REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Poslovni broj: Pp-4310/2025-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Ljiljani Pirić, uz sudjelovanje Gordane Nikšić, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika BP, zastupanog po braniteljici Sanji Vukmanović, odvjetnici iz [adresa], zbog prekršaja iz čl. 51. st. 1. i st. 5. uz primjenu čl. 293. st. 1., čl. 176. st. 3. i 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 89/14, 92/14, 64/15, 89/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22 i 114/22), povodom prigovora okrivljenika na obavezni prekršajni nalog Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave bjelovarsko-bilogorske, Policijske postaje Bjelovar, KLASA: 211-07/24-4/115315, URBROJ: 511-02-05-24-1 od 21. prosinca 2024., dana 5. svibnja 2025. javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

I) Temeljem čl. 183. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22),

Okrivljenik: BP, sin B i Ž, rođen **.**.1969. u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], državljanin RH, s prebivalištem u mjestu [adresa], prekršajno nekažnjavan, ostali podaci nepoznati

k r i v  j e

što je:

1. dana 16. prosinca 2024. godine u 22:00 sati u mjestu [adresa] kao vozač vozila Ml marke BMW registarske oznake [registarska oznaka], krećući se lokalnom cestom LC-37022 iz smjera sjevera u smjeru juga, dolaskom u neposrednu blizinu kbr.69 A i ulaskom u oštar zavoj u lijevo uslijed neprilagođene brzine kretanja osobinama kolnika (zavoj), i vidljivosti (noć) izgubio je nadzor nad upravljačem vozila i sletio s kolnika na mekani teren sa južne strana kolnika, a potom prednjim desnim dijelom vozila udario u cvjetnjak ispred kbr.69 A vlasništvo ŽP, u prometnoj nesreći na vozilu i cvjetnjaku nastala je materijalna šteta,

dakle, nije prilagodio brzinu kretanja vozila osobinama kolnika i vidljivosti tako da svoje vozilo može pravovremeno zaustaviti pred svakom zaprekom koju u konkretnim uvjetima može predvidjeti i time prouzročio prometnu nesreću u kojoj je nastala materijalna šteta

čime je počinio prekršaj iz članka 51. stavka 1. i 5. uz primjenu čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama

2. iste zgode opisane pod toč. 1. nakon prometne nesreće sa osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka] udaljio s mjesta događaja, a da prethodno vlasniku oštećenog cvjetnjaka nije ostavio svoje podatke i podatke o vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću

dakle, nakon prometne nesreće u kojoj je uzrokovana samo materijalna šteta, kad na mjestu nesreće nema vlasnika vozila nije vlasniku vozila ostavio podatke o sebi i vozilu koji mi je uzrokovao prometnu nesreću

čime je počinio prekršaj iz čl. 176. st. 3. i st. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

pa mu se temeljem citiranih propisa, uz primjenu odredbe čl. 37. Prekršajnog zakona utvrđuje

za djelo pod točkom 1. izreke NOVČANA KAZNA u iznosu od 100,00 eura (sto eura)

za djelo pod točkom 2. izreke NOVČANA KAZNA u iznosu od 150,00 eura (sto pedeset eura).

Temeljem čl. 39. st. 1. Prekršajnog zakona okrivljeniku se

izriče

UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 250,00 eura (dvjesto pedeset eura).

Temeljem čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku od 30 (trideset) dana po primitku ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona. Ukoliko okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena temeljem čl. 183. st. 2. u vezi s čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona.

