Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Poreču-Parenzo

Turistička 2, 52440 Poreč-Parenzo

Poslovni broj: R1-280/2024-39

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, po sucu toga suda Vlatki Markuš kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagatelja ŠĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Biljani Grozdanić Pilat, odvjetnici u Puli, protiv protustranke KĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Vedranu Petriću, odvjetniku u Poreču, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, dana 05. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

I Razvrgava se suvlasništvo izvanparničnih stranaka na nekretninama oznake k. č. br. zgr. [katastarska čestica] kuća i k. č. br. zgr. [katastarska čestica] kuća, obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] civilnom diobom, prodajom na javnoj dražbi i podjelom dobivenog iznosa razmjerno suvlasničkim dijelovima stranaka.

II Nalaže se protustranci da predlagatelju naknadi troškove ovog postupka u iznosu od 143,34 eura (sto četrdeset tri eura i trideset četiri centa) u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Predlagatelj u svojem prijedlogu navodi da je zajedno s protustrankom suvlasnik nekretnina k. č. br. zgr. [katastarska čestica] kuća i k. č. br. zgr. [katastarska čestica] kuća, obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to on u 6/8 dijela, a protustranka u 2/8 dijela. Navodi da ne želi ostati u takvoj suvlasničkoj zajednici, te predlaže diobu isplatom, a kao osobito ozbiljan razlog za takav način razvrgnuća navodi da predmetne nekretnine predstavljaju rodnu kuću s okućnicom protustranke i njega, koja za njega ima visoku afekcijsku vrijednost. Stoga je predložio da predmetne nekretnine pripadnu njemu u samovlasništvo s time da bi protustranci isplatio vrijednost njenog suvlasničkog dijela.

2.Protustranka u svom odgovoru navodi da predmetne nekretnine predstavljaju obiteljsku kuću sagrađenu na dvije katastarske čestice. Predložila je razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva ili razvrgnuće suvlasničke zajednice razdiobom stvari po ekvivalentu. Protivi se prijedlogu predlagatelja za razvrgnuće isplatom te navodi da predlagatelj nema osobito opravdan razlog za takav način razvrgnuća jer da su predlagatelj i ona brat i sestra, a predmetne nekretnine predstavljaju njihovu rodnu kuću koja i za nju ima osobitu vrijednost. Nadalje je navela da se pred ovim sudom vodi parnični postupak pod posl. br. P-1555/2017 radi utvrđenja ništetnosti sudske nagodbe kojom nagodbom je ona stekla 1/8 suvlasničkog dijela predmetnih nekretnina. S obzirom na to ističe da postoji spor između stranaka oko visine suvlasničkih udjela.

3.Predlagatelj i protustranka predložili su prekid ovog izvanparničnog postupka do pravomoćnog završetka ovosudnog parničnog postupka posl. br. Pu P-2962/2019 (prije posl. br. P-1555/2017), što je sud prihvatio i odredio prekid ovog postupka (20).

Navedeni parnični postupak sada posl. br. Pu P-2962/2019 pravomoćno je završen na način da je sud odbio tužbeni zahtjev tužiteljice, ovdje protustranke, radi poništenja sudske nagodbe ovoga suda posl. br. Pob- 115/15-61 od 12. veljače 2016. kao i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev za utvrđenje ništetnom navedene sudske nagodbe.

Znači nakon završetka navedenog parničnog postupka veličina suvlasničkih dijelova predmetnih nekretnina nije više bila sporna pa je sud nastavio ovaj izvanparnični postupak.

U nastavku postupka predlagatelj je ostao kod svog prijedloga za razvrgnuće isplatom time da je podredno predložio da to bude civilna dioba - prodajom na javnoj dražbi i podjelom dobivenog iznosa razmjerno suvlasničkim dijelovima stranaka.

Protustranka se protivi i civilnom razvrgnuću jer da prodaja predmetnih nekretnina putem javne dražbe nije u interesu niti jedne stranke te smatra da bi takav način razvrgnuća bio nepovoljan za obje stranke postupka.

4.Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u: zk izvadak (4), obavio je uviđaj lica mjesta uz sudjelovanje mjerničnog i građevinskog vještaka (44), pročitao je nalaz i mišljenje mjerničnog vještaka Vladimira Muškovića dipl. ing. geod. (45), izvršio uvid u kopiju katastarskog plana (93) i fotografije (94- 96) pročitao je nalaz i mišljenje građevinskog vještaka ZĐ, dipl. ing. građ. (52-81), te je saslušao predlagatelja (103-104) i protustranku (104).

