REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

Obala bana Berislavića 1

21220 Trogir

Poslovni broj :  Pn-421/2021-52

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sutkinji tog suda Mirni Veža, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja VN, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. zastupanog po punomoćniku Alenu Đapiću, odvjetniku u OD Santica & Đapić iz Splita, protiv tuženika ADRIATIC OSIGURANJE dioničko društvo, Zagreb Listopadska 2, OIB:94472454976, zastupanog po punomoćniku Iliji Kriviću, odvjetniku u OD Grgić & Partneri, Pisarnica I u Splitu, zbog naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 25. ožujka 2025., u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja KN, odvjetnička vježbenica u OD Santica i Đapića, te zamjenica punomoćnika tuženika Ivona Kraljević Radalj, odvj. u OD Grgić i partneri te po objavi 5. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

i

r i j e š i o  j e

I Nalaže se tuženiku ADRIATIC osiguranje d.d. Zagreb, Listopadska 2 OIB:94472454976 isplatiti tužiteljici VN OIB: OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. s osnova pravične novčane naknade neimovinske štete zbog povrede povrede prava osobnosti iznos od 3.000.00 eur-a sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 25 lipnja 2021 do 31.prosinca 2022 po stopi koja se određuje prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj na referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena a od 1.1.2023 po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1, siječnja 2024 do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi od 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi od 1. srpnja sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, dok se sa više zatraženih 894,42 eura, kao i sa više zatražene zakonske zatezne kamate ova traženja tužiteljice odbijaju kao neosnovana II Nalaže se tuženiku ADRIATIC osiguranje d.d. Zagreb, Listopadska 2 OIB:94472454976 isplatiti tužiteljici VN OIB: OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. na ime imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege iznos od 132,80 eur sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 25. lipnja 2021 do 31.prosinca 2022 po stopi koja se određuje prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj na referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tro postotna poena a od 1.siječnja 2023 po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi od 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi od 1. srpnja sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, dok se sa više zatraženih 813,71 eur-a, kao i sa više zatražene zakonske zatezne kamate ova traženja tužiteljice odbijaju kao neosnovana.

III Nalaže se tuženiku ADRIATIC osiguranje d.d. Zagreb, Listopadska 2 OIB:94472454976 isplatiti tužiteljici VN OIB: OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. na ime imovinske štete s osnova troškova liječenja, isplatiti ukupan iznos od 111,68 eur-a, sa zakonskim zateznim kamatama od 25 .lipnja 2021. do 31.prosinca 2022. po stopi koja se određuje prema prosječnoj kamatnoj stopi a na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj na referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tro postotna poena a od 1.siječnja 2023 po topi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od a od 1, siječnja 2024 do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi od 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi od 1. srpnja sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, dok se sa više zatraženih 188,32 eura kao i sa više zatražene zakonske zatezne kamate ova traženja tužiteljice odbijaju kao neosnovana.

IV Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe parnični trošak u visini od 1.128,71 eura sa zateznom kamatom koja teče od presuđenja, po referentnoj stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke a koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok se sa više zatraženim od 2.902,39 eura ovo traženje odbija kao neosnovano.

V Dopušta se preinaka tužbenog zahtjeva.

Obrazloženje

1. U tužbi od 15. rujna 2021. navedeno je kako je tužiteljica doživjela prometnu nesreću 22. veljače 2021.u Seget Vranjicu koju da je uzrokovao vozač vozila marke „ TAM 80T“ reg. Onzake [registarska oznaka], prelaskom u suprotni trak, kojim j eupravljao BN, a na dan nezgode vozilo je bilo osigurano kod tuženika policom br: [broj police]. Tužiteljica da je u prometnoj nezgodi zadobila tjelesne ozljede, posljedično imala troškove liječenja i tuđe njege i pomoći, morala ići na specijalističke preglede, priložila medicinsku dokumentaciju istih te se prije utuženja u mirnom postupku obratila tuženiku zatraživši na ime pretrpljene neimovinske štete iznos od 24.000,00 kn, odnosno 23.000,00 kn za neimovinsku te 1.000,00 kn na ime štete za tđu njegu i pomoć te 1.000,00 kn na ime troškova liječenja i putnih troškova(relacija Split -Marina)-. U mirnom postupku tužena joj je isplatila 8.400,00 kn na ime neimovinske štete i tuđe njege i pomoći . Ovom tužbom petitom je zatražila na ime neimovinske štete i tuđenje njege i pomoći iznos od 15.600,00 kn zajedno sa zzk od 25.6.2021. kao i 1.000,00 kn sa zzk od 25.lipnja 2021. na ime troškova liječenja

2. U odgovoru na tužbu od 12. listopada 2021., tuženik je priznao pasivnu legitimaciju, ali osporio isključivu osnovu odgovornosti za štetu svoga osiguranika smatrajući da je tužiteljica doprinijela nastanku štetnog događaja u opsegu od najmanje 30% jer da je tužiteljica prekoračila brzinu kretanja vozilom kojim je upravljala te time postupila i protivno prometnih pravila, pozivajući se na potvrdu MUP-a br: 511- 12-33/06-P-19-1/21 te ostalu prekršajnu dokumentaciju ukoliko je formirana. Također, tuženik je istaknuo kako je isplatio tužiteljici ukupan iznos od 8.400,00 kn i to 8.330,00 kn na ime naknade neimovinske štete te 70.00 kn na ime naknade imovinske štete (tuđa njega i pomoć), osporio je visinu tužbenog zahtjeva pozvavši se i na nalaz i mišljenje dr. PN te osporivši u cijelosti zahtjev za naknadu troškova liječenja te tijek početka kamata smatrajući da iste imaju teći od presuđenja.

3. Replicirajući na navode tuženika podneskom od 5. studenog 2021. tužitelj je u bitnom kazao kako tuženik neutemeljeno ističe da je tužitelj doprinio nastanku predmetne štete od najmanje 30%, jer da se tužiteljica kretala u svojoj prometnoj traci , držeći se desne strane, iz smjera Trogir- Marina, smjer istok-zapad, dok da je tuženikov osiguranik uključivajući se sa sporedne na glavnu cestu, kretao se smjerom sjever-istok i bez zaustavljanja ušao u traku kojom se je kretala tužiteljica te joj oduzeo prednost prolaska.

4. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom fotografije vozila i fotografije tužiteljice, čitanjem potvrde MUP-a br. 511-1233/06-P-19-1/2021, Zapisnika o očevidu, zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu MUP PPSDŽ, prekršajnog naloga, situacijskog plana MUP-a, nalaza i mišljenja prometno tehničkog vještaka prometne struke LN, medicinske dokumentacije tužiteljice, cjenik usluga Doma za starije i nemoćne osobe za njegu u kući, zdravstvenog kartona tužtieljice, dopis doma za starije i nemoćne ˝Lovret˝, nalaza i mišljenja sudskih vještaka neurokirurg dr. Miro Jurinović, psihijatara dr. TN, traumatologa dr. UN, iskaz tužiteljice, pregledao je dostavljeni policijski spis br. 511-1233/06-P-19-1/2021, nalaz i mišljenje liječnika PN, specijalista neurokirurga, reproducirao CD snimku MUP-a PU PP Trogir te pregledao fotografije prometne nesreće, dok je od izvođenjem predloženih, ali neizvedenih dokaza odustao kao suvišnim za odluku u predmetnoj stvari i pozivom na članak 10 ZPP-a, ali i uvažavajući očitovanje samih stranaka primjerice tuženika na ročištu od 25. ožujka 2025. kojim je odustao od pribave prekršajnog spisa

5. Tužbeni zahtjev djelomično je osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadom imovinske i neimovinske štete, a koju trpi uslijed prometne nesreće u kojoj je sudjelovala kao vozač i koju je prouzročio osiguranik kod tuženika.

