pravni prednici tužitelja da su u posjedu iste nekretnine su bili više desetaka godina. Predmetna nekretnina da je iskorištavana, kako prije tako i danas, te je ista vidnim međašnim znacima određena u odnosu na susjedne nekretnine.

1.1. U tužbi se nadalje navodi kako se tužitelj obratio nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje spora u smislu čl. 186 a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, dalje u tekstu ZPP) koje se 29. rujna 2023. očitovalo da nije moguće udovoljiti zahtjevu tužitelja.

2. Tuženicima označenim u uvodu ove presude ad. 2., 3., 4. i 5.., kao odsutnima i nepoznata boravišta sud je na temelju članka 84. st. 1. i st. 2. toč. 4. ZPP-a postavio privremenu zastupnicu Silviju Đerek Matković, odvjetnicu u [adresa], što je objavljeno u Narodnim Novinama RH, oglašeno na e-oglasnoj ploči suda i o čemu je obaviješten Hrvatski zavod za socijalni rad u [adresa] kao organ starateljstva i koji privremeni zastupnik navedenih tuženika je u odgovoru na tužbu naveo da mu ti tuženici nisu poznati, da pristaje biti privremeni zastupnik tih tuženika te se za iste protivio tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja.

3. U odgovoru na tužbu tužena Republika Hrvatska (listovi 34-35 spisa) protivila se tužbi i tužbenom zahtjevu.

3.1.Dalje se u odgovoru na tužbu navodi da priložene isprave, kako same za sebe, tako ni u međusobnoj svezi nisu dokaz stjecanja prava vlasništva, slijedom čega se ističe kako iz priloženih isprava ne proizlazi osnovanost tužiteljeva tužbenog traženja. Ističe da tužitelj u tužbi ne navodi i ničim ne dokazuje pravno relevantne činjenice i to, tko su bili njegovi prednici (točno opisan pravni slijed), kad su dosjeli, kada su stupili u posjed predmetnih nekretnina, kakva je bila kvaliteta posjeda istih, postoji li kontinuitet posjeda, je li vlast tužiteljevih prednika na predmetnim nekretninama trajala kroz zakonom propisano vrijeme, na koji način su pravni efekti posjedovanja prešli na tužitelja.

4. Odredbom članka 7. ZPP-a stranke su dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. Sud je ovlašten utvrditi činjenice koje stranke nisu iznijele i izvesti dokaze koje stranke nisu izložile samo ako posumnja da stranke idu, zatim da raspolažu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati, ako zakonom nije drugačije određeno.

4.1. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Sud je u dokaznom postupku pročitao i pregledao skicu izmjere (list 11 spisa), kopiju katastarskog plana (list 12 spisa), ugovor o kupoprodaji nekretnine zaključen 4. prosinca 2020. (listovi 13-18 spisa) , zk izvatke (listovi 19-20 spisa), prijepis posjedovnog lista broj 1160 k. o. [katastarska općina]-Glavina, obavljen je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka Ante Kukavice (listovi 48-54 spisa), saslušani su svjedoci JD i TD, uz suglasnost stranaka pročitan je nalaz i mišljenje vještaka Ante Kukavice od 19. veljače 2025., pregledana je skica izmjere, fotografije kao prilog pisanom nalazu i mišljenju(listovi 57-67 spisa).

6. Prema pisanom nalazu i mišljenju Ante Kukavice, sudskog vještaka za geodeziju, zaprimljenim 19. veljače 2025. (listovi 57-67 spisa) utvrđeno je da predmetna nekretnina u naravi predstavlja kuću i okućnicu. Predmetna nekretnina nalazi se u gradu [adresa], iznad stare benzinske crpke. Sjeverna strana predmetne nekretnine omeđena je betonskim zidom u vlasništvu sjevernije položene nekretnine. S istočne strane omeđena je također betonskim zidom u vlasništvu istočnije položene nekretnine. S južne strane nekretnina je omeđena betonskim zidom u vlasništvu tužitelja te jasno odjeljuje benzinsku crpku od nekretnine. Zapadna strana je u jednom dijelu (točke K-L-M) omeđena katastarskom granicom k. č. zem. [katastarska čestica]. Središnji dio zapadne međe je omeđen betonskim zidom u vlasništvu susjedno položene nekretnine te se međna linija proteže u pravcu do točke A na skici premjeravanja označena crvenom bojom na sjevernije položenom zidu. Predmetna nekretnina je prostor označen na skici mjerenja slovima A-B-C-D-E-F- G-H-I-JK-L-M-A ukupne površine 838 m2 te je dokumentiran fotografijama. Taj prostor je sa svih strana označena međnim znacima i to:

