REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-5659/2022-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Vlatki Toplak, u pravnoj stvari tužitelja Adriatic osiguranje d.d., OIB: 94472454976, Zagreb, Listopadska ulica 2, zastupanog po punomoćniku Ivanu Glavašu, odvjetniku i drugim odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri u Zagrebu, protiv tuženika PI, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Goranu Devrnji, odvjetniku u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 17. ožujka 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, dana 5. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku ŽI isplatiti tužitelju Adriatic osiguranje d.d.:

- iznos 653,38 eur sa zateznom kamatom od 5. srpnja 2021. do isplate,

- iznos 1.471,38 eur sa zateznom kamatom od 23. lipnja 2021. do isplate, te mu isplatiti i trošak prometnog vještačenja u iznosu 200,00 eur sa zateznom kamatom od 5. svibnja 2025. do isplate, u visini stope zatezne kamate koja se u razdoblju do 31. prosinca 2022. određuje po stopi, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u razdoblju do 31. prosinca 2023. po stopi koja se, za svako polugodište, određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te u razdoblju od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope odnosno, kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište određuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja aktualne godine, u roku 15 dana.

II. Odbija se, kao neosnovan, zahtjev tužitelja Adriatic osiguranje d.d. za isplatu iznosa 2.155,44 eur sa zateznom kamatom od 27. svibnja 2019. do isplate.

