REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-1195/2020-41

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu tog suda Lidiji Repar Habulinec, u pravnoj stvari tužitelja VR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Mirko Kovač, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR ZAGREB, Zagreb, Kišpatićeva 12, OIB: 46377257342, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 5. ožujka 2024., u prisutnosti punomoćnika tužitelja Mirka Kovača, odvjetnika i punomoćnika tuženika UR, Su-997/23, dana 5. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Nalaže se tuženiku KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR ZAGREB, OIB: 46377257342, Kišpatićeva 12, Zagreb, da tužitelju VR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike plaće s osnova prekovremenog rada isplati ukupan iznos od 2.235,84 EUR bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 40,73 EUR od 16. rujna 2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 61,51 EUR od 16. listopada 2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 71,86 EUR od 16. studenog 2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 33,12 EUR od 16. prosinca 2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 18,93 EUR od 16. siječnja 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 65,15 EUR od 16. veljače 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 82,29 EUR od 16. ožujka 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 11,59 EUR od 16. travnja 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 42,66 EUR od 16. svibnja 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 44,05 EUR od 16. lipnja 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 46,06 EUR od 16. srpnja 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 15,24 EUR od 16. kolovoza 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 66,22 EUR od 16. rujna 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 41,45 EUR od 16. listopada 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 61,82 EUR od 16. studenog 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 35,31 EUR od 16. prosinca 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 47,57 EUR od 16. siječnja 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 69,96 EUR od 16. veljače 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 52,72 EUR od 16. ožujka 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 40,55 EUR od 16. travnja 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 103,55 EUR od 16. svibnja 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 48,48 EUR od 16. lipnja 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 31,86 EUR od 16. srpnja 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 35,48 EUR od 16. kolovoza 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 72,73 EUR od 16. rujna 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 78,06 EUR od 16. listopada 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 75,15 EUR od 16. studenog 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 70,96 EUR od 16. prosinca 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 71,69 EUR od 16. siječnja 2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 47,43 EUR od 16. veljače 2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 83,27 EUR od 16. ožujka 2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 43,96 EUR od 16. travnja 2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 26,23 EUR od 16. svibnja 2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 42,64 EUR od 16. lipnja 2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 28,85 EUR od 16. srpnja 2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 27,59 EUR od 16. kolovoza 2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 70,81 EUR od 16. rujna 2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 70,06 EUR od 16. listopada 2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 58,84 EUR od 16. studenog 2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 46,94 EUR od 16. prosinca 2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 82,26 EUR od 16. siječnja 2020. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 20,88 EUR od 16. veljače 2020. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 31,51 EUR od 16. ožujka 2020. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 17,82 EUR od 16. travnja 2020. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te da plati trošak parničnog postupka u iznosu od 2.765,45 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama prema navedenoj stopi koje teku od 5. svibnja 2025. pa do isplate, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da temeljem rješenja tuženika obavlja poslove na radnom mjestu Medicinske sestre-tehničara/ Klinika za onkologiju, Poliklinika. Tužiteljica radi na onkološkom odjelu, gdje leže pacijenti s intravenoznom aplikacijom citostatika, na kojim se poslovima tužiteljicu nije moguće zaštititi od štetnog utjecaja, te joj je temeljem čl.64. Zakona o radu (NN 93/14) i odredaba čl.31. KU za djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 28/2018) i čl. 29. KU za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/2013) određeno skraćeno radno vrijeme na 35 sati tjedno. Tuženik od tužitelja zahtijeva, te mu rasporedom radnog vremena, određuje rad od 40 sati tjedno, čime je tuženik protuzakonito odredio tjedni rad tužitelju. Na ove navode tužitelja upućuje Zaključak Zajedničkog povjerenstva za praćenje i tumačenje odredaba KU za djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja, u kojem se navodi:" Medicinska sestra koja puno radno vrijeme radi na onkološkom odjelu gdje leže pacijenti s intravenoznom aplikacijom citostatike i medicinska sestra koja puno radno vrijeme radi u ambulanti za kemoterapiju gdje se kontinuirano vrši intravenozna aplikacija citostatika ima pravo na skraćeno radno vrijeme od 35 sati tjedno sukladno članku 31., pravo na pet dana godišnjeg odmora sukladno članku 36. točka e) i pravo na dodatak od 25% sukladno članku 65. Kolektivnog ugovora". Tuženik već pet godina, i to od 21. travnja 2015. do 21. travnja 2020. određuje tužitelju, rasporedom radnog vremena, 40-satno tjedno radno vrijeme. Stoga tužitelj ovom tužbom traži plaćanje prekovremenog rada, za razdoblje od 21.4.2015. do 21.4.2020., i to prekovremeni rad kojeg je odrađivao po 5 sati tjedno-u navedenom razdoblju, a koji sati prekovremenog rada predstavljaju razliku sati rada između 35 sati tjednog rada (koliko je tužitelj trebao raditi sa skraćenim radnim vremenom i 40 sati tjednog rada (koliko je stvarno radio tužitelj po rasporedu radnog vremena tuženika).