7. Sud je vezan tužbenim zahtjevom sukladno članku 2. ZPP-a te kod donošenja odluke ne smije odlučivati izvan granica postavljenim istim.

8. Sukladno odredbi čl. 7. st. 1., čl. 219. st. 1., čl. 221.a i čl. 220. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje: ZPP), prikupljanje i izvođenje dokaza je na strankama, sud nema inkvizitornih ovlaštenja.

9. Među strankama nije sporno:

- aktivna legitimacija;

- nastanak štetnog događaja;

- pasivna legitimacija tuženika kao osiguratelja vozila;

- da se tužiteljica obratila tuženiku odštetnim zahtjevom 25. lipnja 2021. (list 27-28 spisa);

- da je tuženik tužiteljici na ime predmetne odštete isplatio ukupan iznos od 8.400,00 kn (nalog od 4.kolovoza 2021.,str 70 spisa).

10. Među strankama je sporna odgovornost, doprinos tužiteljice u visini od 30 % (suodgovornost u nastanku štete), visina štete , a posebno osnov i visina naknade na ime troškova liječenja, tijek zakonskih zateznih kamata te pitanje zastarjelosti tražbine.

11. U ovom postupku mjerodavne su opće odredbe o odgovornosti za štetu propisane Zakonom o obveznim odnosima ("Narodne Novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21.dalje: ZOO), obzirom na trenutak nastanka štetnog događaja, Zakon o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14. -dalje ZOOP) te. Zakon o sigurnosti prometa na cestama ( Narodne novine br. 70/19., 42/20., 85/22.114/22. - dalje ZSPC).

12. Na temelju provedenog dokaznog postupka te ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, u smislu članka 8. ZPP-a, sud je utvrdio i zaključio kako u nastavku slijedi.

13. Iz zapisnika o očevidu MUP Policijske uprave SDŽ, Policijske postaje Trogir br:

511-12-33/06-P-19-2/2021 od 3. ožujka 2021. proizlazi kako su policijski službenici obavili radnju očevida na licu mjesta 22.veljače 2021. u 11.15. h. ovo po dojavi taj dan u 9.38 h, vrijeme je bilo sunčano vidljivost dnevna stanje prometa normalno, prometna nesreća da se dogodila u naselju -Seget Vranjica na križanju puta Put Čarijića, Ul. Hrvatskih žrtava, da je križanje nepregledno uz južni rub Puta Čarijića je postavljen znak STOP, kolnik je suh i čist.

14. Zbog izazivanja prometne nesreće BN izdan je prekršajni nalog zbog prekršaja iz članka 57. stavak 4. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama., 3.ožujka 2021. jer je 22.veljače 2’21 oko 9.35. sati u Seget Vranjica ,na raskrižju Puta Čarijića i Ul. hrvatskih žrtava izazvao prometnu nesreću s ozlijeđenim osobama i materijalnom štetu na način da je upravljajući teretnim vozilom marke „Tam“ reg oznake i br: [registarska oznaka] kolnikom Put Čarijića iz smjer SZ u smjeru JI, dolaskom do raskrižja s Ul. hrvatskih žrtava, prošao pored prometnog znaka “obvezno zaustavljanje-STOP“ i ušao u raskrižje, vršeći radnju skretanja lijevo u smjeru istoka, bez da je propustio vozila koja su se kretala cestom koja je promentim znakom označena kao cesta pravom prednosti prolaska, uslijed čega je došlo do kontakta prednjeg desnog dijela njegovog vozila s prednjim desnim dijelom osobnog vozila marke „peugeot“ reg. oznake i br [registarska oznaka], kojim je upravljala tužiteljica sjevernom kolničkom trakom Ul. hrvatskih žrtava od smjera istoka u smjeru zapada i dolaskom do raskrižja sa Put Čarijića, zadržala smjer kretanja, izbjegavajući sudar s teretnim automobilom kojim je upravljao osiguranik tuženika.

15. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu MUP PPSDŽ 22.veljače 2021.br: 02020529, proizlazi da je ispitanik BN prihvatio predmetno ispitivanje prethodno kazavši da je tja dan u 7.00 h konzumirao čašicu rakije, no i odbio stručni pregled uzimanja krvi i urina radi analize, a putem mjernog uređaja nije utvrđena koncentracija alkohola niti opojnih droga ili lijekova u organizmu.

16. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu MUP PPSDŽ 22.veljače 2021.br: 02020528, proizlazi da je ispitanik VN prihvatila predmetno ispitivanje, odbila stručni pregled uzimanjem krvi i urina radi analize, a putem mjernog uređaja da nije utvrđena koncentracija alkohola niti opojnih droga ili lijekova u njezinom organizmu. Policijskom izvješću prileži i skica mjesta događaja -situacijski plan nastanka prometne nesreće s naznakom kretanja vozila.

17. Iz medicinske prijave Kliničkog bolničkog centra Split proizlazi kako je tužiteljica zadobila lake tjelesne ozljede, dok je osiguranik tuženika zadobio teške tjelesne ozljede (list 117 i 118 spisa)

18. Iz potvrde Doma za starije i nemoćne osobe „Lovret“ Split, proizlazi da je sat njege i pomoći u kući po ugovoru s korisnikom prema cjeniku doma Lovret, 5.31 eur- a, dok za korisnike temeljem rješenja Centra za socijalnu skrb iznosi 8,49 eur-a , bez prireza, poreza i stali davanja državi, a radi se o satu nemedicinske pomoći (list 153 spisa).

19. Ostala materijalna dokumentacija priložena u spis po pun stranaka, nije se posebno našla bitnim za obrazlaganje, obzirom da nije utjecala na odluku o meritumu spora.

20. Rješenjem suda određeno je vještačenje po vještaku prometno tehničke struke te je određeno da se vještak ima očitovati o nastanku prometne nezgode, dinamici i uzročno posljedičnoj svezi, te ponašanju sudionika u prometnoj nezgodi.

20.1. Nalazom i mišljenjem od 24.studenog 2023., sudski vještak za cestovni promet Marino Žunić dipl. ing. u svezi okolnosti nastanka štetnog događaja, dinamike kretanja vozila, naveo je da do prometne nesreće ne bi došlo da se vozač teretnog vozila (tuženikov osiguranik) kod vršenja radnje skretanja u lijevo uvjerio da tu radnju može obaviti na siguran način , da je zastavio svoje vozilo na vidno označen znak obveznog zaustavljanja „STOP“ uz sjeverni rub prije uključivanja na sjevernu kolničku traku Ul. hrvatskih žrtava, tj došao u poziciju iz koje se može uvjeriti i na taj način bi mogao vidjeti da sjevernom kolničkom trakom dolazi vozilo kojim je upravljala tužiteljica te kako je upravo teretno vozilo započelo radnju uključivanja na glavnu cestu, da tužiteljica nije imala tehničku mogućnost reagiranjem na kočnicu te tako kočenjem izbjeći sraz s teretnim vozilo već je reagiranjem na upravljač u lijevo pokušala izbjeći sraz .Ograničenje brzine kretanja je 50 km/h , tužiteljica se kretala upravljajući vozilom brzinom od 42 km/h dok je osiguranik kod tuženika kretao se brzinom od 15/71 km/h.