III. Svaka strana snosi svoj trošak postupka zastupanja po punomoćniku odvjetniku.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je tuženik upravljao osobnim vozilom registarskih oznaka [registarska oznaka], a koje je bilo osigurano kod tužitelja policom obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti broj: 068202198581, a koja je vrijedila od 7. rujna 2018. do 7. rujna 2019. Navodi da je tuženik 14. lipnja 2019. oko 16,00 sati u Zagrebu, iako mu je bilo zabranjeno upravljanje motornim vozilima ″B″ kategorije, upravljao osobnim automobilom registarske oznake [registarska oznaka], kretao se zapadnim kolničkim trakom Avenije V. Holjevca u smjeru jug te je dolaskom do raskrižja s Ulicom M. Mihanovića, olako smatrajući da do štetnih posljedica neće doći, uslijed ne držanja potrebitog razmaka dok se kreće iza drugog vozila tako da ne ugrožava sigurnost prometa, prednjim dijelom vozila naletio je na stražnji dio osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka], a koje je usporavalo zbog kolone vozila ispred sebe. Nadalje, uslijed naleta osobno vozio registarske oznake [registarska oznaka] je odbačeno ispred sebe te je naletjelo na stražnji dio vozilo ispred sebe reg. oz. [registarska oznaka]. Zatim je vozilo registarske oznake [registarska oznaka] odbačeno ispred sebe te je naletjelo na stražnji dio vozila registarske oznake [registarska oznaka]. Naposljetku vozilo registarske oznake [registarska oznaka] je odbačeno na vozilo ispred sebe i naletjelo na stražnji dio vozila registarske oznake [registarska oznaka]. Radi izazivanja prometne nesreće sa podignuta je optužnica protiv tuženika, pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu Kov-330/2019. Predmet ovog postupak je gubitak prava iz osiguranja, radi zabrane upravljanja vozilima ″B″ kategorije tuženika, a koji je svejedno upravljao neovlašteno motornim vozilom ″B″ kategorije, ujedno i potraživanje štete koju je prouzročio izazivanjem prometne nesreće bez važeće vozačke dozvole. Obzirom da je tuženik imao sklopljenu policu obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, tužitelju su se sa odštetnim zahtjevom obratili: 1. PIU, za štetu na vozilu reg. oz. [registarska oznaka]. Tužitelj je udovoljio odštetnom zahtjevu oštećene, obzirom na osnovanost zahtjeva te je oštećenoj isplatio na ime naknade štete na račun Auto Kantoci d.o.o., iznos 16.230,47 kn 27. svibnja 2019. 2. EI, za štetu na vozilu registarske oznake [registarska oznaka] tužitelj je udovoljio odštetnom zahtjevu oštećenoj, obzirom na osnovanost zahtjeva te je oštećenoj isplatio na ime naknade štete na račun oštećenoj iznos 4.920,00 kn 5. srpnja 2021. 3. OI, za neimovinsku nastalu štetu kao sudionici u prometnoj nezgodu tužitelj je udovoljio odštetnom zahtjevu oštećenoj, obzirom na osnovanost zahtjeva te je oštećenoj isplatio na ime naknade neimovinske štete u skladu sa sudskom nagodbom Pn-1289/2020, na račun odvjetnika oštećene, iznos 11.079,50 kn 23. lipnja 2021. Napominje da je tužitelj u ovome predmetu - u postupcima po drugim odštetnim zahtjevima - tuženik po ovome štetnom događaju te potražuje regresnu isplatu u skladu sa dinamikom plaćanja, u sveukupnom iznosu 32.229,97 kn. Budući da je tuženik upravljao vozilom suprotno Uvjetima za osiguranje od automobilske odgovornosti, čl. 24. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, Zakona o sigurnosti prometa na cestama odnosno, nije imao važeću vozačku dozvolu, tužitelj je isplatom gore navedenog iznosa naknade štete stekao pravo regresa prema tuženiku. Tužitelj tvrdi da se tuženiku obraćao dopisima sa pozivom na podmirenje regresnog duga na koje pozive se tuženik oglušio te zahtjevom iz tužbe predlaže obvezati tuženika na isplatu isplaćenih iznosa štete sa zateznom kamatom na pojedine iznose od dana njihova plaćanja do isplate te obvezati tuženika na isplatu troška parničnog trošak tužitelju sa zateznom kamatom od presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da nije sporno da je upravljao vozilom reg. ozn. [registarska oznaka] dana 14. lipnja 2019. koje je bilo osigurano kod tužitelja policom obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti. Nije sporno da je navedenog dana došlo do prometne nezgode na križanju Avenije Većeslava Holjevca i Ulice Milutina Milankovića (tužitelj u tužbi pogrešno navodi ″Ulicu M. Mihanovića″). Nije sporno da je tužitelj isplatio štetu sudionicima prometne nezgode, i to ŽIU iznos 16.230,47 kn **.**.2019., EI iznos 4.920,00 kn **.