Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Psp-8/2022-32

J. Jelačića 3, Bjelovar

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Bjelovaru po sucu toga suda Miroslavu Borkoviću kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice PGZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Žarko Obradović, odvjetnik u Bjelovaru, protiv tuženog PG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici Zajedničkog odvjetničkog ureda Vesne Vignjević – Žak i Boška Žaka, odvjetnici u Bjelovaru, radi smetanja posjeda, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave 21. ožujka 2025. u nazočnosti punomoćnika stranaka i stranaka osobno, primjenom čl. 335. st. 1. u vezi čl. 438. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22; dalje: ZPP) dana 5. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da je tuženik PG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], smetao tužiteljicu PGZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], u posljednjem mirnom posjedu njezine nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to čk.br. 2294 oranica Selište površine 987 čhv, i njezine nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to čk.br. 2295 oranica Selište u selištu površine 586 čhv, tako što je izorao nekretnine u površini od 150 m2.

Nalaže se tuženiku PG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] da vrati tužiteljici PGZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], oduzeti posjed nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to čk.br. 2294 oranica Selište površine 987 čhv, i nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to čk.br. 2295 oranica Selište u selištu površine 586 čhv, uspostavom prijašnjeg posjedovnog stanja tako što će tužiteljici vratiti oduzeti posjed i pod prijetnjom novčane kazne zabranjuje mu se svako daljnje uznemiravanje posjeda, sve u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužiteljici da tuženiku nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 875,00 EUR u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 13. travnja 2022. protiv tuženika podnijela tužbu u kojoj tvrdi da je vlasnica nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to čk.br. 2294 oranica Selište površine 987 čhv, i nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to čk.br. 2295 oranica Selište u selištu površine 586 čhv, i da je 20. ožujka 2022. prilikom obilaska tih nekretnina utvrdila da je tuženik prilikom obrade susjedne čk.br. 2287/2 oranjem prešao na tužiteljičine nekretnine i na taj način smetao njezin posjed. Predlaže da sud prihvati tužbeni zahtjev i da tuženika obveže na naknadu troškova postupka.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbeni zahtjev navodeći da je tužiteljica kao vlasnica nekretnina iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u zemljišnoj knjizi upisana 17. prosinca 2020., a raniji vlasnik i posjednik tih nekretnina bio je njezin otac ČG. Te nekretnine tužiteljica ne koristi, nego ih daje u "arendu" i tuženik smatra da tužiteljica nije imala razloga upravo 20. ožujka 2022. obilaziti nekretnine jer te nekretnine uživa treća osoba. Stoga tuženik smatra da tužba nije podnesena u zakonskom roku. Osim toga, tuženik tvrdi da njegova nekretnina i tužiteljičine nekretnine nemaju zajedničke granične točke jer se između tih nekretnina nalazi stari kanal koji je zarastao, a uz kanal je zemljani put koji koriste svi koji na tom području imaju nekretnine, a upisan je kao javno vodno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske. Zbog toga puta i zbog akacije koja je izrasla na jednom dijelu tuženik nije mogao preorati tužiteljičine nekretnine. Predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan i da tužiteljici naloži plaćanje parničnih troškova.

3. Tijekom postupka izvedeni su dokazi čitanjem izvadaka iz zemljišne knjige za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], snimke nekretnina i izvoda iz katastarskog plana.

Pročitan je zapisnik o uviđaju od 14. lipnja 2023..

Pročitane su skica lica mjesta broj 1 i broj 1B i nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka GEO – Tom d.o.o. Bjelovar kao i njihova dopuna.

Pročitan je iskaz svjedoka IG.

Izveden je dokaz saslušanjem stranaka.

4. Izvedeni dokazi ocjenjeni su u smislu čl. 8. Zakona o parničnom postupku.

5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. Među strankama je sporno da li je tuženik smetao tužiteljičin posljednji mirni posjed čk.br. 2294 i čk.br. 2295 iz k. o. [katastarska općina] u dijelu u kojem te čestice graniče s čk.br. 2282/7 iz iste katastarske općine tako što je izorao dio tužiteljičinih nekretnina u površini od 150 m2.

7. Čl. 22. st. 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14) propisuju da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda zahtijevajući da se utvrdi čin smetnja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, a sud takvu zaštitu posjeda pruža u posebnom postupku za smetanje posjeda prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

Čl. 21. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisuje da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja.

Temeljem čl. 441. Zakona o parničnom postupku raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, a isključeno je raspravljanje po pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

8. Uviđajem na licu mjesta i mjerničkim vještačenjem koje je povjereno stalnom sudskom vještaku GEO – Tom d.o.o. Bjelovar sud je utvrdio da tužiteljičine čestice u naravi predstavljaju oranicu i livadu i da čestica koju obrađuje tuženik u naravi predstavlja oranicu. Uz oranicu koju obrađuje tuženik pruža se zemljani poljski put. Stalni sudski vještak skicu izmjere i nalaz i mišljenje sastavio je stručno i savjesno, na temelju podataka prikupljenih neposrednim opažanjem, a stranke njegovom radu nisu prigovarale tako da sud odluku temelji na skici i nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka. Osim što se između nekretnina stranaka pruža zemljani poljski put (koji nije izoran), na jednom dijelu između tih čestica zatečena su i samonikla stabla akacije. Površina koja je obrasla akacijom iznosi 76 m2, a tužiteljica je na licu mjesta pokazala da je tuženik izorao dio njezinih čestica u ukupnoj površini od 150 m2. Prema skici izmjere mjerničkog vještaka zemljani poljski put u dijelu koji je obuhvaćen ovim sporom proteže se preko tužiteljičinih čestica u ukupnoj površini od 220 m2. Taj zemljani put nije ucrtan na službenom katastarskom planu, a između terena na kojem je put i oranice koju je izorao tuženik vidljiva je visinska razlika od 40 cm.