U vezi s ovako provedenim dokaznim postupkom sud je prema svojem uvjerenju, a na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka odlučio kao u izreci rješenja.

5.U ovom postupku nije sporno da su stranke suvlasnici predmetnih nekretnina i to predlagatelj u 6/8 dijela, a protustranka u 2/8 dijela (79). Nije ni sporno da su predlagatelj i protustranka brat i sestra čiji roditelji su se zvali Š i ŽĐ koji su danas pokojni, tako da nije od utjecaja upis prava osobne služnosti – doživotnog uživanja na nekretninama u suvlasništvu ovdje protustranke u korist ŽĐ.

6.Ono što je sporno i što je u ovom postupku bilo potrebno utvrditi pitanje je da li se predmetna suvlasnička zajednica može razvrgnuti na način kako je to predložio predlagatelj (isplatom, podredno civilno razvrgnuće) ili kako je to predložila protustranka (uspostavom etažnog vlasništva te razvrgnućem na nekoliko stvari).

7.Radi provjere da li je moguće razvrgnuće predmetnih nekretnina na način kako je to predložila protustranka sud je obavio uviđaj lica mjesta uz sudjelovanje mjerničnog vještaka Vladimira Muškovića dipl. ing. geod. iz [adresa] i građevinskog vještaka ZĐ dipl. ing. građ. iz Valbandona. Na uviđaju lica mjesta sud je utvrdio da se predmetne nekretnine nalaze u Višnjanu u Trgovačkoj ulici kućni broj 24. U naravi predstavljaju ograđeno dvorno mjesto na kojem se nalazi obiteljska kuća (kuća u nizu) koja se sastoji od prizemlja, kata i tavana. U prizemlju se nalazi hodnik s čije desne strane postoje vrata koja vode do trpezarije i kuhinje, a s desne strane vrata koja vode u spavaću sobu. Postoji i stepenište (drveno) koje vodi na kat na kojem se nalaze dvije spavaće sobe i kupaona te nadalje na tavan na kojem se nalaze tri prostorije. Nadalje je konstatirano da u prizemlju iza kuhinje postoje vrata koja vode u dvorišni dio, a odmah do tih vrata postoji manja kupaona. U dvorišnom dijelu nalazi se gospodarska zgrada koja se naslanja na predmetnu kuću oko koje se nalazi ograđeno dvorište.

8.Mjernični vještak identificirao je predmetne nekretnine te je utvrdio da imaju oznake kč. br. zgr. [katastarska čestica] i zgr. 118/2, a nalaze se u naselju Višnjan u k. o. [katastarska općina]. Do predmetnih čestica postoji pristup sa zapadne strane preko Trgovačke ulice (k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]). K. č. br. zgr. [katastarska čestica] u naravi predstavlja dio zgrade stambene namjene kao i pripadajuće dvorište na kojem se nalazi objekt gospodarske namjene. K. č. br. zgr. [katastarska čestica] u naravi predstavlja također dio kuće stambene namjene sa pripadajućim dvorištem u kojem se nalazi nadstrešnica. Predmetne čestice u naravi predstavljaju jednu cjelinu te zajedno predstavljaju ugrađenu zgradu stambene namjene sa dvorištem koje se nalazi zapadno od zgrade. Parcele su u potpunosti omeđene postojećim nosivim zidovima objekata i kamenim zidovima prema susjednim parcelama. S istočne strane predmetnih čestica nalaze se dograđeni dijelovi zgrade koji zajedno sa predmetnim česticama (predmetnom zgradom) tvore jednu funkcionalnu cjelinu. Prema podacima katastra dograđeni dio zgrade prema istoku nalazi se na k. č. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina]. Što se tiče glavnih ulaznih vrata (koja se nalaze u prizemlju kuće) odgovorio je da bez detaljne geodetske izmjere stvarnog stanja nije moguće utvrditi točan položaj ulaznih vratiju u odnosu na predmetne k.č.

9.Sud je u potpunosti prihvatio nalaz i mišljenje mjerničnog vještaka kao stručan i objektivan, kojem nisu prigovorile niti stranke u ovom postupku.

