P-2972/2023-20

REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Jasenki Rundek, na prijedlog višeg sudskog savjetnika Bojana Petraša, u pravnoj stvari tužitelja RAINSTAL j.d.o.o., OIB: 72625456903, Šenkovec, Vlahe Bukovca 24, kojega zastupa punomoćnik Marko Jaklin, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika EUROHERC OSIGURANJE d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, kojega zastupa punomoćnica Ivana Štih, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete u iznosu od 665,00 EUR, nakon javne glavne rasprave održane i zaključene 20. ožujka 2025., u prisutnosti punomoćnika stranaka, 2. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana isplatiti tužitelju iznos od 603,38 EUR (slovima: šesto tri eura trideset osam centi) sa zateznim kamatama koje teku od 6. srpnja 2023. do isplate, po stopi koja se do 29. prosinca 2023. određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu kojim potražuje isplatu iznosa od 61,62 EUR (slovima: šezdeset jedan euro šezdeset dva centa).

III. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana naknaditi tužitelju parnične troškove u iznosu od 1.039,81 EUR (slovima: tisuću trideset devet eura osamdeset jedan cent) sa zateznim kamatama koje teku od 2. svibnja 2025. do isplate po stopi od 6,15 % godišnje.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 20. listopada 2023. podnio tužbu u kojoj je naveo da je 5. srpnja 2023. u Šenkovcu došlo prometne nesreće u kojem je oštećeno osobno vozilo reg. oznaka [registarska oznaka], u vlasništvu tužitelja. Odgovornost za nastanak prometne nesreće snosi osiguranik tuženika JĆ jer da je osobnim vozilom reg. oznaka [registarska oznaka] naletio na stražnji dio vozila u vlasništvu tužitelja uslijed nepridržavanja dovoljnog razmaka između vozila. Vozilo kojim je prouzročena prometna nesreća je u vrijeme štete bilo osigurano kod tuženika, po polici osiguranja od automobilske odgovornosti broj 08123038005. Tužitelju je u predmetnoj nesreći oštećeno vozilo marke Renault Kangoo, 1.5 DCI, reg. oznaka [registarska oznaka], na kojem da je nastala totalna šteta. S obzirom na navedeno, tužitelj od odgovornog osiguratelja sukladno odredbi čl. 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine‟ broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14, u daljnjem tekstu: ZOOP), potražuje naknadu imovinske štete u ukupnom iznosu od 2.345,00 EUR, umanjeno za iznos od 1.680,00 EUR koji dio je tuženik tužitelju isplatio kao nesporan, zajedno sa zateznim kamatama od dana zaprimanja odštetnog zahtjeva od strane tuženika, tj. od 6. srpnja 2023., pa do isplate.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu priznao pravno relevantne činjenice legitimacije stranaka i pravnu osnovu svoje odgovornosti za štetu. Osporio je visinu tužbenog zahtjeva tužitelja jer da je u izvansudskom odštetnom postupku šteta na predmetnom vozilu tužitelja procijenjena kao totalna, a obračun štete izvršen po cijenama na dan njenog utvrđenja. Obračun visine totalne štete učinjen je na način da je utvrđena vrijednost vozila prije nezgode na osnovi ponude na tržištu na web oglasnicima njuškalo.hr i mobile.de. Vrijednost spašenih dijelova utvrđena je tržišno na način da je oglašena njihova prodaja, pa je za vozilo tvrtka Bericar d.o.o. 28. kolovoza 2023. ponudila iznos od 2.000,00 EUR. Također, tuženik smatra da tužitelj nema pravo na PDV kao naknadu štete jer da je kao porezni obveznik obveznik plaćanja PDV-a, te da nema pravo ni na zatezne kamate kako ih je zatražio u tužbi.