2. Konačno preciziranim tužbenim zahtjevom kao u podnesku od 17.10.2024. potražuje od tuženika isplatu iznosa od 2.235,84 eura bruto sa zakonskim zateznim kamatama, sve uz naknadu parničnog trošak s kamatama od presuđenja do isplate.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu te osporava kako osnov tako i visinu tužbenog zahtjeva. Obzirom na nepotpunost i nerazumljivost tužbe i tužbenog zahtjeva, tuženik se do dostave dopunjene tužbe ne može detaljnije očitovati na navode iz tužbe niti predložiti odgovarajuće dokaze, stoga predlaže sudu tužbu vratiti tužitelju radi dopune i dodatnog pojašnjenja, posebice u dijelu koji se odnosi na činjenični dio iste. Podredno, tuženik predlaže sudu da odbije tužitelja s tužbom i tužbenim zahtjevom uz naknadu parničnog troška.

4. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u Zaključke Povjerenstva, u spis Pr-865/2020 (uvidom u koji je utvrđeno da se vodi među istim strankama, ali po drugoj osnovi, odnosno za isplatu dodataka na otežane uvjete rada i iznimnu odgovornost, te naknadu za vrijeme godišnjeg odmora i bolovanja sve za razdoblje od 16.3.2015. do 16.3.2020.), Rješenja od 4.12.2019., 1.12.2017. i od 25.7.2016., obračunske liste i evidencije radnog vremena, sudsku praksu, saslušani su svjedoci SR, GR, OR, tužiteljica, provedeno je financijsko vještačenje od 11.10.2024. po vještaku Tkalec d.o.o. , vještak se pisano očitovao na primjedbe tuženika 12.11.2024.,

5. Cijeneći rezultate dokaznog postupka u smislu čl.8. ZPP-a, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan, kao u izreci presude.

6. Predmet spora je isplata iznosa od 2.235,84 eura s osnove neplaćenih prekovremenih sati, u razdoblju od travnja 2015. do travnja 2020., koje je tužitelj odrađivao po 5 sati tjedno u navedenom razdoblju, a koji sati prekovremenog rada predstavljaju razliku sati rada između 35 sati tjednog rada (koliko je tužitelj trebao raditi sa skraćenim radnim vremenom i 40 sati tjednog rada (koliko je stvarno radio po rasporedu radnog vremena tuženika).

7. Sporno je ima li tužitelj pravo na isplatu prekovremenih sati uzevši u obzir da kod tuženika obavlja poslove na radnom mjestu medicinske sestre na onkološkom odjelu, te mu je temeljem čl.64. ZR, čl.31. KU za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 28/18; dalje: KU/18), i čl.29. KU za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143713; dalje: KU/13) određeno skraćeno radno vrijeme na 35 sati, a tuženik mu je u utuženom razdoblju određivao plaću kao da radi 40 sati tjedno.

8. Saslušana kao stranka tužiteljica je iskazala da je u utuženom razdoblju kod tuženika radila kao medicinska sestra na Odjelu onkologije, Zavodu za tumore, a te poslove radi i danas. Kao medicinska sestra obavlja na odjelu sve poslove vezanu uz njegu bolesnika, odnosno primjenu kemoterapije, praćenje protoka te kemoterapije, jer radi se o bolesnicima koji ne mogu biti zbrinuti u dnevnoj bolnici jer njihova terapija traje od 45 do 48 sati od trenutka stavljanja do trenutka završetka kemoterapije. Radi također sa citostaticima. Radno vrijeme koje bi oni trebali imati na odjelu onkologije je 35 sati tjedno i svi su s tim upoznati, međutim često se nije radilo tako, najviše je radila u smjenama od 12 sati, ponekada su se radili turnusi, radilo se i subotom i nedjeljom, na kraju se radila nadopuna satnice. Ne razumije u potpunosti platnu listu ali svaki drugi mjesec je od tuženika znala dolaziti korekcija plaće, ne zna kako je do toga došlo i vjeruje da joj nije u potpunosti plaćen sav prekovremeni rad, on je na prekovremeni rad kod tuženika pristala i ta stavka je postojala na listama, ali misli da nije isplaćen taj prekovremeni rad u cijelosti jer su se i drugi na odjelu žalili da im nije u cijelosti isplaćen sav rad koji su odradili prekovremeno. Radili su prema rasporedu tuženika, najviše je odrađivala dnevne i noćne smjene, znalo se raditi duže od propisanog radnog vremena.