- sa sjeverne strane predmetna nekretnina je definirana i omeđena betonskim podzidom koji je u posjedu sjevernije položene nekretnine (točke A-B),

- s istočne strane predmetna nekretnina je definirana i omeđena betonskim zidom koji je u posjedu istočnije položene nekretnine (točke B-C-D-E),

- s južne strane predmetna nekretnina je definirana i omeđena betonskim podzidom, koji je prema priloženom geodetskom elaboratu (klasa: 932-06/14-02/118, ur.broj: 541-26- 02-05/11-14-3), u posjedu tužitelja (točke E-F-G-H-I-J-K),

- sa zapadne strane predmetna nekretnina je definirana i omeđena u južnom (donjem) dijelu granicama određenim prema postojećem katastarskom stanju (točke K-L-M) , u srednjem dijelu predmetna nekretnina je definiarana i omeđana betonskim zidom koji je u posjedu zapadnije položene nekretnine, dok je u sjevernom (gornjem) dijelu predmetna nekretnina definirana i omeđena linijom koja se proteže u pravcu prethodno spomenutog betonskog zida do željezne ograde koja je u posjedu sjevernije položene nekretnine (točke M-A).

7. U pravu je tuženik ad.1. kada navodi da tužitelj nije pružio dokaze iz kojih bi proizlazilo da su njegovi pravni prednici bili u posjedu predmetne nekretnine kroz razdoblje koje je moglo rezultirati stjecanjem vlasničkog prava na predmetnoj nekretnini temeljem dosjelosti.

7.1. Međutim, sud je, osim pregleda priložene dokumentacije u spisu, izveo dokaze očevidom na licu mjesta, saslušanjem svjedoka VDBD.

7.2. Saslušani svjedoci (listovi 48-50 spisa) u svojim iskazima u bitnome identično iskazuju, te potvrđuju navode tužitelja da su nekretnine koje su predmetom spora i u granicama pokazanim na licu mjesta od pamtivijeka bile u posjedu prednika tužitelja kao i samog tužitelja. Po iskazima svjedoka prednike tužitelja kao i tužitelja u načinu posjedovanja i korištenja nekretninom nije nitko nikada ometao niti se suprotstavio korištenju nekretnina od strane prednika tužitelja i samog tužitelja.

7.3.Svjedoci su posebno naveli da su prednici tužitelja u posjedu nekretnina u granicama pokazanim na licu mjesta od vremena kada oni to mogu pamtiti. Naime, svjedokinja JD je međašnica i dobro je upoznata sa stanjem na terenu. Poznavala je tetku tužiteljeve majke FD rođ. F, koja je bila stvarna vlasnica i stekla ju je nasljeđivanjem svog supruga OD zvanog " M". Navodi da je riječ o starini njegove obitelji. Svjedokinja tu živi od 1976., ali po pričama starijih, , pravni prednici tužitelja su bili u posjedu predmetne nekretnine, odnosno obitelj " M." Nadalje, prema njenim saznanjima, FD je predmetnu nekretninu darovala majci tužitelja, a ona pak tužitelju. Drugu polovinu predmetne nekretnine da je tužitelj kupio od HD, DD i ED. G su brat i sestra, a ED je njihova rodica. Riječ je o starini njihove obitelji, MD i DD da su naslijedili svoju majku ĐD udanu DD, a ona od svoje majke AD, a ĐD da je imala bratu PD kojeg je naslijedila prodavateljica ED. Svjedok TD je potvrdio iskaz navedene svjedokinje kao istinit i vjerodostojan.

7.4. Prihvaćajući iskaze svjedoka kao logične i uvjerljive, koji iskazi potvrđuju tvrdnje i činjenične navode tužitelja, nedvojbenim je utvrđeno da su prednici tužitelja od davnina bili u posjedu predmetne nekretnine te da tužitelja odnosno njegove prednike u načinu gospodarenja i korištenja nekretnina nije nitko ometao.

8. Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka što je propisano odredbom članka 8. ZPP- a.

9. Sud je u cijelosti prihvatio prethodno analizirane navode saslušanih svjedoka, a isto tako navodi saslušanih svjedoka na okolnosti posjedovanja, stjecanja i korištenja predmetne nekretnine identični su navodima iz tužbenog zahtjeva, te nisu u suprotnosti ni s drugim izvedenim dokazima, a sukladno utvrđenim činjenicama po izvedenim dokazima i utvrđenjima suda.