10.Sud je odbio prijedlog protustranke da se naloži mjerničnom vještaku da sačini detaljnu geodetsku izmjeru na kojoj bi prikazao obiteljsku kuću zajedno s ulaznim vratima te oba prozora na pročelju, kao i dograđene objekte, kao nepotrebne s obzirom da ne može biti od utjecaja na mogućnost odnosno nemogućnost predloženih načina razvrgnuća.

11.S obzirom da je protustranka predložila razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva, a podredno razdiobom stvari po ekvivalentu uz nadoplatu sud je naložio građevinskom vještaku da izradi nalaz i mišljenje kojim bi odgovorio na pitanje da li je moguće podijeliti predmetne nekretnine na način da svakom od suvlasnika pripadne jedna parcela, odnosno da li je moguće uspostaviti etažno vlasništvo.

12.Građevinski vještak u svom nalazu i mišljenju (52-81) ustvrdio je da predmetne nekretnine predstavljaju ugrađeni stambeni objekt s dvorištem i pomoćnim građevinama, da funkcionalno sastavni dio tog objekta čini dio građevine izgrađen na susjednim k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] (prostorije dograđene u prizemlju stambenog objekta te kupaonici na prvom katu) koje parcele nisu predmetom ovog postupka. Ustvrdio je da se s obzirom na veličinu i raspored prostorija, predmetni objekt ne može podijeliti na način da svakom od suvlasnika pripadne jedna parcela. Isto tako ustvrdio je da se etažna podjela ne može izvršiti bez većih građevinskih, instalaterskih i drugih radova. Nadalje procijenio je vrijednost predmetnih nekretnina koja iznosi 108.733,20 eura, od čega vrijednost predlagatelja od 6/8 dijela iznosi 81.452,07 eura, a vrijednost protustranke od 2/8 dijela iznosi 27.150,69 eura.

13.Sud je u potpunosti prihvatio nalaz i mišljenje građevinskog vještaka kao stručan i objektivan. Predlagatelj je prihvatio takav nalaz i mišljenje dok je protustranka prigovorila, ali na način da smatra da je uspostava etažnog vlasništva moguća uz određene manje građevinske preinake, a isto tako da je moguća i podjela po ekvivalentu. Predložila je da stoga vještak nadopuni svoj nalaz i mišljenje na način da procijeni vrijednost svake pojedine nekretnine, a ponovila je prijedlog da mjernični vještak izradi detaljnu geodetsku izmjeru.

14.Kao što je već naprijed navedeno sud je odbio prijedlog za detaljnom geodetskom izmjerom, a što se tiče prijedloga da se procijeni vrijednost svake pojedine nekretnine i takav prijedlog odbija kao nepotreban s obzirom da predmetne nekretnine predstavljaju jednu funkcionalnu cjelinu kuću koja je osim toga nadograđena, proširena na parcele (k.č.br.) koje nisu predmetom ovoga postupka.

15.Odredba čl. 47.st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 – u nastavku ZV) propisuje da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno; to mu pravo ne zastarijeva. Čl. 50.st.1. istog Zakona propisuje da kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona. Stavak 2. propisuje da ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. ovog članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Stavak 4. propisuje da ako dioba iz stavka 2. ovog članka nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

16.Odredba čl. 51. st. 1. ZV-a propisuje da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom, ili ako učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog pa će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova u roku koji će sud odrediti prema okolnostima.

17.Odredba čl. 52. st. 1. ZV-a propisuje da kad suvlasnici razvrgavaju suvlasništvo na nekoliko stvari istodobno, sud može na zahtjev svakog od njih odlučiti da, umjesto da se dijeli svaka pojedina, svakom od njih pripadne određena stvar ili skupina stvari, razmjerno suvlasničkim dijelovima, uzimajući u obzir njihove potrebe. Stavak 2. istog članka propisuje da će sud udovoljiti onom zahtjevu za razvrgnuće iz stavka 1. koji je s obzirom na okolnosti opravdan.

18.Odredba čl. 53. ZV-a propisuje da ako suvlasnici suglasno odluče da će umjesto diobe nekretnine svoja suvlasnička prava ograničiti tako što će s određenim idealnim dijelom povezati vlasništvo posebnog dijela suvlasničke nekretnine (uspostaviti etažno vlasništvo), uzima se da je to njihova odluka o načinu razvrgnuća, pa se na odgovarajući način i na nju primjenjuju pravila o razvrgnuću.