**.2021. te OI iznos 11.079,50 kn 23. lipnja 2021. Tuženik osporava osnovu tužbenog zahtjeva. Tvrdi da nije točno da je protiv tuženika podignuta optužnica odnosno da optužnica egzistira, kako to navodi tužitelj. Ističe kako je optužnica protiv njega bila podignuta, nakon čega je ta ista optužnica vraćena Općinskom državnom odvjetništvu te nikada više nije podnesena. Optužnica je, između ostalog, vraćena jer nije provedeno prometno vještačenje, već se ista temeljila na Zapisniku o očevidu i fotografijama s mjesta nezgode, što znači da nikad nije bilo utvrđeno da bi tuženik bio odgovoran za izazivanje prometne nezgode. Tako da bilo kakve insinuacije tužitelja da bi ovaj sud bio vezan nekakvom kaznenom presudom koja ne postoji niti je u postupku donošenja, nisu utemeljene. U nastavku, tuženik ponavlja ono što je istaknuo i u odgovoru na (vraćenu) optužnicu: da se nije radilo o upravljanju vozilom bez važeće vozačke dozvole. Naime, tuženiku je presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu poslovni broj: PpP- 12586/2018 izrečena mjera zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije. Ista je donesena 21. siječnja 2019. godine, a tuženiku dostavljena u veljači iste godine. No, tuženik nikad nije zaprimio obavijest o upisu mjere zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije od PU Zagrebačke, II. Postaje prometne policije. Naime, prema Prekršajnom zakonu koji je vrijedio u trenutku pokretanja prekršajnog postupka (a na temelju optužnog prijedloga PU Zagrebačke, II. Postaje prometne policije od 15. listopada 2018.), mjera zabrane upravljanja motornim vozilom određene kategorije počinje teći sljedeći dan od dana kad je okrivljeniku nadležno tijelo uredno dostavilo obavijest o upisu izrečene mjere u evidenciju izdanih vozačkih dozvola. Kako tuženik tu obavijest nikad nije zaprimio, to mjera nije mogla početi teći pa tuženiku nije ni mogla biti oduzeta vozačka dozvola. Ukoliko sud ne bi uzeo u obzir prethodno navedene navode, tuženik osporava uzročno-posljedičnu vezu između neposjedovanja vozačke dozvole i prometne nezgode. Da bi osiguratelj ostvario pravo na regres na koje se poziva u tužbi, mora postojati uzročno-posljedična veza između neposjedovanja, odnosno oduzete vozačke dozvole tuženiku, njegovog protupravnog postupanja i uzrokovanja posljedice u vidu prometne nesreće. Kako i kod alkoholiziranosti (koje predviđa isti članak istog Zakona), takvu je uzročno-posljedičnu vezu između činjenice da je vozilom upravljala osoba (trenutno) bez vozačke dozvole i prometne nezgode, potrebno dokazati. Nadalje tuženik osporava svoju odgovornost za nastanak štetnog događaja, odnosno lančanog sudara čak pet osobnih automobila na koju prometnu nezgodu se odnosi ovaj spor. Naime, istina je da je tuženik svojim vozilo naletio na vozilo registarske oznake [registarska oznaka], ali do čega da je došlo upravo zato što je vozač navedenog vozila naglo zakočio, čime da je izravno postupio suprotno čl. 52. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te na taj način izazvao, ili u najmanju ruku, doprinio nastanku prometne nesreće ta dva vozila u omjeru od 50:50. Takvu naglu radnju tuženik nije mogao predvidjeti niti propisno i na vrijeme reagirati. U odnosu na ostala vozila koja su sudjelovala u sudaru, odnosno vozila registarskih oznaka [registarska oznaka], [registarska oznaka] i [registarska oznaka], ističe se isključivo odgovornost vozača vozila registarskih oznaka [registarska oznaka], [registarska oznaka] i [registarska oznaka], koji su izravno postupili protivno odredbi čl. 109. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i na taj način izazvali lančani sudar. Tuženik (kao ni vozač vozila [registarska oznaka]) ni na koji način ne može biti odgovoran za to što vozači nisu držali potreban razmak između sebe, već svaki vlasnik vozila odgovara drugomu (onome ispred sebe) za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje. Slijedom svega iznesenog predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Tijekom postupka sud je izveo dokaz uvidom u: presliku police osiguranja (list 9 spisa), Uvjete za obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti (list 10-46 spisa), Zapisnik o očevidu MUP-a od 11. srpnja 2019. uz skicu lica mjesta i fotoelaborat (list 47-68 i 84- 97 spisa), službene zabilješke MUP-a (list 70-76 spisa), dopis Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu poslovni broj Pp Ikp-3697/2019 od 30. svibnja 2019. (list 77 spisa), presudu Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 21.1.2019. (list 78-81 spisa), dopis PU Zagrebačke od 10. listopada 2019. (list 82 spisa), kaznenu prijavu PU Zagrebačke od 4. srpnja 2019. (list 93-95 spisa), rješenje Općinskog državnog odvjetništva u Novom Zagrebu od 13. svibnja 2020. (list 96-98 spisa), prijave i zahtjeve za naknadu šteta broj predmeta 1982 1051 1775, 1982 1051 3135 i 1982 1051 4981 (list 99, 113 i 125 spisa), izvidi i dopunski izvidi šteta (list 100, 108 i 120 spisa), fotografije vozila (list 101-107,114-116 spisa), obračuni djelomične štete (list 109, 117- 119 spisa), dopisi oštećenicima uz Sporazume o izvansudskoj nagodbi i potvrdama o plaćanjima- detalji naloga (list 110-112, 121-124 spisa), presliku tužbe OI od 27. ožujka 2020. sa prilozima (list 126-144), sudsku nagodbu poslovni broj Pn- 1289/20-15 od 10. lipnja 2021. uz potvrdu o plaćanjima- detalji naloga (list 147-152 spisa), nalaz i mišljenje i usmeno očitovanje prometnog vještaka dipl. ing. Berislava Šimunovića (list 184-190 i 206 spisa), izvršen je uvid u spis Prekršajnog suda u Zagrebu poslovni broj PpP-12586/18.

