REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
10 000 ZAGREB
Poslovni broj: O-3022/2025-2
(raniji poslovni broj: O-9229/2001)
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu Andriji Krivaku, u ostavinskom postupku iza umrlog ĆV (ime oca: Ć) iz [adresa], OIB: / (datum rođenja: **.**.1922. / datum smrti: **.**.2001.), državljanina Republike Hrvatske, bez održavanja ročišta, 2. svibnja 2025.
r i j e š i o j e
Obustavlja se ostavinski postupak radi raspoređivanja naknadno pronađene imovine u ovoj pravnoj stvari.
Obrazloženje
1. Predlagatelji ŠV, LV i ČV podnijeli su 26.03.2025. ovom sudu prijedlog za raspoređivanje naknadno pronađene imovine, predlažući da se u prijedlogu navedena imovina rasporedi na temelju ranije donesenog rješenja o nasljeđivanju.
2. Prijedlogom za raspoređivanje naknadno pronađene imovine predlagatelji su predložili sudu da se nekretnina k. č. br. [katastarska čestica], Oranica pod Gajec, 334/10, Huzkanova ulica - oranica i 334/12, Oranica pod Gajec, ukupne površine 547 m[2] , upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu, rasporede predlagateljima.
3. Zakon o nasljeđivanju u čl.5.st.1. (Narodne novine broj: 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015 i 14/2019 – ZN) propisuje da je onaj tko je naslijedio neku osobu, njezin je sveopći pravni sljednik.
3.1. Ostaviteljevom smrću prelazi njegova ostavina na nasljednika, čime postaje njegovo nasljedstvo (čl.5.st.2. ZN).
3.2. Ostavina se sastoji od svega što je bilo ostaviteljevo u trenutku njegove smrti, osim onoga što se ne može naslijediti zbog svoje pravne naravi ili po zakonu. No, nije ostavina ono što je tuđi udio u zajedničkoj imovini ili što netko u trenutku ostaviteljeve smrti stekne na posebnom pravnom temelju (čl.5.st.3. ZN).
3.3. Zakon o parničnom postupku u čl.7.st.1. (Narodne novine broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 28/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022 i 114/2022 – ZPP), koji se u ostavinskom postupku primjenjuje na temelju čl.175.st.2. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine broj: 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015 i 14/2019 – ZN), propisuje da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.
3.4. Svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika (čl.219.t.1. ZPP).
3.5. Sud smatra da imovina koja je predmet ostavinskog postupka mora biti ostavinska (ostaviteljeva) imovina, tj. da ostavitelj mora biti vlasnik navedene imovine ili nositelj prava na navedenoj imovini u trenutku smrti, odnosno da ista mora biti slobodna za nasljeđivanje (čl.5. ZN). Navedeno mora biti nedvojbeno utvrđeno, tj. dokazano.
4. Iz isprava koje su priložene spisu: zemljišnoknjižni izvadak za nekretninu (list 47. spisa) i smrtovnice (list 1. spisa) ne proizlazi nedvojbeno da je ostavitelj bio vlasnik navedene nekretnine. Naime, iz smrtovnice proizlazi da je ostavitelj u trenutku smrti imao prebivalište u [adresa], dok je kao suvlasnik (nositelj prava korištenja) nekretnine, u odnosu na koju predlagatelji predlažu da im se rasporedi na temelju ranije donesenog rješenja o nasljeđivanju, upisan " ĆV, [adresa]". Uvidom u Jedinstveni registar osoba (JRO) nije utvrđeno da bi ostavitelj ranije imao prebivalište ili boravište na adresi u [adresa].
5. Sud smatra da imovina koja je predmet ostavinskog postupka mora biti ostavinska (ostaviteljeva) imovina, tj. da ostavitelj mora biti vlasnik navedene imovine ili nositelj prava na navedenoj imovini u trenutku smrti, odnosno da ista mora biti slobodna za nasljeđivanje (čl.5. ZN). Navedeno mora biti nedvojbeno utvrđeno, tj. dokazano. Međutim, iz isprava koje je priložio sâm predlagatelj i stanja spisa sud ne može nedvojbeno utvrditi (zaključiti) da je ostavitelj bio (su)vlasnik navedene imovine u trenutku smrti.
6. S obzirom na navedeno, tj. da nema dokaza o tome da u prijedlogu navedena imovina predstavlja ostavinu, sud je na temelju čl.5. i čl.234. ZN – a, a u vezi s čl. 174. ZN – a obustavio ostavinski radi raspoređivanja naknadno pronađene imovine u ovoj pravnoj stvari.
7. Obustava ostavinskog postupka radi raspoređivanja naknadno pronađene imovine u ovoj pravnoj stvari ne priječi nasljednike / predlagatelje u podnošenju novog prijedloga.
7.1. Prilikom podnošenja novog prijedloga predlagatelji su dužni sudu dostaviti dokaz da je ostavitelj istovjetan osobi koja je upisana u zemljišnoj knjizi kao vlasnik nekretnine za koju tvrde da je pripadala ostavitelju (isprava na temelju koje je izvršen upis ostavitelja ĆV u zemljišnu knjigu, uvjerenje o prebivalištu ili drugi dokaz iz kojeg proizlazi da je ostavitelj nekada živio na adresi navedenoj u zemljišnoj knjizi ili drugi odgovarajući dokaz o istovjetnosti ostavitelja i osobe upisane u zemljišnoj knjizi).
7.2. Radi dokazivanja svog nasljednog prava Predlagatelji su dužni dostaviti sudu i dokaz o srodstvu s nasljednikom ostavitelja PV ili dokaz da su njegovi nasljednici, ako je isti umro.
7.3. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u izreci rješenja.
U Zagrebu, 2. svibnja 2025.
SUDAC:
Andrija Krivak
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku petnaest (15) dana od primitka otpravka rješenja. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka (čl.188. ZN).
DOSTAVITI:
1. Nasljedniku / predlagatelju 1. – ŠV
2. Nasljedniku / predlagatelju 2. – LV
3. Nasljedniku / predlagatelju 3. – ČV
4. U spis