II) Temeljem čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 20,00 eura (dvadeset eura), kao i trošak izrade skice mjesta nastanka prometne nesreće u razmjeru u iznosu od 27,00 eura (dvadeset sedam eura) i trošak izdade fotografija prometne nesreće u iznosu od 16,00 eura (šesnaest eura), u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku od 30 (trideset) dana po primitku ove presude, a u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, temeljem čl. 152. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. RH, Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava bjelovarsko-bilogorske, Policijska postaje Bjelovar, KLASA: 211-07/24-4/115315, URBROJ: 511-02-05-24-1 izdala je 21. prosinca 2024. obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenika, radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci presude, na koji je okrivljenik pravodobno izjavio prigovor. Povodom prigovora okrivljenika predmet je 7. veljače 2025. dostavljen Općinskom sudu u Bjelovaru na nadležno rješavanje. Rješenjem RH, Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske poslovni broj 31 Su-301/2025-2 od 4. ožujka 2025. određen je Općinski prekršajni sud u Zagrebu kao drugi stvarno nadležni sud za postupanje, te je predmet dostavljen ovom Sudu, te je prigovor okrivljenika stavljen izvan snage i proveden je žurni prekršajni postupak.

2. Okrivljenik je u svojoj pisanoj obrani u bitnome naveo da je netočno da bi se kretao neprilagođenom brzinom tj. da brzinu svog kretanja nije prilagodio osobinama kolnika (zavoj) i vidljivost (noć) radi čega da je sletio s kolnika na mekani teren i da bi zbog toga prednjim desnim dijelom vozila udario u cvjetnjak ispred kbr. 69 A, vlasništvo PP, kao što je netočno i da bi se radilo o cvjetnjaku, na kojem da je nastala materijalna šteta. Naime radi se o par kamena i staroj gumi, kojim je označeno mjesto gdje se u ljetnim mjesecima vjerojatno nalazilo cvijeće, pa u tom smislu doista nikakva materijalna šteta nije mogla nastati ŽP. Do slijetanja vozila okrivljenika nije došlo zbog neprilagođene brzine, zavoja i noći, već zbog činjenice da je na kolnik izletio pas te je okrivljenik zbog izbjegavanja tog psa na kolnik, sletio s kolnika na mekani teren sa južne strane kolnika, a potom desnim dijelom vozila udario u kamenje i gumu.

Također, okrivljenik poriče i da bi se on nakon prometne nesreće udaljio s mjesta događaja. Naime, okrivljenik je izašao iz svog vozila, zvonio je na vrata kbr. 69 A, no nitko nije otvarao. Obzirom da se ovaj događaj zbio oko 22,00 sata nikoga nije bilo na kolniku, a pas je pobjegao. Radi navedenih okolnosti okrivljenik se udaljio. Okrivljenik moli i da mu se ne izriče zaštitna mjera, jer se vozilom koristi većinom za potrebe prijevoza svoje obitelji, a osobito bolesne supruge okrivljenika UP, koja je operirala kuk dana 29. 12. 2024., a radi čega ju sada učestalo vozi na specijalističke preglede, kao i zbog potrebe svog liječenja jer često mora odlaziti u Neuropsihijatrijsku bolnicu u Popovači, gdje boravi svakog ponedjeljka i srijede, a ista je udaljena od mjesta njegova stanovanja cca 60 km, te nema mogućnosti javnog prijevoza. Okrivljenik ističe do sada nije kažnjavan za sličan prekršaj, a jedina šteta u ovom događaju postoji na osobnom vozilu okrivljenika.

3. U dokaznom postupku sud je čitao dokumentaciju u spisu dostavljenu od tužitelja: izvješće o počinjenom prekršaju od 21.12.2024. (str. 16 spisa), zapisnik o očevidu (str. 17-19 spisa), zahtjev za dostavu podataka o vozaču (str. 20 spisa), razgledan je situacijski plan (str. 22 spisa), razgledana je dokumentacija očevida - fotografije koje prilažu spisa (str. 23-27 spisa). Sud je izvršio uvid u zahtjev za naknadu troškova (str. 21 spisa). Sud je izvršio uvid u dokumentaciju koju je okrivljenik dostavio u spis: fotografiju cvjetnjaka, medicinsku dokumentaciju za Mostovac Delu (str. 8-10 spisa). Završno, sud je izvršio uvid u potvrdu iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja, Odjel prekršajne evidencije od 11. veljače 2025., iz koje proizlazi da okrivljenik nije prekršajno osuđivan za istovrsni ili teži prekršaj (str. 28-29 spisa).