4. Temeljem tako provedenog postupka, a cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj ukupnosti u skladu s odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 u daljnjem tekstu: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

5. Predmet zahtjeva je regresno potraživanje tužitelja izvršenih isplata šteta oštećenicima iz štetnog događaja od 14. lipnja 2019., a koje tužitelj temelji na činjeničnim tvrdnjama o tome da je tuženik skrivio predmetnu prometnu nezgodu neovlašteno upravljajući motornim vozilom ″B″ budući da mu je na snazi bila izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom ″B″ kategorije, a čime da je izgubio prava iz osiguranja.

6. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja te nije sporna visina zahtjeva budući da je tuženik na ročištu 17. ožujka 2025. učinio nespornim da je tužitelj, kao osiguratelj vozila tuženika, isplatio oštećenicima štetu i to: PIU u visini 2.155,44 eur za imovinsku štetu na vozilu; EI u visini 653,38 eur za imovinsku štetu na vozilu te OI iznos 1.471,38 eur za neimovinsku i imovinsku štetu te troškove zastupanja. Nije sporno niti da je presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu poslovni broj PpP-12586/18 od 21. siječnja 2019. tuženiku, pored ostalog, izrečena i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom ″B″ kategorije u trajanju 2 mjeseca te da je navedena presuda postala pravomoćna 12. travnja 2019. i izvršna 14. svibnja 2019.

7. Sporna je, obzirom na tvrdnje tuženika, odgovornost i uzročno-posljedična veza između neposjedovanja vozačke dozvole tuženika i prometne nezgode od 14. lipnja 2019,, a time je sporna osnovanost zahtjeva.

8. U odnosu na tvrdnje tuženika da u trenutku nastanka štetnog događaja 14. lipnja 2019. još nije niti počela teći zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom ″B″ kategorije jer da mu nadležno tijelo (MUP) nije dostavilo obavijest o upisu izrečene zaštitne mjere u evidenciju izdanih vozačkih dozvola te da je teret dokaza te činjenice u ovom postupku na tužitelju, valja reći da je opisano postupanje nadležnog tijela u vezi provedbe izrečene zaštitne mjere doista bilo propisano odredbom čl. 58. st. 2. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15 i 70/17). Međutim, Zakonom o izmjenama i dopunama Prekršajnog postupka (Narodne novine 118/18), a koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019. propisano je da zabrana upravljanja motornim vozilom počinje teći od izvršnosti presude, odnosno u konkretnom slučaju od 14. svibnja 2019., a kako se štetni događaj zbio 14. lipnja 2019., to je očito da je tuženik u to vrijeme upravljao navedenim osobnim vozilom unatoč što je, u odnosu na njega dakle, bila na snazi zabrana upravljanja motornim vozilom ″B″ kategorije. Valja istaknuto da se u konkretnom slučaju radi o propisu koji se odnosi na postupak izvršenja izrečene prekršajno pravne sankcije, a ne o propisu kojim se utvrđuje prekršajno pravna odgovornost (pa da bi se primjenjivao onaj koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja). Osim toga i iz dopisa Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu poslovni broj Pp Ikp-3697/2019-2 od 30. svibnja 2019. (list 77 spisa) proizlazi da se istim PU Zagrebačkoj dostavlja pravomoćna presuda od 21. siječnja 2019. protiv ovdje tuženika radi izvršenja zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilima i u kojem je jasno navedeno da je predmetna zabrana počela teći od 14. svibnja 2019. (dan izvršnosti presude).