19.Između stranaka nema sporazuma o načinu razvrgnuća, a predlagatelj svoj prijedlog na razvrgnuće isplatom ne temelji na pravnom poslu ili zakonu.

20.Predlagatelj predlaže razvrgnuće isplatom, a protustranka uspostavom etažnog vlasništva odnosno razvrgnuće na nekoliko stvari.

21.Kao što je već naprijed navedeno ovlašteni sudski vještak građevinske struke u svom nalazu i mišljenju ustvrdio je da dioba uspostavom etažnog vlasništva nije moguća bez izvođenja većih građevinskih, instalaterskih i drugih radova, kao ni da se predmetne nekretnine ne mogu podijeliti na način da svakom od suvlasnika pripadne jedna parcela.

22.Sud je u potpunosti prihvatio mišljenje građevinskog vještaka s obzirom da se je sam uvjerio da predmetne nekretnine čine jednu funkcionalnu cjelinu, kuću s pripadajućim dvorištem, koja je proširena i na druge susjedne nekretnine (k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]). S obzirom na postojeće stanje stvari nije moguće da se te nekretnine podijele na način da svakom od suvlasnika pripadne jedna nekretnina jer bi tada ispalo da bi svaki od njih bio samovlasnik pojedine nekretnine koja u naravi čini dio kuće. Nadalje, uspostava etažnog vlasništva isto nije moguća uz postojeće stanje stvari. Ovdje valja napomenuti da sud odluku o načinu razvrgnuća donosi prema postojećem stanju stvari, a ne prema eventualno budućim preinakama koje bi omogućavale određeni način razvrgnuća.

23.Ostaje za raspraviti da li je moguć prijedlog predlagatelja da se predmetna suvlasnička zajednica razvrgne isplatom.

24.Predlagatelj je u svom iskazu (103-104) izjavio da još ima jednu sestru IĐ koja nije ništa dobila iza smrti njihovog pok. oca. Po njemu ona to nije zaslužila jer je u najvećoj potrebi od njih druge djece, protustranke i njega. Navodi da je i njihova majka je zbog toga bila razočarana, te je s njom sklopio ugovor o doživotnom uzdržavanju, temeljem kojeg ugovora je sva imovina iza njezine smrti pripala njemu. Majka se je ubrzo i razboljela te je na kraju živjela u domu za stare i nemoćne u Umagu. Što se tiče predmetnih nekretnina (kuće) izjavio je da u njoj danas nitko ne živi. Zadnje da je u njoj živio sin protustranke a prije njega njegov sin. Njegov sin je tamo bio nekih 3-4 mjeseca, a sin protustranke mjesec ili dva duže, s time da je izjavio da je sin protustranke izbacio njegovog sina iz te kuće. Želi da ta kuća pripadne njemu u cijelosti. Želi ponuditi svojoj sestri IĐ da dođe živjeti u tu kuću odnosno ako treba da će i on doći živjeti tamo. Inače on živi u kući u [adresa] od 1992. i to s dva sina s time da svaki živi u svom stan, dok sestra IĐ živi u svom stanu u [adresa] zajedno sa svojim suprugom. Još je izjavio da su sestra IĐ i on emocionalno vezani za tu kuću jer je to kuća od njihovih roditelja u kojoj su oni živjeli, da je to njegova rodna kuća te želi da ostane u vlasništvu njegove obitelji. Osim toga da je u tu kuću dosta ulagao jer je želio da njegovi roditelji imaju perfekte uvjete. Ndalje je izjavio da ključeve predmetne kuće imaju protustranka, sestra IĐ i on, s time da IĐ ne želi doći u tu kuću. Još je izjavio da na mjestu gdje je danas prozor su nekada bila vrata, s lijeve strane gledajući s ceste, s time da je prozor tamo već 40 godina. Nekada da su u toj kući živjela dva brata jedan na lijevoj drugi na desnoj strani kuće time da je postojalo zajedničko stepenište koje su zajedno koristili.