4. Iz dokumentacije u spisu koja je relevantna za utvrđenje prekršaja sud je utvrdio da je u izvješću o počinjenom prekršaju policijski službenik unio osobne podatke okrivljenika, te činjenični i pravni opis prekršaja prilikom utvrđenja prekršaja; iz obrasca Zahtjeva za dostavu podataka o vozaču proizlazi da je okrivljenik kao vlasnik osobnog automobila [registarska oznaka] naveo sebe kao vozača u trenutku prometne nesreće; u zapisniku o očevidu navedeni su točno mjesto prometne nesreće, vrsta ceste, osobine ceste, stanje prometa, vremenske prilike, vidljivost, osobe koje su u uzročnoj vezi s prometnom nesrećom, podaci o vozilu okrivljenika i oštećenjima - na vozilu [registarska oznaka] oštećeno je: prednji branik, PVC obloga prednjeg desnog blatobrana, PVC zaštita motora, reg. pločica sa nosačem, dok je cvjetnjak ispred dvorišne ograde kbr. 69 A oštećen u vidu razbacivanja kamena i zemlje. Mjesta događaja, tragovi i položaj vozila do dolaska ekipe za očevid bilo je u potpunosti izmijenjeno na način da se BP sa osobnim automobilom [registarska oznaka] udaljio s mjesta događaja, dok su razbacano kamenje iz cvjetnjaka, te otpali dijelovi stavljeni na hrpu od strane vlasnika cvjetnjaka ŽP. Dinamika prometne nesreće opisana je u skici mjesta događaja u kojoj je ucrtan smjer kretanja osobnog automobila [registarska oznaka] i oštećen cvjetnjak. Na fotografijama koje prilažu spisa prikazan je izgled mjesta prometne nesreće nakon prometne nesreće, oštećeni cvjetnjak i otpale dijelove i reg. pločicu [registarska oznaka], osobni automobil [registarska oznaka] sa nastalim oštećenjima.

5. Na preslici fotografije koje je okrivljenik dostavio u spis prikazano je mjesto događaja odnosni cvjetnjak, a sam cvjetnjak već je prikazan u dokumentaciji očevida dostavljenoj od strane tužitelja.

6. Dokaze priložene od strane tužitelja sud je u cijelosti prihvatio kao valjane i zakonite dokaze jer su sastavljeni od strane službenih osoba policije, prilikom vršenja očevida na mjestu događaja a koji su pravilno pronađeni, izmjereni i opisani u zapisniku o očevidu, prikazani u skici prometne nesreće i fotografijama prometne nesreće, međusobno su suglasni i čine jednu zaokruženu cjelinu te pružaju dostatnu osnovicu pa ih je sud u cijelosti prihvatio kao valjane i zakonite dokaze i na njima temeljio svoje uvjerenje i odluku o krivnji okrivljenika.

7. Nakon ovako provedenog postupka, na temelju obrane okrivljenika i svih provedenih materijalnih dokaza, analizirajući ih kako pojedinačno tako i u međusobnoj povezanosti, sud je nesporno utvrdio da je okrivljenik predmetne zgode počinio prekršaje za koje je proglašen krivim i to na način kako je to precizno navedeno u izreci presude, čime je ispunio bitna obilježja predmetnih prekršaja radi čega ga je sud proglasio krivim i presudio kao u izreci presude.

8. Naime, nesporno je utvrđeno da je okrivljenik predmetne zgode upravljao osobnim automobilom registarske oznake [registarska oznaka] i ulaskom u oštar zavoj u lijevo uslijed neprilagođene brzine kretanja osobinama kolnika (zavoj), i vidljivosti (noć) izgubio je nadzor nad upravljačem vozila i sletio s kolnika na mekani teren sa južne strana kolnika, a potom prednjim desnim dijelom vozila udario u cvjetnjak ispred kbr.69 A vlasništvo ŽP, a u prometnoj nesreći na vozilu i cvjetnjaku nastala je materijalna šteta, te je nakon prometne nesreće sa osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka] udaljio se s mjesta događaja, a da prethodno vlasniku oštećenog cvjetnjaka nije ostavio svoje podatke i podatke o vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću

9. Iz obrane okrivljenika proizlazi da ne osporava da je predmetne zgode upravljao osobnim automobilom registarske oznake [registarska oznaka] međutim tvrdio je da je netočno da bi uslijed neprilagođene brzine kretanja svog vozila prouzročio ovu prometnu nesreću i da na cvjetnjaku nije nastala materijalna šteta, a da je do slijetanja vozila došlo zbog činjenice da je na kolnik izletio pas te je zbog izbjegavanja tog psa na kolnik, sletio s kolnika na mekani teren sa južne strane kolnika, a potom desnim dijelom vozila udario u kamenje i gumu.

10. Međutim, sud je razgledavši fotografije prometne nesreće na kojima je prikazan izgled mjesta prometne nesreće, oštećenja na vozilu [registarska oznaka] i oštećenja na cvjetnjaku kao i skicu mjesta događaja u kojoj je ucrtan smjer kretanja okrivljenika i položaj cvjetnjaka, utvrdio da se okrivljenik prije nesreće kretao nepreglednim zavojem odnosno da je ulazio u oštar zavoj u lijevo, bila je noć, i da je na njegovu vozilu i cvjetnjaku nastala materijalna šteta. Također, valja istaći da iz zapisnika o očevidu i ostale dokumentacije koja prilaže spisu, a koju je tužitelj dostavio, nigdje se ne navodi da je okrivljenik prilikom vršenja očevida naveo neki drugi razlog zbog kojeg bi izgubio nadzor nad upravljačem vozila i sletio s kolnika na mekani teren te prouzročio ovu prometnu nesreću.

11. Člankom 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama je propisano:

„(1) Vozač je dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, odnosno druge površine kojom se kreće te vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, kao i gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku.“

12. Dakle, u smislu citiranog članka okrivljenik je bio dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama ceste, preglednosti i vidljivosti tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju može predvidjeti. Kao vozač motornog vozila morao je u konkretnoj prometnoj situaciji pratiti događanje na prometnici i u skladu s time prilagoditi brzinu kretanja svog vozila. Okrivljenik je mogao predvidjeti da se kreće dijelom kolnika koji je u oštrom zavoju te je u smislu naprijed citiranog članka 51. st. 1. ZSPC-a bio u obvezi prilagoditi brzinu kretanja vozila da to bude sigurna i prilagođena vožnja u određenoj situaciji i time bi pravovremeno izbjegao ovu prometnu nesreću u kojoj je nastala materijalna šteta.

13. Okrivljenik je u svojoj obrani poricao izvršenje djela prekršaja iz čl. 176. st. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama navodeći da je zvonio na vrata kbr. 69 A, no nitko nije otvarao.

15. Člankom 176. st. 3. i 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama je propisano:

„3) U slučaju prometne nesreće samo s materijalnom štetom, kad na mjestu nesreće nema vlasnika vozila ili vlasnika druge oštećene stvari, vozač je dužan vlasniku vozila ili druge oštećene stvari ostaviti podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću.

(5) Novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 920,00 eura kaznit će se vozač ako drugom sudioniku u prometnoj nesreći ili osobi vlasniku oštećenog vozila ili druge stvari ne ostavi svoje podatke ili ne popuni Europsko izvješće i napusti mjesto prometne nesreće.“

17. Dakle, iz citirane zakonske odredbe okrivljenik je kao sudionik prometne nesreće bio dužan vlasniku druge stvari – cvjetnjaka, ostaviti svoje podatke a što isti nije učinio ispunivši time u cijelosti biće prekršaja.

18. Zbog svega naprijed navedenog, sud nije prihvatio obranu okrivljenika jer je na temelju cjelokupno provedenog postupka stekao uvjerenje da je neuvjerljiva, proturječna dokazima koji prilažu spisu, koje je sud u cijelosti ocijenio kao vjerodostojne, i po ocjeni ovog suda obrana okrivljenika je dana sa namjerom da sebe otkloni prekršajnu odgovornost za inkriminirane prekršaje.

19. Sud je dužan potpuno i točno utvrditi činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke, kako one koje idu na teret tako i one koja su na korist okrivljenika, no pri tome sam odlučuje o izvođenju dokaza prema potrebama postupka, kod čega nije vezan dokaznim prijedlozima stranaka. Kako se na temelju ovako provedenog postupka, sud uvjerio u dinamiku nastanka prometne nesreće i odgovornost okrivljenika za terećene prekršaje te je činjenično stanje dovoljno utvrđeno, nije provodio daljnje dokaze jer bi se na taj način odugovlačio prekršajni postupak i isto nije u skladu sa načelom ekonomičnosti prekršajnog postupka.

20. Slijedom svega navedenog, sud je utvrdio da je okrivljenik predmetne zgode ispunio sva bitna obilježja predmetnih prekršaja radi čega ga je sud proglasio krivom i presudio kao u izreci presude.

21. Sud je okrivljeniku za svaki od počinjenih prekršaja utvrdio novčanu kaznu primjerenu načinu i težini počinjenog prekršaja, stupnju odgovornosti okrivljenice, kao i svim okolnostima iz čl. 36. st. 2. Prekršajnog zakona. Pri tome je sud primijenio odredbu čl. 37. Prekršajnog zakona, odnosno novčane kazne ublažio ispod zakonom propisane kazne od 130,00 eura uvećano za 130,00 eura uz primjenu čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama za djelo pod toč. 1. izreke presude, te ispod zakonom propisanog raspona kazne od 390,00 do 920,00 eura za djelo pod točkom 2. izreke presude, a s obzirom da su utvrđene olakotne okolnosti koje ukazuju da će svrha kažnjavanja biti postignuta i blažom kaznom od propisane. Potom je sud tako utvrđene novčane kazna zbrojio i okrivljeniku izrekao ukupnu novčanu kaznu. Naime, od olakotnih okolnosti sud je kod donošenja odluke posebno imao u vidu da okrivljenik nije prekršajno osuđivan, da je nastala manja materijalna šteta. Posebno otegotne okolnosti nisu utvrđene.

22. Sud nije primijenio zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije, smatrajući da će se i bez primjene takve mjere okrivljenik ubuduće kloniti počinjenja prekršaja u prometu, a s obzirom na prethodno navedene utvrđene olakotne okolnosti, pri čemu je odlučna okolnost da okrivljenik do sada nije kažnjavan za istovrsni ili teži prometni prekršaj, a ponašanje okrivljenika nakon počinjenog prekršaja ukazuje da mu se slično više neće ponoviti. Sud je također uzeo u obzir okolnosti koje je istakao u svojoj obrani odnosno da mu je vozačka dozvola potrebna zbog obiteljskih razloga i posla.

23. Temeljem u izreci citiranih propisa, kako je okrivljenik proglašen krivim, to je obvezan nadoknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, koji je odmjeren s obzirom na složenost i duljinu trajanja postupka, u skladu s Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj: 18/13.) kojim je određen u rasponu od 13,27 eura do 663,61 eura (100,00 kuna do 5.000,00 kuna, prema ranije važećoj službenoj valuti u Republici Hrvatskoj), dok je trošak izrade skice mjesta nastanka prometne nesreće u razmjeru i izrade fotografija određen prema zahtjevu za naknadu troškova tužitelja.

U Zagrebu 5. svibnja 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Gordana Nikšić

Ljiljana Pirić

Presuda je pravomoćna.

Protiv ove presude žalba nije dopuštena.

Presuda se dostavlja:

1. okrivljeniku: BP, [adresa]

2. braniteljici: Sanja Vukmanović, Bjelovar, M. Šufflaya 15a

3. tužitelju: MUP, Policijska uprava bjelovarsko-bilogorske, Policijska postaje Bjelovar

4. pismohrana-ovdje.