3. Tužitelj je u očitovanju na tuženikov odgovor na tužbu istaknuo da ponuda na temelju koje je tuženik utvrdio vrijednost ostatka spašenih dijelova ni u kojem slučaju ne može biti obvezujuća za tužitelja jer tužitelj nikada nije dao svoju suglasnost da se za njegovo vozilo vrši licitacija ili bilo kakva prodaja, a niti je realizirana sama prodaja predmetnih spašenih dijelova za cijenu ponude koju je tuženik dostavio u spis. Notorna je činjenica da su spašeni dijelovi vlasništvo tužitelja i da nakon prometne nesreće isti ostaju vlasniku, a budući da se u konkretnom postupku radi o izvanugovornoj odgovornosti za štetu, to ne postoji nijedan pravni akt tuženika kojim bi obvezao tužitelja na realizaciju prodaje spašenih dijelova putem aukcije. Nadalje, budući da je od strane samog tuženika utvrđeno da je na vozilu tužitelja nastala totalna šteta, tužitelj je mišljenja kako vrijednost spašenih dijelova u iznosu od 2.000,00 EUR ne može biti adekvatno utvrđena te istu smatra precijenjenom jer bi kao takva predstavljala omjer od 49 % tržišne vrijednosti vozila, pa u u tom slučaju opseg oštećenja uopće ne bi udovoljavao kriteriju nerentabilnosti popravka (totalne štete) s prometno-tehničkog aspekta. U odnosu na osporeni tijek zateznih kamata tužitelj ističe da je određen u skladu s odredbom članka 12. stavka 6. ZOOP-a, prema kojem oštećenoj osobi, u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete od strane odgovornog osiguratelja u roku propisanom stavkom 1. tog članka, uz dužni iznos naknade štete pripada i pravo na isplatu iznosa kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

4. Tijekom provedbe dokaza sud je pročitao potvrdu MUP-a, PU Međimurske, PPP Čakovec, Klasa: 211-08/23-4/20922 od 6. srpnja 2023. (list 4.-5. spisa), presliku prometne dozvole za oštećeno vozilo tužitelja (list 6. -7. spisa), obrazloženu ponudu tuženika od 16. srpnja 2023. (list 9. spisa), prijavu i zahtjev za naknadu štete iz AO (list 19. spisa), ponudu iz web oglasnika njuškalo.hr (list 20.-22. spisa), izvid štete od 10. srpnja 2023. (list 26. spisa), pregledao je fotografije oštećenja vozila (list 27. -30. spisa), pročitao ponudu Bericar d.o.o. od 28. kolovoza 2023. (list 39. spisa), te proveo prometno-tehničko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Nevenu Erešu iz društva EREŠ VJEŠTAČENJA d.o.o., radi utvrđenja visine štete na vozilu tužitelja, tj. stvarne tržišne vrijednosti vozila u trenutku štetnog događaja i realne vrijednosti ostatka vozila prema pravilima prometno-tehničke struke (list 80.-82. i 84.-85. spisa).

5. Tužbeni zahtjev tužitelja je djelomično osnovan.

6. Među strankama nije sporan nastanak osiguranog slučaja, pravna osnova odštetnog zahtjeva tužitelja, pasivna legitimacija i odgovornost tuženika za štetu. Također, nije sporno da je tuženik tužitelju isplatio nesporan dio štete u iznosu od 1.680,00 EUR.

7. Među strankama je sporan obračun visine totalne štete na vozilu, pravo tužitelja na naknadu štete zajedno s PDV-om, te tijek zateznih kamata.

8. Prema odredbi čl. 1090. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21; u daljnjem tekstu: ZOO), sud će, uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije prouzročenja štete, dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja. Iz navedene odredbe proizlazi da se u onim situacijama u kojima oštećenik ima pravo na naknadu štete isplatom novčanog iznosa, naknada određuje u onom iznosu koji je prema redovnom tijeku stvari potreban da bi se materijalna situacija oštećenika dovela u prijašnje stanje, a u slučaju oštećenja stvari naknadu štete predstavlja novčani iznos u visini cijena dobara i usluga potrebnih za popravljanje stvari. Kako oštećenik ima pravo popraviti stvar kod ovlaštene stručne osobe (poduzetnik), koji je kao porezni obveznik ovlašten zaračunati kupcu (naručitelju) porez na dodanu vrijednost, slijedi zaključak da je iznos poreza na dodanu vrijednost dio novčanog iznosa potrebnog za popravljanje stvari čime se materijalna situacija oštećenika dovodi u stanje prije štetne radnje.

9. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka Neven Ereša, dipl. ing. strojarstva, koje je sud u cijelosti prihvatio jer su izrađeni stručno i u skladu s danim zadatkom i dokumentacijom u spisu, proizlazi da se predmetno vozilo više ne proizvodi. Njegov tehnički nasljednik Renault Kangoo Van Furgon Blue DCI 75 (55 kW) može se danas nabaviti po preporučenoj cijeni do registracije u iznosu od 24.087,50 EUR s PDV-om. Kako se radi o vozilu koje je tehnički znatno savršenije od predmetnog vozila potrebno je cijenu umanjiti za oko 15 %, pa bi cijena novog predmetnog vozila iznosila 20.474,38 EUR.