20.2. Tužitelj nije imao prigovora na izrađeni nalaz i mišljenje naznačivši da je isto objektivno, i izrađeno u skladu s pravilima struke te je podneskom od 7. prosinca 2023. uredio tužbeni zahtjev zatraživši ukupan iznos od 3.000,00 eur-a sa zzk od 25.lipnja 2021. na ime neimovinske štete i tuđe njege i pomoći te iznos od 200.00 eur-a s zzk od 25. lipnja 2021. na ime troškova liječenja, kao i trošak postupka.

20.3. Na prvom idućem ročištu održanom 27. rujna 2024., tuženik se upustio u raspravljanje bez posebnog očitovanja na uređeni tužbeni zahtjev kao i na nalaz i mišljenje sudskog vještaka za promet slijedom čega je za zaključiti da ni tuženik nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje sudskog vještaka za cestovni promet i vozila, ali ni primjedbi na uređeni tužbeni zahtjev.

20.4. Nalaz i mišljenje vještaka za cestovni promet, ovaj sud cijeni stručnim i vjerodostojnim, kakvim su ga prihvatile i stranke.

21. Odredbom članka 1045. st.1 ZOO-a propisano je da tko drugome prouzroči štetu da je tužan naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Člankom 1046. ZOO-a propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta) sprječavanje povećanja (izmakla dobit9 i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta)

22. Odredbom članka 1072. ZOO-a propisan je međusobni odštetni zahtjevi vlasnika motornih vozila, pa je tako st.1. propisano da kad je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj a st.2. da ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje. Iako su motorna vozila opasna stvar no kada je riječ o šteti prouzročenoj pogonom dvaju ili više vozila za razrješenje međusobnih odnosa vlasnika tih vozila ne primjenjuje se pravila o objektivnoj odgovornosti već se prije svega primjenjuju pravila o odgovornosti na osnovi krivnje.

23. Člankom 1100. stavkom 1. ZOO-a propisano da će, u slučaju povrede prava osobnosti, sud ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, dok je stavkom 2. istog članka propisano da će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih bolova, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

24. Odredbom čl. 19. ZOO-a propisano je da svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom, time da se pod pravima osobnosti razumijevaju pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo.

25. Odredbom članka 12. stavak ZSPC-a propisano je da su sudionici u prometu dužni pridržavati se ograničenja zabrana i obveza izraženih postavljenim prometnim znakovima.

26. Člankom 16. istog zakona propisano je da znakovi izričitih naredbi stavljaju do znanja sudionicima u prometu na cesti kao zabrane, ograničenja, obveze, a člankom 34. stavak 1. Zakona propisano je da su sudionici u prometu dužni postupati u skladu s propisima o prometnim pravilima, znakovima svjetlima, naredbama ovlaštenih osoba.

27. Odredbom članka 57. stavak 4. ZSPC-a propisano je kako je vozač koji ulazi vozilom na cestu koja je označena kao cesta s prednošću prolaska, dužan propustiti sva vozila bez obzira s koje strane dolazila

28. Kod donošenja odluke od bitnim se posebno ocijenio nalaz i mišljenje vještaka jer je istim precizno utvrđena dinamika nastanka štetnog događaja, iscrpno i stručno obrazložena, pa je sud utvrdio i isključivu odgovornost osiguranika tuženika za štetni događaj otklonivši pri tom tuženikov prigovor suodgovornosti na strani tužiteljice kao neosnovan.

29. Dakle, kako to iz navedenih dokaza proizlazi nedvojbenim, osiguranik kod tuženika nije se zaustavio na obvezni znak zaustavljanja „stop“ te je nastavio vožnju bez da je prethodno stao i da se je prethodno uvjerio da tu radnju može učiniti bez opasnosti po ostale sudionike u prometu (konkretno u odnosu na tužiteljicu kao vozača) te je uključivanjem sa sporedne ceste na glavnu, izazvao prometnu nesreću, popriječivši put vozilu kojim je upravljala tužiteljica i koja je vozila sporije od dopuštenog ograničenja brzine od 50 km/h i to na dionici prometnice s pravom prednosti prolaska. Dakle, isključivo je do prometne nezgode došlo zbog protupravne radnje od strane osiguranika tuženika koji se nije zaustavio na obvezni znak „stop“ te se sa sporedne ceste uključio na glavnu, ne pridržavajući se zakonskih propisa odnosno, zabrana pri čemu se ističe da se je nalazom i mišljenjem vještak očitovao i o mogućnosti izbjegavanja prometne nesreće upravo da je tuženikov osiguranik postupio na gore opisani način i poštivao oznaku „stop“, tada da do štetnog događaja ne bi došlo. Slijedom prednjeg utvrđenja, to tuženik kao osiguratelj vlasnika vozila koji je protupravnim postupanjem prouzročio nastanku prometne nezgode, obvezan je naknaditi tužiteljici upravo štetu za koju je odgovoran njegov osiguranik sve primjenom kako odredbe članka 1072. i 1100 ZOO-a tako i članka 12. ZOOP-a, ovo jer je tuženik kao štetnik, dužan smanjiti štetu, odnosno svojim ponašanjem, ne povećavati štetu.

30. Radi utvrđenja visine štete koju tužiteljica trpi sud je proveo i medicinska vještačenja te su u cijelosti prihvaćeni nalazi i mišljenja vještaka dr. med., spec.opće kirurgije i traumatologije, vještaka neurokirurga kao i vještaka psihijatra kao objektivni i stručni, a i na koje nalaze i mišljenja stranke, u bitnom, nisu imale primjedbe. Tu je za kazati kako je ocjenom ovog suda, prigovor tužitelja u pogledu nalaza kirurga traumatologa koji nije doveo ozljedu utvrđenu RTG snimkom iz 2023. (dakle dvije godine od štetnog događaja) u svezi s prometnom nesrećom, a kako tužiteljica dalje nije tražila novo vještačenje po drugom liječniku iste specijalizacije, preostaje za zaključiti kako nije dokazala osnovanost svojih navoda u tom dijelu .Uostalom uvažavajući upravo mišljenja vještaka, ali i Orijentacijske kriterije VSRH, tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev upravo u skladu s naprijed navedenim, ne vezano za primjedbu na dio vještva u pogledu ozljede utvrđene RTG snimkom 2023. što također dovodi do zaključka, kako primjedba u tom smislu nije od utjecaja na traženje tužiteljice s osnova neimovinske štete.

31. Naime, vještak specijalista opće kirurgije i traumatologije na ročištu održanom 5. ožujka 2025. dao je nalaz i mišljenje na temelju pregledanog spis i medicinske dokumentacije, uključujući i zdravstveni karton te fotodokumentaciju tužiteljice, prvo kronološki naveo utvrđenja kako slijede:

-da je tužiteljica, rođena 1965. istog dana odmah nakon prometne nezgode, prevezena kolima HMP na HKP KBC Split gdje da je učinjen klinički pregled i radiološka obrada prvenstveno zbog kontuzija (udaraca) u područje prsišta i trbušne stjenke te da joj je kombinirana analgetska terapija i potom da je tužiteljica upućena na kućnu njegu;

-da se je tužiteljica zbog tegoba u vratnom segmentu kralježnice javila idućeg dana liječniku, istaknula tegobe u vidu bolova lijevog prsišta i vrata, pa da je dodatno učinjena RTG obrada vratnog segmenta kralježnice kojom zbog čega da joj je ordiniran shantzov okovratnik, tablete za bolove i opuštanje, analgetski gel za lijevo prsište i heparinski gel za podljeve;

-da je iz fotodokumentacije vidljivo kako je zadobila opsežne podljeve lijevog prsišta i lijevog dijela trbušne stjenke u donjem kvadrantu te je podljev trbušne stjenke i dijela torakalne stjenke desno;