25.Protustranka u svom je iskazu (104) izjavila da predlaže da se predmetna nekretnina podijeli na način da svakom pripadne jedna k.č. u samovlasništvo. To smatram mogućim jer da je prije nekretnina tako izgledala da je to bilo moguće. Međutim negdje par godina prije smrti njihovog oca, koji je umro 2008., kuća je prepravljena na način kako ona izgleda danas. Smatra da bi uz prepravke te kuće na način kako je prije izgledala njezin način predložene diobe bio moguć. Smatra da predmetna kuća ne bi trebala pripasti u samovlasništvo predlagatelja jer da on na nju nema veće pravo nego ona. Izjavila je da je to kuća njihovih zajedničkih roditelja u kojoj su živjeli i predlagatelj i ona i njihova zajednička sestra IĐ, ali su se nakon udaja i ženidbe odselili. Izjavila je da je uz kuću emocionalno vezana. Što se tiče ulaganja izjavila je da sva ulaganja koja su vršena u kuću da je financirao njezin otac. Nije točno upoznata da li je za te prepravke od nadležnih tijela tražio kakve dozvole, ali smatra da nije. U predmetnu kuću da se može doći i sa stražnje strane kroz postojeći ulaz koji vodi u kuhinju.

26.Iz ovakvih iskaza stranaka ovog postupka sud zaključuje da predmetne nekretnine predstavljaju njihovu rodnu kuću u kojoj su zajedno živjeli sa svojim roditeljima i svojom sestrom IĐ. Nakon udaja i ženidbe brat i sestre su se odselili, a u njoj su ostali živjeti njihovi roditelji koji su sada pokojni tako da je kuća prazna i u njoj nitko ne živi, s time da ključeve imaju predlagatelj, protustranka i njihova sestra IĐ. I predlagatelj i protustranka imaju svoje kuće u kojima žive tako da im predmetna nekretnina ne predstavlja dom u smislu da s njom imaju jaku, stvarnu i trajnu (kontinuiranu) povezanost.

27.Izjava predlagatelja da želi ponuditi svojoj sestri IĐ da dođe živjeti u predmetnu kuću odnosno da ako treba da će i on doći tamo živjeti ne predstavlja osobito ozbiljan razlog zbog kojeg bi sud odlučio da predmetne nekretnine pripadnu njemu u samovlasništvo. Osim toga u nastavku svoga iskaza sam predlagatelj je izjavio da njegova sestra IĐ danas ni ne želi doći u predmetnu kuću pa tim više ta izjava njegov razlog čini neuvjerljivim. Što se tiče tvrdnje predlagatelja da je emocionalno vezan za predmetnu kuću sud to ne smatra osobito ozbiljnim razlogom tim više što mu je protustranka sestra koja je kako je sama izjavila isto emocionalno vezana uz tu kuću. Osim toga stranke u ovom postupku su vodile sudski postupak kod ovoga suda pod posl. br. Pob-115/2015 radi raskida ugovora o doživotnom uzdržavanju i to ovdje protustranka kao tužiteljica protiv predlagatelja kao tuženika u kojem su stranke 12. veljače 2016. sklopile sudsku nagodbu temeljem koje je ovdje predlagatelj, a tamo tuženik prenio na ovdje protustranku, a tamo tužiteljicu 1/8 dijela predmetnih nekretnina (k. č. br. zgr. [katastarska čestica] i k. č. br. zgr. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina]) te su se odrekle prava na razvrgnuće suvlasništva tih nekretnina geometrijskom diobom jer su suglasne da je ista nemoguća. Kao što je već navedeno ovdje protustranka je pobijala tu sudsku nagodbu sudskim putem, ali nije uspjela. Međutim, upravo sadržaj te sudske nagodbe govori u prilog da predlagatelj nema osobito važan razlog temeljem kojeg bi sud odlučio da predmetne nekretnine pripadnu njemu u samovlasništvo jer u protivnom ne bi nekretnine koje je dobio temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju, odnosno dio tih nekretnina, ustupio ovdje protustranci, a potom u ovom postupku tražio da one ponovno budu u njegovom samovlasništvu.

28.Zbog svega navedenog sud smatra da predlagatelj nije učinio vjerojatnim postojanje osobito ozbiljnog razloga radi kojeg bi sud razvrgao predmetnu suvlasničku zajednicu isplatom.

29.S obzirom na sve naprijed navedeno - da je prijedlog predlagatelja za razvrgnuće isplatom pravno neutemeljeno, a prijedlog protustranke o načinu razvrgnuća nije moguć i dopušten, a predlagatelj je predložio da u tom slučaju se odredi civilno razvrgnuće valjalo je odlučiti o tom načinu razvrgnuća. Kao što je naprijed već navedeno odredba članka 50. st. 4. ZV-a propisuje da ako dioba iz stavka 2. nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

Protustranka se protivi takvom načinu razvrgnuća jer da ona nije u interesu niti jedne stranke, odnosno, da bi takav način razvrgnuća bio nepovoljan za obje stranke u postupku.