10. Prosječna kilometraža za ovu vrstu vozila tijekom 16 godina i dva mjeseca iznosila bi 1.500 km mjesečno ili za navedeni period ukupno 291.000 km. Predmetno vozilo je u istom periodu prešlo 244.974 km, što je oko 46.000 km manje od prosjeka. Ovaj manji broj prijeđenih kilometara uvećava njegovu vrijednost za oko 0,3 %/1.000 km ili ukupno oko 13,8 %, pa tržna vrijednost predmetnog vozila iznosi 3.261,98 EUR. Vrijednost ostataka predmetnog vozila sudski vještak je procijenio u iznosu do najviše 30 % njegove tržne vrijednosti ili 978,59 EUR. Kada od dobivene tržne vrijednosti vozila odbijemo vrijednost ostataka vozila, sudski vještak je utvrdio da visina potpune ili totalne štete na predmetnom vozilu zajedno s PDV-om iznosi 2.283,38 EUR.

11. Prihvativši nalaz i mišljenje prometnog vještaka Nevena Ereša, sud je u skladu s odredbom članka 1072. stavka 1. ZOO-a, uzimajući u obzir nesporan dio štete u iznosu od 1.680,00 EUR, tužiteljev zahtjev ocijenio osnovanim za neisplaćenu razliku štete u iznosu od 603,38 EUR, a neosnovanim u preostalom dijelu, u iznosu od 61,62 EUR (točka I. i II. izreke presude).

12. U odnosu na potraživanje zateznih kamata, u predmetnom postupku naknade štete proizišle iz prometne nesreće po polici obveznog automobilskog osiguranja primjenjuju se odredbe Zakona o obveznim osiguranjima u prometu kao lex specialis. Budući da je razvidno kako je tuženik propustio postupiti sukladno odredbi članka 12. stavka 5. ZOOP-a i u zakonom propisanim rokovima izvršiti isplatu cjelokupne naknade imovinske štete, to je u skladu s člankom 12. stavkom 6. toga Zakona osnovan tužiteljev zahtjev za isplatu zateznih kamata od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 6. srpnja 2023., pa do isplate.

13. Budući da tužitelj u parnici nije uspio samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog toga nisu nastali posebni troškovi, pripada mu pravo na naknadu parničnih troškova u cijelosti. Tužitelju je kao potreban trošak priznat trošak sastava tužbe u iznosu od 150,00 EUR (Tbr. 7.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika /„Narodne novine“ broj 138/23; u daljnjem tekstu: Tarifa/), trošak sastava podneska od 6. veljače 2024. u istom iznosu (Tbr. 8.1 Tarife), trošak zastupanja na ročištima 19. rujna 2024. i 20. ožujka 2025. u iznosu od 150,00 EUR po svakom ročištu (Tbr. 9.1 Tarife), pripadajući PDV u iznosu od 150,00 EUR (Tbr. 42. Tarife), trošak prometnog vještačenja u iznosu od 250,00 EUR, te trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 13,27 EUR i sudske pristojbe za presudu iznosu od 26,54 EUR, u skladu s odredbom Tar. br. 1. t. 1. i Tar. br. 2. t. 1. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine“ broj 53/2019 i 92/2021), što ukupno iznosi 1.039,81 EUR, na koji iznos tužitelju pripadaju i zatezne kamate od dana donošenja presude do isplate.

14. Tužitelju nisu priznati troškovi sastava podnesaka od 4. prosinca 2023., te 7., 9. i 10. listopada 2024. jer mu ti podnesci nisu bili potrebni za vođenje parnice (čl. 155. st. 1. ZPP-a).

U Zagrebu 2. svibnja 2025.

SUDAC:

JASENKA RUNDEK

Nacrt odluke izradio viši sudski savjetnik:

BOJAN PETRAŠ

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, odnosno od dana objave presude, ako uredno obaviještena stranka nije pristupila na ročište za objavu, i to u dva primjerka za sud i po jedan primjerak za svaku protivnu stranku. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Zagrebu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.