- da je ambulanto kontrolirana po neurokirurgu i to 02.ožujka 2021. koji utvrđuje napetost mišića vrata i ograničenu pokretljivost vratom koji je terminalno bolan, preporučuje fizikalnu terapiju;

- da je tužiteljica privatno napravila UVZ trbušne stjenke i UZV dojki s obzirom na opisane podljeve u čijem nalazu stoji kako je prisutan podljev u vidu opsežnog hematoma kao i podljeve;

- da je zbog tegoba s vratnim segmentom kralježnice provedena fizikalna terapija o čemu svjedoči nalaz fizijatara od 12.ožujka 2021. koji zbog reducirane vratne pokretljivosti ordinira analgetike i fizikalnu terapiju 10 puta te savjetuje učiniti EMNG ruku;

-da je na slijedećoj kontroli fizijatra zbog tegoba sa desnim ramenom preporučen UZV desnog ramena koji je i obavljen 31.03.2021, u statusu da je navedeno kako je prisutna bolnost malih zglobova u segmentu C7 – TH1 desno, UZV desnog ramena je učinjen 21.04.2021. koji opisuje degenerativne promjene, EMNG je napravljen 03.05.2021. kojom je utvrđena lezija;

-da je tužiteljica potom upućena na pregled fizijatara, koji u nalazu od 30.lipnja 2021. naznačuje da su kretnje vratnog segmenta kralježnice višesmjerno terminalno reducirane desno uz bolnost, te kako je u desnom ramenu održana bolnost kod terminalnih kretnji zbog čega fizijatar preporuča učiniti i magnetsku rezonancu vratnog dijela kralježnice.

Na temelju takvih utvrđenja vještak je u dao mišljenje kako je zbog ozljeda prouzročenih prometnom nesrećom, tužiteljica sa traumatološko ortopedskog i kirurškog gledišta doživjela povredu prava osobnosti sa trajnijim umanjenjem općih životnih aktivnosti od 3% koji se odnose na trajni funkcionalni deficit vezan za ograničenje pokretljivosti vratnog segmenta kralježnice. Ovom postotku da treba pridodati i postotak koji će cijeniti vještak neurokirurg jer da se ovdje radi o dva različita organska sustava; da je tužiteljica imala ozbiljne podljeve torakalne i abdominalne stjenke što se ne smije zanemariti, a koji da su joj uz udarce u područje navedene regije znatno ograničavale kretanje pa da je tužiteljica kroz prva tri tjedna bila 50% nesposobna za obavljanje kućanskih poslova odnosno održavanje osobne higijene. Kako je vrijeme prolazilo to joj se stanje popravljalo do završetka liječenja. Tužiteljica je nadalje trpjela bolove jakog intenziteta jedan dan, srednjeg intenziteta 15 dana, a blagog intenziteta 30 dana. Tužiteljica je trebala tuđu njegu i pomoć 3 mjeseca u prosjeku 2 sata dnevno, dok naruženja nema; da je postupanje tužiteljice ispravno i kod odlaska na preglede u privatne ustanove jer nalazi iz istih, dovedeni u odnos s postojećom medicinskom dokumentacijom čine cjelinu; da radijacija koju tužiteljica navodi kao oblik štete, predstavlja izloženost normalnim vrijednostima u sklopu uobičajenog liječenja, koje se usto našlo i neophodnim; naposljetku iskazao je i kako nije napravljena dopuna obrade, pa da ne može se sa sigurnošću utvrditi uzročno posljedičnu vezu, između prometne nesreće i problema tužiteljice sa desnim ramenom odnosno da bi kompresivna fraktura torakalnog kralješka imala vezu s nezgodom te da s obzirom na dob tužiteljice nije neuobičajeno postojanje degerativnih promjena u ramenu.

32. Spec neurokirurg na ročištu 5. ožujka 2025 dao je nalaz i mišljenje nakon vještaka kirurga, traumatologa te kazao da s neurokirurškog gledišta treba spomenuti kako su od početka bili prisutni bolovi u vratnoj kralježnici s ograničenjem kretnji;

-kontrolni neurokirurški pregled bio je otprilike 10 dana nakon ozljeđivanja kada je neurokirurg također zabilježio kliničke simptome nakon distenzije vratnog segmenta kralježnice.

- spisu prileže tri nalaza specijaliste za fizikalnu medicinu koji su u mjesecu ožujku preporučili fizikalnu terapiju u trajanju ukupno 4 tjedna.

-od strane fizijatara preporučenu pretragu EMNG tužiteljica je uradila dana 03. svibnja 2021. te kako je to kirurg traumatolog nabrojio više živčanih korjenova u donjem dijelu vratne kralježnice evidentirano je kao oštećenje.

-s neurokirurškog gledišta bolovi po intenzitetu i trajanju su manji od procijenjenih od strane kirurga te se uklapaju u već procijenjene. Isto tako usuglašava se s procjenom potrebe pomoći i njege od strane treće osobe.

-u pogledu trajnog oštećenja tjelesnog zdravlja te ako umanjenja životnih aktivnosti na temelju priložene medicinske dokumentacije i jedan put urađenog ENMG otprilike 3 mjeseca nakon ozljede iskustveno i s dobrom namjerom procjenjujem trajno oštećenje za 3%. Pri poslovima i radnjama gdje se iziskuje uporaba šaka tužiteljica će se nešto lakše zamarati ali će uz ulaganje napora u blagom stupnju biti radno efikasna.

-da je suglasan s vještakom kirurgom kako procijenjene postotke treba pribrojiti jer se radi o posljedicama nakon traumatskih oštećenja dva različita organska sustava.

-da je tužiteljica imala neugodnosti radi predmetnog ozljeđivanja, ona je prije odvoženja na HKP bio je za nju stresni događaj, potom bila je izložena RTG snimanju, imala je apliciran imobilizacijski okovratnik, odlazila je na kontrolne specijalističke preglede, radila je pretragu EMNG koja pretraga je umjereno bolna jer je povezana s bockanjem iglicama, konačno umjereno su nelagodne fizikalne procedure.

-da je mišljenja da bi ukupno umanjenje životne aktivnosti bilo 6%, ovo spojeno sa mišljenjem vještaka kirurga traumatologa

-te da je procjena trajanja liječenja cca 4 mjeseca.

33. Spec. psihijatara na ročištu održanom 25. ožujka 2025. dao je nalaz i mišljenje te iskazao da je tužiteljica iz prometne nesreće od 22. veljače 2021. zadobila ozljede čija je narav i njihovo dijagnostičko terapijsko zbrinjavanje detaljno opisano u vještačenju specijalista neurokirurga i ortopeda. a u daljnjem nastavku liječenja jednom i ambulanto psihijatrijski pregledana i to 26. travnja 2021. te da joj je postavljena dijagnoza miješanog anksioznog poremećaja te je tzv specifične fobije. Preporučeno joj je uzimanje lijekova iz klase antidepresiva, anksiolitika i hipnotika. Tužiteljica je također psihijatrijski pregledana 29. lipnja 2021. i 17. kolovoza iste godine. U tim nalazima da se opisuju simptomi tjeskobe, napetosti, anhedonije, no za napomenuti je da se u nalazu od 29.lipnja 2021. spominje i traumatski događaj – gubitak bliske osobe, što onda u drugom kontekstu i nevezeno za traumu (od prometne nezgode) pogoršava njezino psihičko stanje. Uzevši u obzir sve navedeno mišljenja je taj vještak da je tužiteljica u trenutku samog događaja doživjela primarni strah, u trajanju oko pola minute, nastavio se sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 24 sata, zatim sekundarni strah umjerenog intenziteta u trajanju od 3 tjedna, te sekundarni strah blažeg intenziteta u trajanju do 10 tjedana, dok trajnih posljedica imenovana, nema.