9. Svjedok SR iskazala je da kod tuženika radi 30 godina posao medicinske sestre u klinici za onkologiju. Tužiteljicu poznaje. Tužiteljica radi poslove iste kao i ona. Radi na odjelu na kojem se liječe pacijenti od karcinoma, i primaju terapiju, odnosno istima se daju citostatici koji imaju štetne utjecaje. Nosi adekvatnu odjeću za rad s citostaticima. U principu bi se trebalo raditi 12-24, ali ne rade svaki put tako. Nekad rade turnuse, nekad 12-slobodno-12, nekad im se ubaci jutarnji rad, a nekad se ubaci popodnevni rad, uglavnom po zakonu bi trebali raditi skraćeno odnosno 35 sati tjedno, no ima situacija da tjedna satnica rada prelazi 40 sati, a nekad je 24 sata, odnosno manje. Nije bilo zahtjeva za rad na slobodne dane. Tjedni fond radnih sati po zakonu iznosi 35 sati. Po potrebi smjene nekad se ubaci jutarnji, nekad popodnevni rad. Višak radnih sati poslodavac isplaćuje na kraju mjeseca kao jutarnji rad, odnosno svi ti sati koje radi naplaćuju se kao redovan rad. To znači, da kad radi noćni rad, rad u noćnoj smjeni ne obračunava se kao noćni nego se na kraju mjeseca računa kao jutarnji rad, na koji način je zakinuta u isplati, a isto tako tužiteljica, i sve medicinske sestre na odjelu budući im nisu plaćeni svi odrađeni sati.

Isto se odnosi na tužiteljicu.

10. Svjedok GR iskazala je da je zaposlena kod tuženika oko 23 godine u Klinici za onkologiju kao medicinska sestra. Na tom odjelu radi s onkološkim pacijentima i to sve poslove koji su vezani uz bolesnike odnosno poslove zdravstvene njege, podjele i primjene citostatika i sl., a postoji zaštitna odjeća za rad s citostaticima. Radno vrijeme im je određeno 35 sati tjedno po zakonu, no nije isključeno da rade i duže od toga, odnosno radi se i prekovremeno i u smjenama subotama i nedjeljama, ovisno o opsegu posla. Te iste poslove kao i ona na istom odjelu obavlja i tužiteljica. Teško joj je reći je li joj je isplaćen sav taj rad no navodi kako je nedugo imala pritužbu jer joj nije bio prikazan i plaćen sat prekovremeni rad koji je odradila kod tuženika, cijeli njezi odjel uočio je nepravilnosti u obračunu i isplati plaće obzirom nije sve isplaćeno pa su se zato i žalili. To se odnosi i na tužiteljicu. Također rade i u turnusima tako da rade 12 sati, pa su 12 slobodno, pa onda turnus 12-48. U utuženom razdoblju rad se odvijao prema rasporedu tuženika, tako da su radili i više od 35 sati tjedno, to se odnosi i na tužiteljicu. Navodi da je u kontinuitetu radila na onkološkom odjelu, što znači da je po 12 sati bila na istom odjelu onkologije gdje se radi s citostaticima. Od strane tuženika bila je upoznata s tim da tjedno radno vrijeme iznosi 35 sati tjedno odnosno skraćeno obzirom se radi o onkološkom odjelu, no unatoč tome raspored je bio takav da su radili duže od tih 35 sati koliko je bilo predviđeno.