10. Tužitelj u tužbi tvrdi da je predmetne nekretnine stekao dijelom darovanjem od svoje majke, a dijelom kupoprodajom od ĆD, DD i ED, izvanknjižnih vlasnika. Iako tužitelj navodi nasljeđivanje i kupoprodaju, u konkretnom slučaju zapravo se radi o dugogodišnjem posjedu tužitelja osobno i po pravnim prednicima, dakle dosjelošću.

10.1. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem te stvari kroz zakonom određeno vrijeme. Da bi se faktična vlast na stvari tj. samostalni posjed mogao na temelju zakona pretvoriti u pravo vlasništva potrebno je da ona dovoljno dugo neprekidno traje. Tako je odredbom članka 160. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – dalje u tekstu: ZV) propisano kako vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost. U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali stvar kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici (članak 160. stavak 2. ZV-a).

10.2. Odredbom članka 159. stavak 2. ZV-a je određeno kako samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit istinit i pošten, stječe vlasništvo te nekretnine protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed bar pošten stječe je u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog posjedovanja.

10.3. Dosjelošću se može u pravo vlasništva pretvoriti jedino samostalan posjed stvari koji znači takvu posjednikovu faktičnu vlast na stvari čiji je sadržaj takav da posjednik stvar - nekretninu posjeduje kao da je njezin vlasnik, dakle, ne priznajući ičiju višu "privatnu" vlast na toj stvari.

10.4. Dakle, kad se uzmu u obzir svi gore navedeni dokazi i utvrđene činjenice, dođe se do zaključka da je tužitelj u posjedu predmetnih nekretnina putem svoje majke te naprijed navedenih prodavatelja koji su ih stekli nasljeđivanjem svojih prednika. S obzirom na to da se posjed smatra zakonitim, samostalnim i poštenim, a u konkretnom slučaju je riječ o naslijeđenom posjedu, a te predmnjeve nisu oborene u ovom postupku, to je očito da bi u konkretnom slučaju bili ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Stoga, ovaj sud je utvrdio da tužitelj ima osnove ustati tužbom naspram tuženika kao suvlasnika a pozivom na odredbu članka 130. stavka 1. ZV-a kojom je propisano da tko stekne pravo vlasništva nekretnina na temelju zakona je ovlašten ishoditi upis stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

10.5. Za napomenuti je da su prodavatelji upisani kao suvlasnici predmetnih nekretnina, kao i prednica prodavatelja AD koja je također, uz tužitelja upisana kao suposjednica nekretnina katastarske oznake kat. čest. [katastarska čestica].

10.6.Međutim, zahtjev za promjenu uknjižbe prava vlasništva na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi može se postaviti samo prema onoj osobi koja je upisana kao vlasnik na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi sukladno odredbi članka 40. Zakona o zemljišnim knjigama (»Narodne novine«, broj 63/19, 128/22, dalje: ZZK) odnosno odredbi članka 45. ZZK-a.

11. Odredbom članka 331. b ZPP-a, propisano je da će sud, ako tuženik ne podnese odgovor na tužbu u određenom roku, donijeti presudu kojom se prihvaća tužbeni zahtjev (presuda zbog ogluhe) i to ako bude udovoljeno ovim uvjetima: 1) ako su tuženiku tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu uredno dostavljeni, 2) ako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbu, 3) ako činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate, te 4) ako ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdali razlozi da podnese odgovor na tužbu. Kako tuženici ad. 6. i 7. nisu podnijeli odgovor na tužbu u ostavljenom roku, a udovoljeno je uvjetima u smislu čl. 331. B ZPP-a, u odnosu na njih je valjalo donijeti presudu zbog ogluhe.

13. Slijedom navedenog, tužitelj je postao vlasnik odnosno stekao vlasnost dijelova predmetnih nekretnina upravo onako kako je to opisano u tužbenom zahtjevu, pa je sud zbog svega prethodno navedenog i utvrđenog držao u cijelosti osnovanim tužbeni zahtjev i tužbeno traženje tužitelja spram označenih tuženika, držeći da su isti greškom upisani kao suvlasnici, da se radi o zastarjelim upisima te u cijelosti prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja i o istom odlučio kao u izreci ove presude.

14. Tužitelj nije popisao troškove postupka pa sud o istima nije odlučivao

Imotski, 5. svibnja 2025.

S u d a c

Duje Karaman

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana prijema pisanog otpravka. Žalba se podnosi županijskom sudu, a putem ovog suda u tri primjerka.

DNA

1. OD Ž Š i Partneri, Split

2. odvj. Silvija Đerek Matković, Imotski

3. Općinsko državno odvjetništvo, Makarska

4. tuženicima