34. U stranačkom iskazu od 2. listopada 2023 tužiteljica je u bitnom opisala dinamiku kretanja vozila kojim je upravljala kao i nastanak prometne nesreće koji u bitnom odgovaraju utvrđenjima vještaka za promet; u svezi zadobivenih ozljeda opisala je detaljno oblike liječenja ovo od trenutka povrata svijesti nakon prometne nesreće, s opisom troškova za lijekove, kao i da joj je bila potrebna njega i pomoć kako za osobnu higijenu tako i svakodnevne poslove koju da joj je pružao suprug; ranije, prije nesreće da nije imala zdravstvenih tegoba; da i danas trpi strah od vožnje, ali i da ima poteškoće zbog kojih da ide na fizikalne terapije i dalje, jer da su joj potrebne blokade pa da smatra da još nije dobro.

34.1. Iskaz tužiteljice u većem dijelu ovaj sud cijeni vjerodostojnim odnosno u dijelu koji nije suprotan s ostalim dokazima u postupku, u prvom redu nalazom vještaka neurokirurga koji je iskazao da je liječenje završeno cca četiri mjeseca od prometne nesreće u kojem smislu joj se stanje ustalilo.

34.2. I upravo je tu je za kazati kako je tužiteljica smatrala da je fraktura desnog ramena, otkrivena RTG pregledom 23.siječnja 2023., upravo vezana za predmetnu nesreću, no isto vještaci, poglavito vještak traumatolog, nije mogao potvrditi ovo i na izrijekom postavljeno pitanje, jer dopune obrade u tom vremenu kad je otkrivena, nije bilo. S tim u svezi vještak nije naveo da je potrebno u sadašnjem vremenu napraviti dodatne snimke i obradu kako bi se navedeno utvrdilo, zbog čega sud uzima da tužitelj nije dokazao uzročno posljedičnu svezu između te ozljede i prometne nesreće ovo posebno na izjašnjenje istog na ročištu od 25.ožujka 2025. kojim je predložio zaključenje raspravljanja, dakle ni dokaznih prijedloga na tu okolnost tužiteljica nije imala. Navedeno je bitno obzirom na usuglašeni stav vještaka da je liječenje u suštini završeno nakon cca četiri mjeseca od prometne nesreće, dakle u lipnju 2021.

35. Podneskom od 15. ožujka 2025. tužiteljica je konačno uredila tužbeni zahtjev u bitnom uvažavajući nalaz i mišljenje vještaka to posebno procjenu od 6 % smanjenja životnih aktivnosti (uz prethodno uvažavanje ranije isplaćenog iznosa od 8.400,00 kn) te zatražila na ime neimovinske štete iznos od 3.894,42 eur-a uvećano za zakonske zatezne kamate od 25. lipnja 2021., potom na ime tuđe njege i pomoći iznos od 946,51 eur-a sa zzk od 25. lipnja 2021. te na ime troškova liječenja iznos od 200,00 eur-a sa zzk od 25.lipnja 2021 do isplate te trošak postupka, prilažući i sudsku praksu u istovrsnim predmetima.

36. Preinaci tužbenog zahtjeva tužena se usprotivila na ročištu 25. ožujka 2025. , istaknula prigovor zastare preinačenog dijela tužbenog zahtjeva, no, nije imala posebnih prigovora na nalaze i mišljenja vještaka niti je predlagala izvođenje dopunskog vještva ili vještačenja po novima vještacima, pa sud uzima utvrđenim da ista nije imala primjedbi na nalaze i mišljenja sudskih vještaka .

36.1. Preinaka tužbe jest promjena istovjetnosti zahtjeva, povećanje postojećeg ili isticanje drugog uz postojeći, pa povećanje zahtjeva za neimovinsku štetu, bilo da se povećanje sastoji u zahtijevanju većeg iznosa s tih osnova za isto razdoblje ili se zahtijeva isplata za drugo razdoblje predstavlja preinaku tužbe, a ne tek usklađivanje tužbenog zahtjeva (čl. 191.st.1. ZPP-a).

36.2. Prema odredbi iz čl. 190. st. 1. i 2. ZPP-a tužitelj može do zaključenja prethodnog postupka preinačiti tužbu. Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka. Po ocjeni ovog suda dopustit će se tužitelju da, nakon što primi nalaz i mišljenje vještaka, preinači tužbu na način da povisi svoj tužbeni zahtjev radi usklađenja istog s nalazom i mišljenjem vještaka. Naime, zakon treba tumačiti smisleno kao cjelinu, a ne parcijalno pojedine članke kao da drugih odredbi nema. Svrha odredbe članka 190. st.1. ZPP-a, usmjerena je na ubrzavanje postupka i sprječavanje procesnih zloupotreba, a dodavanje stavka 2. istog članka ima za cilj sprječavanje zloupotrebe prava od strane tuženika i izbjegavanje prisiljavanja tužitelja da u trenutku podnošenja tužbe postavlja nerealno visoke zahtjeve zbog bojazni da će u usklađivanju biti kasnije onemogućen.

36.3. U protivnom onemogućavanje povećanja zahtjeva radi usklađivanja, tužiteljica bi bila onemogućen u ostvarivanju svog prava na pravično suđenje što je u suprotnosti s čl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne ) i čl. 29. Ustava RH novine“ MU 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, 13/17 („Narodne novine“, broj 56/90,135/97,8/98, 113/00, 124/00,28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 5/14,) o čemu je stav već izrazila sudska praksa (Županijski sud u Slavonskom Brodu dana 24. 02.2022. u Gž-91/2022 i Županijski sud u Varaždinu Stalna služba u Koprivnici dana 8. prosinca 2022. u Gž-1384/2022).

36.4. Stoga, doista, ovaj sud utvrdio je kako je u cilju uspostave pravične ravnoteže između suprotstavljenih prava stranaka, kako tužiteljičinog imovinskog na naknadu štete zbog povrede prava osobnosti u cilju zaštite njezinih realnih očekivanja, nasuprot zaštite imovinskog prava tuženika, kao institucije s primarnom djelatnošću osiguranja s tim u svezi i promet novčanih trebalo je prihvatiti izvršenu preinaku tužbenog zahtjeva.

36.5. Za istaknuti je kako je Republika Hrvatska ratificirala Konvenciju 7. studenoga 1997. i ona je sada dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, po pravnoj snazi iznad hrvatskih zakona. Praksa EU suda kojom se štiti konvencijska prava od kojih se ističu pravo na pristup sudu i pravično suđenje te zaštita imovinskog prava, u prilog su zaključka da je opravdana preinaka tužbenog zahtjeva.

37. Stoga, kako je u konkretnom slučaju sukladno očitovanju vještaka neurokirurga na ročištu od 5. ožujka 2025. utvrđeno da je liječenje tužiteljice trajalo cca 4 mjeseca od štetnog događaja, sud uzima utvrđenim da je krajem lipnja 2021 liječenje tužiteljice završeno kada da je tužiteljica najkasnije doznala za štetu i za osobu koja je štetu učinila pa prema odredbi članka 230. stavak 1. ZOO-a od tada tužitelju teče rok zastare tražbine naknade neimovinske štete.

38. U hrvatskom građanskoprocesnom pravu vrijedi načelo slobodne ocjene dokaza (čl. 8. ZPP-a) prema kojem sud provedene dokaze cijeni po svom slobodnom uvjerenju, savjesnom i brižljivom ocjenom svakog pojedinog dokaza zasebno, ali i svih dokaza zajedno, utvrđujući relevantne činjenice na temelju kojih ocjenjuje osnovanost tužbenog zahtjeva. U tom smislu objektivnim, stručnim uzeo je nalaze i mišljenja sudskih vještaka koji su po ocjeni suda dani objektivno i nepristrano te argumentirano ujedno su i logični i uvjerljivi te u skladu s pravilima struke što ih u svemu čini vjerodostojnim.