9. Radi utvrđenja dinamike nastanka štetnog događaja 14. lipnja 2019., a time i radi utvrđenja odgovornosti, sud je cijenio nalaz i mišljenje prometno vještaka dipl. ing. Berislava Šimunovića te utvrdio da su u predmetnom događaju sudjelovala vozila u koloni: tuženik (Laguna, [registarska oznaka]); sudionik I (Twingo, [registarska oznaka]); sudionik II (Logan, [registarska oznaka]); sudionik III (Micra, [registarska oznaka]) i sudionik IV (Zafira, [registarska oznaka]) koji su se, neposredno prije štetnog događaja, kretali u koloni, zapadnim kolnikom Avenije V. Holjevca u smjeru juga. Vozilo sudionika IV je bilo prvo, vozilo sudionika III drugo, vozilo sudionika II treće, vozilo sudionika I četvrto, dok je vozilo tuženika bilo peto vozilo u nizu. Za izračun brzina kretanja svih vozila neposredno prije i u trenutku štetnog događaja nema elemenata. Kako su oštećenja na stražnjim krajevima vozila sudionika I, II i III veća i opsežnija nego na njihovim prednjim dijelovima, proizlazi da se ovaj štetni događaj odigrao na način da je vozilo tuženika s prednjim dijelom naletjelo na stražnji dio vozila sudionika I. Od siline ovog naleta vozilo sudionika I je odbačeno prema naprijed, pri čemu je s prednjim dijelom naletjelo na stražnji kraj vozila sudionika II, koje je u odbačeno na stražnji dio vozila sudionika III, a ovaj na stražnji kraj vozila sudionika IV. Da je tuženik pri kretanju držao potreban razmak između svog vozila i vozila sudionika I te da je u trenutku, kada je vozač vozila sudionika I poduzeo radnju kočenja, poduzeo radnju kočenja, uspio bi zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta i do ovog štetnog događaja ne bi došlo. Vozilo reg. oznaka [registarska oznaka], vlasnice DI, nije oštećeno u predmetnom štetnom događaju.

10. Podneskom od 10. srpnja 2024. (list 195-196 spisa) tuženik se očitovao na nalaz i mišljenje vještaka te je istome prigovorio u dijelu suodgovornosti svakog sudionika u slučaju lančanog sudara kao i jesu li drugi sudionici ove prometne nezgode održavali primjeren sigurnosni razmak od vozila ispred sebe.

11. Na ročištu 17. ožujka 2025. (list 206 spisa) prometni vještak se usmeno očitovao na prigovor tuženika navodeći da je, prilikom kretanja vozila u koloni, potrebno ostaviti dovoljan razmak između vozila da se vozila mogu sigurno zaustaviti u slučaju kočenja. Iz spisa nije moguće utvrditi da li su vozila sudionika I. do IV. u trenutku štetnog događaja bila zaustavljena ili su bili u radnji zaustavljanja. U ovom štetnom događaju vozilo tuženika je s prednjim dijelom naletjelo na stražnji dio vozila sudionika I. Uslijed ovog naleta vozilo sudionika je ostvarilo porast brzine od oko 25,3 do 32,5 km/H i s ovom brzinom je odbačeno prema naprijed. Uvidom u oštećenja prednjeg dijela vozila sudionika I. i stražnjeg dijela vozila sudionika II., ovo bi bila upravo naletna brzina vozila sudionika I. na vozilo sudionika II. Iz ovog bi proizašao zaključak da je vozač vozila sudionika I. držao dovoljan razmak između svog vozila i vozila sudionika II. i da bi se sigurno zaustavio prije naleta na vozilo sudionika II. i do njihovog sudara ne bi došlo da vozilo tuženika nije naletjelo i odbacilo vozilo sudionika I.

12. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje prometnog vještaka budući da je isti sačinjen stručno i u skladu s pravilima struke, usmenim očitovanjem vještak je otklonio prigovore tuženika, čime je nalaz i mišljenje jasno, potpuno i neproturječno, a temeljem kojeg je sud utvrdio da je tuženik kritične zgode isključivo odgovoran za nastanak štetnog događaja jer je postupio suprotno odredbi čl.109. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine 67/08, 74/11, 80/13, 92/14, 64/15 i 108/17 u daljnjem tekstu: ZSPC), važećim u vrijeme nastanka nezgode te je propustio u kretanju držati dovoljan razmak između vozila koje se kretalo ispred njega i zbog čega je prednjim dijelom vozila naletio na sudionika I, koji je pak od siline naleta odbačeno prema naprijed i prednjim dijelom naletjelo na stražnji kraj vozila sudionika II, koje je u odbačeno na stražnji dio vozila sudionika III, a ovaj na stražnji kraj vozila sudionika IV.