11. Svjedok OR iskazala je da je kod tuženika u utuženom razdoblju radila kao glavna sestra Klinike za onkologiju, a tužiteljica je radila kao prvostupnica sestrinstva na Zavodu za tumore i ona joj bila nadređena. Inače se raspored rada kod tuženika radi na mjesečnoj razini, te se gleda da ukupna satnica bude 35 sati tjedno, što odgovara sedmosatnom radnom vremenu. Tužiteljica je radila uglavnom u turnusima 12-12-12-48, u nekim tjednima je radila više a u nekima manje od 35 sati tjedno, pa bi se onda radila preraspodjela radnog vremena koja se gledala na mjesečnoj razini. Dok je radila manje onda se radila nadopuna satnice. Inače je tužiteljica u okviru svojih poslova radila s pacijentima koji imaju maligna oboljenja, primaju kemoterapiju i daje im se intravenozna aplikacija citostatika, s time da oni na odjelu dobivaju gotov pripravak citostatika tako da ga nije potrebno pripremati, te se pacijentu samo prikopča taj citostatik i nije potrebno sjediti kraj njega dulji vremenski period. U svom radu koristi zaštitne rukavice, maske, ogrtače a postoji zatvoreni sustav za primjenu citostatika što su oko 99 i nešto % mjere zaštite na radu što je znanstveno dokazano. One sate koje je tužiteljica odradila na mjesečnoj razini više od odvih 35 sati tjedno računali su se prekovremeni sati i oni su plaćeni u utuženom razdoblju. Ne zna gdje je točno određeno da tjedno radno vrijeme tužiteljice mora biti 35 sati tjedno. Uglavnom to je važilo za sve medicinske sestre i zaposlenike za tom odjelu.

12. Iz nalaza i mišljenja vještaka od 11.10.2024. proizlazi da, ako je prekovremeni rad trebalo obračunati kao sav rad koji je tužiteljica odradila više od 35 sati u pojedinom tjednu (na tjednoj bazi), a pritom zanemarujući tjedne u kojima je radila manje od 35 sati, tada neobračunati prekovremeni rad tužiteljice u razdoblju od 25.7.2016. do 31.3.2020., iznosi ukupno 2.235,84 EUR bruto.

13. Na nalaz i mišljenje vještaka tužitelj nije stavljao primjedbi, dok je tuženik primjedbe istaknuo u podnesku od 30.10.2024. Na iste se vještak očitovao 12.11.2024., te je naveo da tuženik prigovara metodologiji izračuna prekovremenog rada primijenjenoj u nalazu, pa se zapravo radi o pravnom pitanju. Obzirom da je nesporno da je nalaz sačinjen sukladno zadatku vještaku, naveo je da u cijelosti ostaje kod danog nalaza i mišljenja.

14. Na ročištu dana 5. ožujka 2025. vještak se i usmeno očitovao te naveo da je nalaz sačinjen sukladno zadatku, dakle prekovremeni rad je utvrđivan na tjednoj bazi, a kako je potrebno izračunati prekovremeni rad predstavlja pravno pitanje pa se o istom ne može detaljnije očitovati. Ostaje u cijelosti kod nalaza i mišljenja. Obzirom je zadatak bio prekovremeni rad utvrditi na tjednoj bazi nije radila izračun prekovremenog rada sukladno Zaključcima 34. i 48. Nalaz je sačinjen temeljem evidencije radnog vremena koja se nalazila u spisu a koja sadrži podatke o radniku te je vidljivo radno vrijeme tužitelja, iz navedene evidencije ne proizlazi nadopuna satnice pa je ponovnim uvidom u dokumentaciju u spisu utvrdila da postoji još jedna evidencija tuženika koja se nalazi u excelu iz koje proizlazi nadopuna satnice. Dakle ako je potrebno uzeti u obzir evidenciju koja je u excelu tada je potrebno sačiniti dopunski nalaz obzirom da će se smanjiti broj odrađenih sati.

15. Sud je odbio prijedlog tuženika za provođenjem dopunskog vještačenja po prijedlogu tuženika, obzirom se vještak argumentirano očitovao na sve primjedbe, nalaz je sačinjen sukladno zadatku suda, a vještak je matematički sačinio obračun prekovremenih sati tužitelju i to sve one sate koji su prelazili 35 sati tjedno odnosno ako se isti sati svedu na pet radnih dana od ponedjeljka do petka obračunati su kao prekovremeni rad svaki sat koji je iznad sedam sati rada dnevno.

16. Prema čl.30. st.1.i 2. KU/13, odnosno čl.28. st.1. i 2. KU/18 propisano je da puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno, te da je tjedno radno vrijeme raspoređeno na pet dana u tjednu. Čl.51. st.9. KU/13, odnosno čl.49. st.9. KU/18 određeno je da se prekovremenim radom smatra svaki sat rada duži od previđenog rada utvrđenog dnevnim rasporednom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu sa 8 sati (čl.51.st.1. KU713 i čl.49.st.10. KU/18).