Civilno razvrgnuće je jedan od načina sudskog razvrgnuća, a suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba, osim kada bi to bilo na štetu ostalih, no može i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika (članak 47. st. 2. ZV-a).

Navedeno znači da svaki suvlasnik ima pravo na razvrgnuće ako je moguće i dopušteno osim kad bi to bilo na štetu ostalih.

Protustranka se ne protivi razvrgnuću predmetne suvlasničke zajednice, ona ga želi, što bi značilo da ne smatra da bi ono bilo na njenu štetu ili drugog suvlasnika. S obzirom na to ona se ne može pozivati na takvo što u situaciji kada se raspravlja o načinu razvrgnuća kojeg ona ne prihvaća. Osim toga, ona ničim ne obrazlaže zašto bi civilno razvrgnuće bilo nepovoljno za obje stranke u postupku. Doduše ona se poziva na emocionalnu vezu s obzirom da se radi o nekretninama koje predstavljaju njenu rodnu kuću. Međutim, kao što je sud već naprijed naveo stranke ovog postupka su se odselile iz te kuće nakon udaje i ženidbe, u njoj su ostali živjeti njihovi roditelji koji su sada pokojni tako da je kuća dugo već prazna i u njoj nitko ne živi, a predlagatelj i protustranka imaju svoje kuće u kojima žive. Osim toga, protustranka ima pravo na eventualno budućoj dražbi predmetnih nekretnina iste kupiti i postati samovlasnica. S obzirom na sve navedeno sud je odlučio da se predmetne nekretnine razvrgnu civilnim putem kao jedinom mogućem i dopuštenom.

30.Odluka o troškovima ovog postupka temelji se na odredbi čl. 54. ZV- a prema kojem troškove razvrgnuća snose suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, osim ako zakonom ili sporazumom stranaka nije drugačije određeno. Pri tome sud priznaje samo one troškove koji su bili potrebni da se postupak razvrgnuća provede.

Predlagatelj je zatražio trošak koji se odnosi na trošak zastupanja, trošak vještačenja, te trošak sudskih pristojbi.

Protustranka nije zatražila naknadu troškova.

Pravno pravilo paragrafa 20. st.4. bivšeg Zakona o vanparničnom postupku propisuje da sud može po prijedlogu jedne stranke naložiti drugoj da naknadi troškove, podrazumijevajući ovdje i troškove pravnog zastupnika, koje je prouzrokovala neosnovanim prijedlozima ili grubom krivnjom.

Kako se je prijedlog predlagatelja za razvrgnućem predmetne nekretnine isplatom, te prijedlog protustranke za razvrgnućem uspostavom etažnog vlasništva kao i za razvrgnuće suvlasništva na nekoliko stvari pokazali neosnovanim, te jedino preostalo civilno razvrgnuće kao moguće i dopušteno, sud smatra da ni jedna stranka drugoj nije svojom krivnjom uzrokovala troškove.

Trošak uviđaja te trošak vještačenja ukupno iznose 663,61 eura, koji trošak je predujmio predlagatelj. Nadalje, trošak sudske pristojbe na prijedlog iznosi 26,54 eura koji iznos je platio predlagatelj, a trošak sudske pristojbe o osnovanosti prijedloga iznosi isto 26,54 eura koji iznos je dužan platiti predlagatelj nakon donošenja rješenja o osnovanosti njegovog prijedloga. Navedeni troškovi su nužni za vođenje ovog postupka a ukupno iznose 716,69 eura.

Taj trošak su dužni snositi svi suvlasnici, i predlagatelj i protustranka sukladno velični svojih suvlasničkih djelova.

Predlagatelj je suvlasnik u 6/8, a protustranka u 2/8 dijela predmetnih nekretnina što znači da je predlagatelj suvlasnik u 80%, a protustranka u 20%, te je protustranka dužna naknaditi predlagatelju 20% priznatih troškova što iznosi 143,34 eura.

30.Radi svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Poreču-Parenzo dana 05. svibnja 2025.

S u d a c:

Vlatka Markuš

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pisanog prijepisa istog. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotnu stranu, a o žalbi odlučuje Županijski sud, kao drugostupanjski sud.