39. Stoga, vodeći računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojem služi dosuđena naknada, dobi tužiteljice te da se s njom ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom, ali vodeći računa i o stupnju od 6 % trajno umanjenih životnih aktivnosti i time izazvanih duševnih boli s postojanjem ranije detaljno navedenih manifestacija svih posljedica štetnog događaja na tužiteljičino fizičko i psihičko zdravlja te na njezino funkcioniranje u vrijeme povrede, tijekom liječenja i kasnije, nedvojbeno je dokazana uzročno posljedična veza između povreda koje su liječnici vještaci temeljem priložene medicinske dokumentacije utvrdili da je tužiteljica zadobila kao posljedicu prometne nesreće, a koja se ogleda kao neimovinska i imovinska .

40. Dakle, temeljem utvrđenog činjeničnog stanja glede nastupa nezgode, nastanka ozljede te intenziteta i trajanja pojedinih kvalifikatornih okolnosti nastale neimovinske štete, primjerenom novčanom naknadom smatrao upravo iznos od 5.000,00 eur-a koji je odgovarajuća satisfakcija utvrđenim ozljedama koje su vještaci našli kontuzijskim, no koje su utvrđeno dovele do smanjenja životnih aktivnosti od 6%, uvažavajući i pretrpljene bolove ( jakog intenziteta 1 dan, srednjeg 15 dana i blagog 30 d) te strah (jaki 24 h, umjereni 3 tj, blaži 10 tj), kod kojih je tužiteljica ispravno sukladno Orijentacijskim kriterijima zatražila tužbenim zahtjevom konačno postavljenim na iznos od min 5.000,00 eur-a .

41. Pri tom je za istaknuti da ZOO iz 1991. uređuje pravnu osnov i time pravičnu naknadu kao oblik obeštećenja nematerijalne štete (fizičke boli, duševne strah, naruženost), no, po novom Zakonu („Narodne novine „ br: 35/05) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2006., prihvaćena je objektivna koncepciju neimovinske štete zasebno utvrđivanje naknade štete zbog pretrpljenih fizičkih boli, zbog straha te duševnih boli više nije u duhu citirane zakonske odredbe. Dakle, ranije naprijed opisane pravne osnove postale su samo kvalifikatorne okolnosti po kojima sud uzimajući sve okolnosti konkretnog slučaja određuje visinu pravične novčane naknade (članak 1100.). Pravni temelj postaje povreda prava osobnosti kao oblik neimovinske štete u koji su uključene i fizičke boli, duševne boli, pretrpljeni strah te koje time gube svojstvo samostalne osnove za naknadu nastale povrede .

41.1. Drugim riječima, naknadu treba utvrditi u jedinstvenom iznosu zbog ukupnosti povrede prava osobnosti. Stoga, kod određivanja naknade neimovinske štete sud nema neki egzaktni vrijednosni kriterij po kojem bi mogao odrediti visinu te naknade, nego odluku o tome mora donijeti na temelju svih okolnosti konkretnog slučaja, vodeći pritom računa o tome da naknada bude pravična, odnosno da ona predstavlja adekvatan odgovor za učinjenu povredu. Novčana naknada za neimovinsku štetu osim funkcije novčane satisfakcije koja se daje oštećeniku kao subjektivno zadovoljenje s ciljem da mu omogući pribavljanje određenih životnih zadovoljstava kako bi se time ublažile posljedice štetnog događaja, odnosno što prije uspostavila njegova narušena duševna ravnoteža, ima za funkciju poravnanja prouzročene neimovinske štete (kompenzacijsku funkciju), te funkciju odvraćanja štetnika od počinjenja takvih povreda- preventivnu funkciju.

41.2. Pri tom se napominje da se u predmetima naknade štete, kod određivanja pravične novčane naknade primjenjuju Orijentacijski kriteriji VSRH, koji nisu obvezujući, već smjernica u suđenju, a ono o čemu treba voditi računa kod odmjeravanja visine neimovinske jest primjena pravnog standarda – pravičnosti, a navedeno je svakako u skladu s praksom EU suda o zaštiti konvencijskih prava.

41.3. Kako su Orijentacijski kriteriji VSRH izmijenjeni 5. ožujka 2020.i 15. lipnja 2020. a utuženje je nastupjelo nakon tog datuma dakle, 15. rujna 2021. tužiteljici su već tada pa i ranije, bili poznati težina i vrsta povreda koja su već kod zaprimanja u KBC Split, odmah nakon prometne nesreće okarakterizirane kao lake tjelesne povrede (list 118 spisa) a isto je utvrdio i liječnik cenzor kao natučenja prsnog koša i istegnuća mišića vrata koji nalaz i mišljenje kao privatno vještvo (list 71 spisa) u bitnom sud nije ocijenio, no potvrda je sadržaja nalaza i mišljenja angažiranih sudskih vještaka, koji su utvrdili među ostalim, da je tužiteljica kao posljedicu štetnog događaja pretrpjela kontuzije.

42. Također je i imovinska šteta pravilno utvrđena imajući u vidu trajanje od 180h i cijenu satnice od 5,31 eur-a kn koju i ovaj sud smatra primjerenom za nemedicinsku pomoć s kamatom koja teče od podnošenja odštetnog zahtjeva 25. lipnja 2021. sukladno odredbi iz čl. 29. i 1103. ZOO pri čemu se ističe da je s visinom tog oblika naknade, sama tužiteljica bila upoznata kod utuženja jer je pribavila podataka od Doma za starije osobe „Lovret“ od 4. prosinca 2027 (list 57 spisa).

43. Naknada za imovinsku štetu koja tužiteljici pripada na ime liječenja u visini od 1000 kn( eur-a, a riječ je o odlascima na liječenje, na fizikalne i daljnje kontrole i pretrage ovo upravo zbog zadobivenih povreda, a koji su dio procesa liječenja, sve do stabilizacije njezinog zdravstvenog stanja ( 4 mjeseca od štetnog događaja-iskaz vještaka neurokirurga) što potvrđuju nalaz i mišljenje vještaka kao i iskaz same tužiteljice pri čemu se uvažava udaljenost mjesta prebivališta od zdravstvene ustanove KB Split i trošak autobusne karte koja je općepoznata da za udaljenost Marina-Split iznosi u visini od 6,98 eur-a. Dakle, tužiteljici su priznati troškovi prijevoza od mjesta prebivališta do [adresa] u vidu autobusne karte Marina-Split 6,98 eur-a u jednom smjeru, odnosno u oba 13.96 eur-a, a prema spisu priloženoj dokumentaciji za vrijeme četiri mjeseca liječenja u svezi sanacije predmetne ozljede, tužiteljica je u Split odlazila na liječenje u KBC Split 23. veljače 2021, 2. ožujka 2021., 12. ožujka 2021., 31.ožujka 2021., 21. travnja 2021., 26. travnja 2021.

43.1. No, tužiteljica nije dokazala koji su to točno drugi troškovi liječena nastali obzirom da HZZO refundira iste kao zdravstveno osiguranoj osobi, dok druge troškove nije dokazala da bi ih stvarno i platila, niti je na tu okolnost priložila kakav račun, što uključuje i posebne putne troškove, izuzev troškova autobusne karte koja je općepoznata za udaljenost Marina-Split .