17. Sukladno Zaključku broj 34. st.6. Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU svakom radniku, bez obzira na oblik rada, svi prekovremeni sati koje je ostvario iznad redovitog mjesečnog fonda radnih sati moraju se obračunati i platiti kao prekovremeni rad na mjesečnoj razini. Sukladno Zaključku broj 47. Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU od 3.3.2014., radnicima koji rade sa otvorenim izvorima ionizirajućeg zračenja i na intravenoznoj aplikaciji citostatika radno vrijeme se skraćuje na 35 sati tjedno te navedeni radnici ne mogu raditi u turnusu. Sukladno Zaključku broj 48. st.10. zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU od 3.3.2014., svakom radniku bez obzira na oblik rada, svi prekovremeni sati koje je ostvario iznad redovitog mjesečnog fonda radnih sati moraju se obračunati i platiti kao prekovremeni rad na mjesečnoj razini.

18. Obzirom na utvrđeno činjenično stanje, da je tužiteljica radila na intravenoznoj aplikaciji citostatika s onkološkim bolesnicima, što potvrđuju iskazi svjedoka i tužiteljice, te da je tužiteljica odradila više od 35 sati u pojedinom tjednu (na tjednoj bazi), pri čemu je i vještak utvrdio da, zanemarujući tjedne u kojima je radila manje od 35 sati, neobračunati prekovremeni rad tužiteljice u razdoblju od 25.7.2016. do 31.3.2020. iznosi ukupno 2.235,84 EUR bruto, to tužiteljici pripada navedeni iznos na ime prekovremenog rada, obzirom je tužiteljica imala pravo raditi u skraćenom radnom vremenu od 35 sati tjedno jer je navedene poslove obavljala u 2/3 svog radnog vremena, te da ti poslovi predstavljaju poslove na kojima niti uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštiti radnika od štetnog utjecaja, zbog čega se radno vrijeme i treba skratiti razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i sposobnost radnika.

19. Stoga je tužbeni zahtjev osnovan, kao u izreci presude.

20. Zahtjev je neosnovan u dijelu za isplatom zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenom bruto iznosu. Dosuđeni bruto iznos sastoji se od neto iznosa, te doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a u smislu odredbe članka 15. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14 i 143/14), i članka 17. stavak 3. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 20/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14) zatezne kamate koje se na zakašnjele isplate plaće isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju se dohotkom i ne podliježu oporezivanju. Iz navedenog proizlazi da bruto iznosi koji su u konkretnom slučaju dosuđeni, te koji se isplaćuju po sudskoj presudi sve do trenutka isplate u odnosu na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak nisu u potpunosti dospjeli na naplatu, odnosno u tom slučaju porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju na naplatu tek s isplatom same plaće (Gž R-624/14 od 16.4.2015., Gž R-376/15 od 2.6.2015., Gž R- 440/15 od 24.2.2015., Gž R-508/14 od 14.4.2015.).

21. Odluka o zakonskoj zateznoj kamati temelji se na članku 29. stavak 1. ZOO-a, a odluka o visini zakonske zatezne kamate temelji se na članku 29. stavak 2. ZOO-a do 31.7.2015., a od 1.8.2015. do isplate na članku 3. ZID ZOO (NN 78/15).

22. Odluka o parničnom trošku temelji se na članku 154. stavak 1. ZPP-a, sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (dalje:OT). Tako su tužiteljici priznati troškovi: sastava tužbe - 100 bodova (Tbr.7.1. OT), podnesaka od 8.6.2020., 10.1.2024., 17.10.2024. - svaki po 100 bodova (Tbr.8.1. OT), podnesaka od 10.6.2020., 16.9.2024. - svaki po 25 bodova (Tbr.8.4. OT), pristupa na ročišta 3.7.2020., 5.3.2021., 8.12.2023., 29.10.2024., 3.2.2025. - svako po 100 bodova (Tbr.9.1. OT), ročište za objavu - 50 bodova (Tbr.9.3. OT), odnosno ukupno 1000 bodova, što uz vrijednost boda od 2 eura iznosi 2.000,00 eura, uvećano za PDV, odnosno ukupno 2.500,00 eura. Tome treba pridodati trošak financijskog vještačenja u iznosu od 265,45 eura, obzirom je bio nužan za postupak, tako da ukupni troškovi tužiteljice iznose 2.765,45 eura, sve sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate (čl. 30. st. 3. Ovršnog zakona).

23. Stoga je odlučeno kao u izreci presude.

U Zagrebu 5. svibnja 2025.

Sudac:

Lidija Repar Habulinec

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi pismeno, u 4 primjerka, putem ovog suda.

DNA:

1. punomoćniku tužitelja

2. tuženiku