13. Kraj ovako utvrđene građanskopravne odgovornosti tuženika za nastanak prometn nezgode 14. lipnja 2019., irelevantno je što je Državno odvjetništvo uvezi iste nezgode odbacilo kaznenu prijavu PU Zagrebačke protiv tuženika zbog izazivanja prometne nezgode u cestovnom prometu.

14. Odredbom čl. 24. st. 1. toč. 3. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14, dalje - ZOOP), važećim u vrijeme nezgode 14. lipnja 2019., propisano je da osigurana osoba gubi prava iz osiguranja ako je vozaču izrečena zaštitna mjere zabrane upravljanja vozilom određene vrste ili kategorije. Stavkom 3 istog članka propisano je da Društvo za osiguranje koje je u slučaju iz st, 1. toč. 1., 2., 3., 4. i 6. ovoga članka oštećenoj osobi isplatilo štetu - ima pravo od osobe koja je odgovorna za štetu - na naknadu isplaćenog iznosa štete, na kamatu i troškove, a najviše do iznosa 12 prosječnih neto-plaća prema zadnjem službenom izvješću Državnog zavoda za statistiku.

15. Prema Uvjetima za obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti, a koji Uvjeti su sastavni dio Ugovora o osiguranju koji je ugovaratelj osiguranja i vlasnik vozila [registarska oznaka] NI (polica osiguranja, list 9 spisa), zaključio sa tužiteljem, osiguranik - ovdje tuženik (toč. A.1.2, stavci ii, iii Uvjeta) gubi svoja prava iz osiguranja ako vozilom upravlja bez odgovarajuće vozačke dozvole, a u skladu sa odredbom čl. 24. st. 1 toč. 3. ZOOP.

16. Slijedom svega navedenog, sud utvrđuje da je u trenutku nezgode 14. lipnja 2019. tuženik bio neovlašteni korisnik motornog vozila jer je upravljao motornim vozilom iako je bila na snazi izrečena mu zaštitna mjere zabrane upravljanja vozilom ″B″ kategorije pa stoga tužitelj osnovano temeljem odredbe čl. 24. st.1. toč. 3. u vezi st.3. ZOOP od ovdje tuženika potražuje naknadu za isplaćenih iznosa štete, kamata i troškova oštećenicima iz predmetnog štetnog događaja, a u visini koju je tuženik učinio nespornim. Stoga je prihvaćen zahtjev u odnosu na regreseno potraživanje isplaćene štete u utuženim iznosima u odnosu na oštećenike iz vozila reg. oznaka [registarska oznaka] i [registarska oznaka], a koje su isplaćene 5. srpnja 2021. i 23. lipnja 2021.( plaćanje – detalji naloga- list 121 i 149 spisa) te je odlučeno kao u toč. I. izreke.

17. Zahtjev za regresnu isplatu štete DI za vozilo reg. oznake [registarska oznaka] odbijen je kao neosnovan odbijen budući da isto uopće nije niti oštećeno u nezgodi od 14. lipnja 2019. jer u toj nezgodi nije niti sudjelovalo, kako to proizlazi iz prihvaćenog nalaza i mišljenja prometnog vještaka. Osim toga, iz prijave za naknadu štete iz AO (list 99 spisa) proizlazi da je PIU isti podnijela u vezi nezgode od 17. travnja 2019., a koja dakle, nije predmetom spora. Stoga je zahtjev za isplatu iznosa 2.155,44 eur odbijen kao neosnovan te je odučeno kao u toč. II. izreke.

18. Odluka o visini stope zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23).

19. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 4. u vezi čl. 151. st.1. i čl. 155. ZPP. Budući da je tužitelj kvalitativno i kvantitativno u sporu uspio u omjeru 50%, proizlazi da su stranke u sporu uspjele u jednakim dijelovima te je odlučeno da svaka stranka snosi svoj trošak zastupanja po punomoćnicima odvjetnicima, dok je tužitelju, kao nužan i neovisan o uspjehu u sporu, u cijelosti priznat trošak prometnog vještačenja u iznosu 200,00 eur te je odlučeno kao u toč. I. i III. izreke.

U Zagrebu 5. svibnja 2025.

Sudac

Vlatka Toplak

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika