REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: OVR-1110/2025-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Juri Pezelju, a po prijedlogu višeg sudskog savjetnika Katarine Marčić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja EOS MATRIX d.o.o., Horvatova ulica 82, Zagreb, OIB: 76674680107, provi ovršenika ČMH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Dejanu Pavloviću, odvjetniku u Zagrebu, bez održavanja ročišta, odlučujući o prijedlogu ovršenika za odgodu ovrhe, 02. svibnja 2025.
r i j e š i o j e
I. Odgađa se prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava temeljem rješenja o ovrsi javnog bilježnika Ivana Malekovića iz Velike Gorice, pod poslovnim brojem: Ovrv- 979/2014 od 25. veljače 2014. do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, pod poslovnim brojem: P- 10587/2021.
II. Nalaže se ovrhovoditelju da naknadi ovršeniku trošak ovog postupka u iznosu 312,50 EUR-a, u roku od osam (8) dana.
Obrazloženje
1. Ovršenik je 26. ožujka 2025. podnio ovom sudu prijedlog za odgodu ovrha na plaći koju provodi njegov poslodavac TEXTILE HOUSE TRGOVINE d.o.o., Zagreb, Radoslava Cimermana 64/A, OIB: 69037421924, temeljem rješenjem o ovrsi javnog bilježnika Ivana Malekovića iz Velike Gorice, pod poslovnim brojem: Ovrv-979/2014 od 25. veljače 2014., a kojeg je ovrhovoditelj izravno dostavio poslodavcu na provedbu.
2. U prijedlogu ovršenik u bitnome navodi da je ovrha sadržana u naprijed navedenom rješenju o ovrsi pokrenuta temeljem ovršne isprave, Ugovora o kreditu br.2402006-1031262160/51404627-5103727152 od 12. studenog 2007. sklopljenog između njega kao korisnik kredita i kreditora Erste & Steiermaerkische bank d.d., te da je na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu podnio tužbu protiv Erste & Steiermaerkische bank d.d., radi utvrđenja ništetnosti Ugovora o namjenskom kreditu. Ovršenik ukazuje da je ovrhovoditelj temeljem Ugovora o cesiji od 29. studenog 2018. postao vlasnik spornog potraživanja. Također, ovršenik ukazuje i da je ovrhovoditelj već pokušao naplatu tražbine podnošenjem Zahtjeva za izravnu naplatu Financijskoj agenciji (dalje: FINA) i da je ta izvansudska ovrha bila zatražena temeljem Zadužnice ovjerene kod javnog bilježnika Marije Baković, pod poslovnim brojem: OV-45396/07 od 13. studenog 2007., te da je naplata bila zatražena od sudužnika ČM, ali da je Općinski sud u Novom Zagrebu sa rješenjem pod poslovnim brojem: Ovr-1457/2022 od 22. prosinca 2022. odgodio izdavanje naloga bankama za prijenos sredstava koja se plijene i to do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi pred ovim sudom pod poslovnim brojem: P- 10587/21, odnosno da je ova odluka potvrđena sa rješenjem Županijskog suda u Karlovcu, pod poslovnim brojem: Gž Ovr-61/2023 od 06. ožujka 2023. (list 11. do 19. spisa). Nadalje, ovršenik ističe da se unatoč navedenom, ovrhovoditelj obratio njegovim poslodavcima, pozivajući ih da vrše pljenidbu zakonom dopuštenog dijela plaće i to upravo temeljem spornih, nepoštenih i ništetnih ugovornih odredaba. Tako se ovršenik u svom prijedlogu za odgodu provedbe ovrhe na plaći, poziva na odluku Suda Europske unije, broj: C- 407/18 u predmetu Kuhar c/a Addiko bank d.d., te na sudsku praksu sudova Republike Hrvatske koja ide u smjeru stajališta da u slučaju postojanja parnice za ništetnost predmetnog ugovora više nije obvezno dokazivanje nenadoknadive ili teško nadoknadive štete iz čl. 65. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24; dalje: OZ). I naposljetku, ovršenik se poziva na zaključak sa sjednice Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 11. ožujka 2022. u Zagrebu, pod poslovnim brojem: Su IV- 87/22. Slijedom navedenog, ovršenik predlaže odgodu ovrhe na plaći temeljem čl. 50. st. 1. toč. 9. i 10., te čl. 65. st. 1. toč. 4. OZ-a, a s obzirom da je izvjestan nastup mu nenadoknadive ili teško nadoknadive štete.
3. Prijedlog ovršenika dostavljen je ovrhovoditelju na očitovanje u roku osam (8) dana, a ovrhovoditelj se do dana donošenja ovog rješenja nije očitovao.
4. Prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe je osnovan.
5. Odredbom čl. 210. st. 1. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a ili na drugi način sazna da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava. Odredbom čl. 210. st. 2. OZ-a propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz st. 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe Ovršnog zakona o odgodi ovrhe. Odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko istovremeno postoji i neki od razloga iz st. 1. toč. 1.-11. navedenog članka OZ-a.
6. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva (2) uvjeta, od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki nabrojanih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.
7. Na sastanku Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 11. ožujka 2022. u Zagrebu, pod poslovnim brojem: Su IV- 87/22 usvojen je zaključak da je obveza ovršnog suda u ovršnim postupcima u kojima se ovrha određuje i provodi temeljem ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu, a koje proizlaze iz potrošačkih ugovora, po službenoj dužnosti preispitati, sadrži li potrošački ugovor nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe.
8. Dakle, sudovi koji postupaju po, među ostalim, vjerodostojnim ispravama, zadužnicama, javnobilježničkim aktima, solemniziranim privatnim ispravama koje proizlaze iz potrošačkih ugovora, u ovom slučaju ovršni sud, imaju ovlaštenje i dužnost po službenoj dužnosti paziti na ništetnost ugovornih odredbi potrošačkih ugovora, neovisno o inicijativi stranke potrošačkog ugovora. Pri tome, ako je sud u sumnji da li su pojedine odredbe potrošačkog ugovora nepoštene, isti će uputiti ovršenika u parnicu radi nedopustivosti ovrhe, te odgoditi ovrhu po službenoj dužnosti dok se ne odluči, je li ovrha dopuštena. Na taj način nacionalni sudovi u Republici Hrvatskoj osiguravaju sudsku kontrolu koju zahtjeva pravo Europske unije.
9. U tom smislu ukazuje se na pravno shvaćanje koje je izrazio Sud Europske unije u slučaju C-407/2018 (slučaj Kuhar protiv Slovenije, presuda od 26. lipnja 2019.) po kojem su sudovi dužni ispitati, jesu li odredbe sadržajne u javnobilježničkom aktu (potrošačkom ugovoru), nepoštene odnosno ništetne u smislu Direktive 93/13/EEZ od 5. travnja 1993.
10. U Smjernicama za tumačenje i primjenu Direktive vijeća 93/13/EEZ o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima (SL. C 323, 27. rujna 2019.) jasno je istaknuto da je Nacionalni sud obvezan ispitati, po službenoj dužnosti, nepoštenost ugovorne odredbe kada su dostupni pravni i činjenični elementi potrebni za to. Ako smatra da je određena ugovorna odredba nepoštena, ne smije se primijeniti, osim ako se potrošač tome protivi ( C-243/08 Pannon GSM). To znači da je potrebno uzeti u obzir zaštitu od nepoštenih ugovornih odredaba u različitim fazama postupka, koja se osigurava nacionalnim pravilima.
11. U ovom predmetu ovrha na plaći provodi se temeljem ovršne isprave, rješenja o ovrsi javnog bilježnika Ivana Malekovića iz Velike Gorice, pod poslovnim brojem: Ovrv-979/2014 od 25. veljače 2014., a radi naplate Ugovora o kreditu br. 2402006-1031262160/51404627-5103727152, a koje isprave nisu prošle sudsku kontrolu i s obzirom da se radi o potrošačkom ugovoru, sud je odlučio kao u točki I. izreke ovog rješenja.
12. Zahtjev ovršenika za naknadu troškova postupka je djelomično osnovan.
13. Čl. 14. st. 5. OZ-a propisuje da su ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja dužni ovršeniku, odnosno protivniku osiguranja naknaditi troškove koje su im neosnovano prouzročili.
14. Dakle, ovrhovoditelj je 19. kolovoza 2021. dostavio poslodavcu ovršenika zahtjev za provedbu ovršne isprave, stoga ovaj sud smatra kako je ovrhovoditelj neosnovano prouzročio troškove ovršeniku. Sud je priznao ovršeniku trošak podnošenja prijedlog za odgodu ovrhe od 26. ožujka 2025. u iznosu od 312,50 EUR- a, a temeljem Tbr. 11. toč. 4. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15, 37/22, 126/22 i 138/23; dalje: Tarifa). Ovršeniku nije priznat trošak sastava predmetnog prijedloga zatražen u iznosu od preko 125 bodova s obzirom je isti zatražen u iznosu većem nego što ovršeniku pripada sukladno Tbr. 11. toč. 4. Tarife.
15. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u točki II. izreke ovog rješenja.
U Zagrebu, 02. svibnja 2025.
Sudac:
Jure Pezelj
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja stranka ima pravo žalbe u roku osam (8) dana od dana primitka pismenog otpravka ovog rješenja. Žalba se podnosi pismeno u četiri (4) primjerka, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
Nacrt odluke izradio viši sudski savjetnik: Katarina Marčić
DNA:
1. Ovrhovoditelju
2. Ovršeniku po pun.
3. Poslodavcu - TEXTILE HOUSE TRGOVINE d.o.o., Zagreb, Radoslava Cimermana 64/A, OIB: 69037421924 – putem web servisa
4. Spis