9. Iz iskaza saslušanog svjedoka IG i stranaka proizlazi da je tužiteljica čestice koje su obuhvaćene ovim sporom naslijedila 25. rujna 2020. kada je umro njezin otac ČG. Tužiteljica tvrdi da je često s ocem išla u polje i da joj je otac pričao da između tužiteljičinih čestica i tuženikove nekretnine nema vidljive međe i da su između tužiteljičinog oca i tuženika postojala pitanja do kud se proteže čija nekretnina. Njihove nekretnine dijelilo je korito starog kanala, a tijekom 1960-ih na tuženikovoj čestici iskopan je novi kanal i tuženik je na korištenje dobio površinu starog kanala. Tužiteljica tvrdi da je nakon smrti njezinog oca u jesen 2020. na licu mjesta obilazeći zemlju vidjela da je tuženik pomalčirao travu i divlju kupinu i da je izorao i dio njezinih čestica jer tuženik uvijek prilikom oranja izore dodatnih pola brazde ili cijelu brazdu. Nakon toga, tvrdi tužiteljica, tuženika nije vidjela da ore njezine čestice, tj. tuženik zemlju nije orao preko vidljive granice korištenja čestica koja se na terenu očituje u visinskoj razlici terena. Također, tužiteljica u iskazu opisuje da se položaj zemljanog poljskog puta preko njezinih čestica godinama nije mijenjao. IG pomagao je tužiteljičinom ocu ČG obrađivati predmetne čestice tako što je orao oranicu i kosio livadu, ali nakon smrti ČG na tom području više ništa nije radio, osim što je za tužiteljicu malčirao put i dio terena koji je zarastao koprivama i parlogom. Orao je i kosio do poljskog puta jer ČG nije dao da se put ore ili kosi, a tuženik je svoju oranicu do puta uvijek orao na isti način, do visinske razlike u razini terena. I tuženik u svome iskazu opisuje da je oranicu uvijek obrađivao na isti način, do grmlja akacije i do granice koja se očituje u visinskoj razlici terena i poljskom putu, i potvrđuje da je novi kanal iskopan prije 50-ak godina i da je njegovim roditeljima tada na korištenje dana površina starog kanala.

10. Na temelju izvedenih dokaza sud zaključuje da je tužiteljica tužbu u ovome sporu podnijela izvan subjektivnog roka od 30 dana od dana kada je saznala za navodni čin smetanja posjeda i za počinitelja. Tužba u ovom sporu podnesena je 13. travnja 2022., a iz tužiteljičinog iskaza proizlazi da nije točna tvrdnja iz tužbe da je tužiteljica svoje čestice obišla 20. ožujka 2022. i da je tada uočila čin smetanja posjeda. Naime, tužiteljica u iskazu opisuje da je navodni čin smetanja posjeda uočila u jesen 2020.. Zbog toga tužiteljičina tužba nije pravodobna u smislu čl. 21. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i tužiteljici je protekom roka od 30 dana koji joj je počeo teći u jesen 2020. prestalo pravo na zaštitu posjeda. Zbog toga tužbeni zahtjev nije osnovan. Osim toga, tužbeni zahtjev nije osnovan ni zbog toga što tužiteljica nije dokazala da joj je tuženik oranjem čk.br. 2282/7 iz k. o. [katastarska općina] smetao njezin posljednji posjed čk.br. 2294 i 2295 iz k. o. [katastarska općina] u površini od 150 m2. Spornu površinu tužiteljičinih čestica tuženik već godinama posjeduje na isti način, obrađujući ih do granice koju u naravi predstavlja zemljani poljski put koji se proteže preko tužiteljičinih čestica i koju u naravi čini visinska razlika terena preko koje tuženik nije orao zemlju. Posjed sve tri navedene čestice nije promijenjen već godinama i na isti način se izvršavao još i za života tužiteljičinog oca ČG koji je umro 2020. pa se ne može smatrati da je tužiteljica bila u posljednjem posjedu sporne površine i da je tuženik orući zemlju smetao njezin posjed.

11. Stoga sud smatra da je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan zbog čega je odlučeno kao u toč. I. izreke rješenja.

12. Odluka o parničnim troškovima iz točke II. izreke temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP-a jer je tuženik u cijelosti uspio u sporu. Tužiteljica je tuženiku dužna nadoknaditi parnične troškove u ukupnom iznosu od 875,00 EUR koji se odnose na jednokratnu nagradu za zastupanje punomoćnika (za sastav odgovora na tužbu, zastupanje punomoćnika na ročištu 16. studenoga 2022. i uviđaju 14. lipnja 2023. i sastav podneska od 10. listopada 2023.) u iznosu od 500,00 EUR, zastupanje punomoćnika na ročištima održanim 10. veljače 2025. i 21. ožujka 2025. u iznosu od 100,00 EUR za svako ročište i PDV u iznosu od 175,00 EUR. Ti troškovi bili su potrebni za vođenje parnice i odmjereni su prema važećoj Odvjetničkoj tarifi.

Odluka o trošku za zastupanje punomoćnika na ročištu za objavu i uručenje rješenja uslijedit će nakon što se to ročište održi.

13. Iz navedenih razloga riješeno je kao u izreci.

U Bjelovaru 5. svibnja 2025.

Sudac

Miroslav Borković

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može uložiti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka rješenja nadležnom županijskom sudu, putem ovoga suda, pisano u tri istovjetna primjerka.