Dodatno se ističe kako je sukladno očitovanju liječnika traumatologa i odlazak privatno u poliklinike priznat u sklopu procesa liječenja jer čini jednu cjelinu, tako je za odlazak u polikliniku Matulić 11. ožujka 2021., te u Croatia polikliniku 3. svibnja 2021., priznat putni trošak, dok drugih troškova prilaganjem računa u odgovarajućoj visini, tužiteljica nije dostavila da bi joj nastao.

42.2. Dakle, za osam odlazaka u Split priznato joj je ukupno na ime putnih troškova 111,68 eur-a , dok odlasci liječničkim kontrolama nakon lipnja 2021. nisu priznati kao trošak proizašao iz predmetne prometne nesreće, ovo kako je ranije objašnjeno, obzirom na izjašnjenje liječnika vještaka traumatologa i neurokirurga o karakteristici ozljeda u svezi predmetnog štetnog događaja i o završenom liječenju protekom cc 4 mj od štetnog događaja.

43. Naknadu zbog neimovinske štete koja da bi nastala na ime ionizirajućih sredstava sud ne nalazi osnovanom obzirom na izjašnjenja da su pregledi bili nužni i potrebni u sklopu procesa liječenja dok posebna zračenja koja prelaze normalne vrijednosti nisu nađena niti je tužiteljica dokazala da bi zbog navedenog pretrpjela kakvu povredu.

44. Iz spisa predmeta proizlazi da je stvarno, mirnim putem, isplaćeno 8.400,00 kuna u svezi kojeg iznosa se je tužitelj podneskom od 15. ožujka 2024. očitovao da je riječ o neimovinskoj šteti, a kako to navodi tuženik isplaćeno , je 8.330,00 kuna neimovinske štete, a 70,00 kuna na ime troškova pomoći i njege , a iz rezultata postupka se to ne može zaključivati niti je na tu okolnost bilo koja stranka ponudila dokaze iz kojih bi se moglo zaključiti na ime koje štete je izvršena isplata, pošto isplatnica koju spominje tuženik kao prilog spisa, u istome nije sadržana već je samo naveden ukupno isplaćeni iznos od 8.400,00 kn.

44.1. Prema odredbi čl. 219. ZPP-a svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika. Pravilo o teretu dokazivanja obvezuje sud da uzme za nedokazanu onu tvrdnju za čiju istinitost stranka, koja se na tu činjenicu poziva u svoju korist, nije bila u stanju pružiti sudu dovoljno adekvatnih dokaznih sredstava (čl. 221. a ZPP-a).

44.2. Pravilo o teretu dokazivanja obvezuje sud da uzme za nedokazanu onu tvrdnju za čiju istinitost stranka, koja se na tu činjenicu poziva u svoju korist, nije bila u stanju pružiti sudu dovoljno adekvatnih dokaznih sredstava (čl. 221. a ZPP-a).

44.3. Po ocjeni ovog suda, budući je tužitelj u tužbi i tijekom postupka tvrdio da mu je isplaćeno 8.400,00 kuna na ime neimovinska šteta i tuđe njege i pomoći, a ne nudeći na tu okolnost dokaza, ovaj sud je u skladu s pravilom o teretu dokazivanja, prihvatio navode da je od 8,400,00 kn iznos od 70,00 kn platio na ime tuđe njege i pomoći prihvaćajući izjašnjenje tuženika te zaključio kako je na ime imovinske mirnim putem plaćeno 1.105.58 eur-a, a 9.32 eur-a na ime tuđe njege. Stoga je ispravno trebalo ukupno zatraženi iznos umanjiti za isplaćeno i to 5.000,00 eur-a -1.105,58 eura daje iznos od 3.894,58 eur-a ovo na ime neimovinske koliko je i zatraženo konačno uređenim tužbenim zahtjevom te od 955.80 eur-a oduzeti 9.29 eura isplaćenih te kako je to tužitelj zatražio prihvaćajući očitovanje vještaka od 180 sati potrebnih za nemedicinsku njegu, preostaje isplatiti mu iznos od 946,51 eur.a

45. No kako je tuženik istaknuo prigovor zastare, tu je prvo za prvo je za kazati kako se prema odredbi čl. 1086.ZOO-a obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete, a prema odredbi iz čl. 215. st.1. ZOO-a zastara počinje teći prvog dana poslije dana kad je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze, ako zakonom za pojedine slučajeve nije što drugo propisano. Konačno, prema odredbi iz čl. 230. st.1. ZOO, tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i učinioca.

46. U odnosu na povećani dio tužbenog zahtjeva, pitanje zastare, uvažavajući prigovor tuženika, treba ocijeniti samostalno tako da se za dio tražbine na koji se odnosi preinačenje tužbe, za ocjenu pitanja zastare nalazi bitnim dan preinake tužbe, Navedeno je izraženo i stavom Vrhovnog suda RH u odluci od 24. siječnja 2017. broj Revr-1460/2013. Također i u svojoj odluci od 24. veljače 2015. broj Rev-x- 848/2014, Vrhovni sud Republike Hrvatske izrazio je pravni stav da se pitanje zastare preinačenog dijela tužbenog zahtjeva ocjenjuje samostalno što prihvaća i ovaj sud, slijedom čega je za ocjenu nastupa zastare za tražbinu na koju se odnosi preinaka odlučan dan preinake tužbe, a ne dan podnošenja tužbe, tako da takav stav predstavlja stabilnu i ustaljenu sudsku praksu vezanu uz zastaru tražbine povišenog tužbenog zahtjeva po osnovu neimovinske štete. Tu je za kazati kako je ranije Vrhovni sud zastupao stav da zastare nema, no nije se i izrijekom očitovao zašto odustaje od ranijih stavova koji su ticali zastare glede naknade kako nematerijalne (sada neimovinske) štete tako i materijalne (sada imovinske) nenovčane štete, za pretpostaviti je da je do promjene stava došlo zbog činjenice da se dospijeće neimovinske štete više ne vezuje uz dan presuđenja, već uz dan podnošenja zahtjeva i to kako po Zakonu o obveznim odnosima tako i po Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu .

47. Stoga je kod prigovora zastare u odnosu na preinaku tužbenog zahtjeva nakon izvršenog vještačenja, kada je u skladu s procjenom štete tužiteljica zatražila isplatu imovinske štete od 3,894,42 eur-a podneskom od 15. ožujka 2024., za kazati , kako se radi o preinaci tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva u smislu odredbe iz čl. 191. st.1. ZPP-a, pa se pitanje zastare, ocjenjuje samostalno tako je dan preinake tužbe ujedno dan kada je podnesen novi tužbeni zahtjev, jer se glede tog zahtjeva (razlike za koju je povećan postojeći tužbeni zahtjev) parnica smatra pokrenutom tek kada je istaknut taj novi tužbeni zahtjev.

48. Toj preinaci prethodilo je uređenje tužbenog zahtjeva izvršeno podneskom od 7. prosinca 2023. kada je tužiteljica preinačila i povisila tužbeni zahtjev s 15,600,oo kn / 2.071,71 eur od početno utuženog, na 3.000. 00 eur-a, nakon čega tuženik nije istaknuo prigovor zastare, već je nastavio s raspravljanjem, a taj prigovor je istaknuo tek kod konačnog uređenja tužbenog zahtjeva izvršenog podneskom od 15. ožujka 2025.

49. Prihvaćajući prigovor zastare nakon konačno uređenog tužbenog zahtjeva od 15. ožujka 2024 , uistinu bi potraživanje s osnova neimovinske štete u visini od 894,42 eur-a (3. 884,42 -3.000,00), bilo zastarjelo sukladno odredbi iz čl. 230. st.1. ZOO, jer je pravo za koliko je preinakom od 15. ožujka 2025. povećan postojeći tužbeni zahtjev, nastupila zastara potraživanja (tako odluke VSRH Revr- 1068/16 od 9. travnja 2019. Revr-1797/10 od 19. ožujka 2013.)

50. Nadalje, podneskom od 15. ožujka 2025. tužbeni zahtjev je preinačen i po osnovi troška tuđe njege i pomoći, sada zatražen u visini od 946,51 eur-a ( zatraženi iznos od 955,80 eur-a, umanjen za isplaćeno 9,29 eur-a mirnim putem). Na ime tog vida štete početno je tužbom tužiteljica zatražila 1.000.00 kn odnosno 132,80 eur-a , a podneskom od 7. prosinca 2023. ostala kod prvotnog traženje iz tužbe, samo izraženo ekvivalentno u valuti eur, kao iznos unutar iznosa od 3.000,00 eur.a, dakle ostala kod iznosa od 1.000,00 kn odnosno sada 132,80 eur-a,

51. No, u odnosu na prigovor zastare na preinačeni tužbeni zahtjev u svezi zahtjeva iz osnova troškova liječenja, za kazati je kako je taj zahtjev u tužbi bio postavljen u iznosu od 1.000,00 kuna (132,80 eur-s) u sklopu imovinske štete, potom podneskom od 7. prosinca 2023. povećan na iznos od 200,00 eur-a (od početno utuženih 132,80 eur-a) pri čemu tuženik nije istaknuo protivljenje preinaci niti je istaknuo prigovor zastare, pa se smatra se da je nastavljanjem raspravljanja po takao preinačenom tužbenom zahtjevu prihvatio isto slijedom čega kod konačno uređenog tužbenog zahtjeva iz podneska od 15. ožujka 2025. kod kojeg se taj vid potraživanja nije mijenjao u odnosu na onaj izvršen podneskom od 7. prosinca 2023. (na koji tuženik nije imao primjedbi), te kao takav ustaljen na iznos od 200,00 eur-a, tuženikov prigovor zastare istaknut nakon 15. ožujka 2024., nije osnovan u odnosu na navedeno.

52. Stoga zaključuje se kako je više zatraženi dio zahtjeva za neimovinsku štetu, ali i imovinsku štetu tužitelj podnio nakon isteka zastarnog roka od tri godine iz članka 230. stavak 1. ZOO-a pa je tuženikov prigovor zastare za preinačeni dio tužbenog zahtjeva, prihvaćen te je u odnosu na zatraženi iznos od 894,42 eur-a, neimovinske štete, te iznosu od 813,71 eur-a za troškove tuđe njege i pomoći, takav zahtjev trebalo odbiti kao zastarjelo traženje.

53. Radi svega izloženog tužbeni zahtjev iz osnova neimovinske štete prihvaćen je u visini od 3.000.00 eur-a , za iznos od 132,80 eur-a na ime tuđe njege i pomoći i trošak liječenja u visini ostvarenih putnih troškova 111,68 eur-a, za odlazak na liječenje koje je tužiteljica izabrala kao mjesto najbliže svom prebivalištu, uz primjenu čl. 223. ZPP- a .

54. Dospijeće obveze pravične novčane naknade vezano je za dan podnošenja pisanog zahtjeva odnosno tužbe, osim ako je šteta nastala nakon tog. ( članak 1103 ZOO-a). U konkretnom slučaju, zatezne kamate na neimovinsku i imovinsku štetu određuju se primjenom članka 12. stavak 4 . Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ br.: 151/05., 36/09., 75/09., 152/12., 76/13., ZOOP), a u svezi sa člankom 1103. ZOO-a. Naime, ZOOP je posebni propis kojim je uređena obveza plaćanja zatezne kamate u slučaju nastanka štete uporabom prijevoznog sredstva koje podliježe obveznom osiguranju u prometu. Prema navedenom članku oštećena osoba u slučaju neizvršenja isplate naknade štete u rokovima iz članka 12. stavak 1. ZOOP-a, uz dužni iznos glavnice (naknade štete) ima pravo i na isplatu kamate od dana podnošenja zahtjeva/tužbe. Dakle, kako konkretno nije sporno da je tužiteljica mirnim putem podnijela zahtjev za isplatu tuženiku 25 .lipnja 2021,pa se kamate imaju računati od tog datuma na temelju članka 29. i članka 1103. ZOO, te odredbe članka 12. stavak 4.ZOOP-a.

55. Odluka o parničnom trošku se temelji na odredbi članka 154. st.2. i članka 155. Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08,3 57/11,148/11 (pročišćeni tekst) - dalje ZPP i 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22, 155/23 ) i Tbr. 7. 8., 9.,10.,36., 42, 48. i 50 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 62/93, 87/93,16/94, 11/96, 91/04, 148/09,142/12 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 126/22, 138/23- dalje Tarife).

55.1. Sukladno odredbi članka 154.st.2. ZPP-a u svezi s čl 15.5 i 164 stav 1 i 2. omjer uspjeha u parnici utvrđuje prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, kojim je tužitelj zatražio ukupno 5.040,00 eura a ukupno mu je priznato 3.244,48 eur- a dakle u osnovi je uspio 64 %., a tuženik s 36%, kada se prebiju uspjesi, slijedom tog utvrđenja to bi tužitelju tuženiku trebao isplatiti 28% od tužitelju priznatog parničnog troška.

55.2. Priznati parnični trošak tuženika sastoji se od troškova odmjerenih prema Tbr 7 t 1 Tarife o nagradama za rad odvjetnika (Narodne novine 138/23, dlaje OT)

-za sastav odštetnog zahtjeva od 25. lipnja 2021., sastav tužbe od 19. rujna 2021. te obrazloženih podneska od 5. studenog 2021., 7. prosinca 2023. i 15. ožujka 2025. svaki u visini od po 100 b (Tbr 7 t 1 , Tbr 8,t,1 OT)

-pristup ročištima od 2. studenog 2022.,14. lipnja 2023., 2. listopada 2023.,25. listopada 2024., 5. veljače 2025., 15. ožujka 2025 svaki u visini od po 100 b (Tbr 7.t 1. , Tbr 9.t 1 OT)

-dok pristup ročištu za objavu nije priznat je isti nije ni nastao

Dakle priznato je ukupno 1.100,00 b.

Prema vrijednosti boda po važećoj Tarifi ( 1 b=2.00 eur-a) priznati parnični trošak tuženika iznosi 2.200,00 eura koji valja uvećati za pripadajući PDV od 550,00 eura što je ukupno 2.750,00 eur-a uvećan za trošak vještačenja u visini od 1.150,00 eur-a te trošak pristojbe na tubu i presudu u ukupnoj visini od 131.10 eur-a daje iznos od 4.031,10 eura, a 28% iznosi 1.128,71 eura za koji iznos valja obvezati tuženika na isplatu tužitelju sa tijekom zakonskih zateznih kamata od presuđenja do isplate, dok se sa više zatraženim od 2.902,39 eura ovo traženje tuženika odbija kao neosnovano.

55.3.Na parnični trošak teku i zatražene zakonske zatezne kamate od presuđenja do isplate sukladno odredbi članka 29.st.2. ZOO-a i članka 153.st.1. ZPP-a.

56. Radi svega gore navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

U Trogiru 5. svibnja 2025.

Sutkinja

Mirna Veža

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe.

Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude ( članak 348. ZPP-a) . Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ZPP- a o dostavi pismena. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena ( članak 335. ZPP-a).

DNA:

- pun tužitelja

- pun.tuženika

- u spis