REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Stalna služba u Poreču - Parenzo

Turistička ulica 2, 52440 Poreč-Parenzo

Posl.br. Ovr-316/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, po sucu pojedincu Sanji Oroz, na temelju pisanog prijedloga više sudske savjetnice specijalistice KM, u ovršnoj stvari predlagatelja osiguranja NM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Mia Mihelčić, odvjetnica u Rijeci, protiv protivnice osiguranja ZM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi osiguranja, 02. sviibnja 2025.

r i j e š i o  j e

I Radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 150.000,00 EUR, određuje se:

p r i v r e m e n a  m j e r a

- zabranom otuđenja i opterećenja nekretnine protivnice osiguranja oznake k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uz zabilježbu zabrane u zemljišnim knjigama.

II Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji će predlagatelj pokrenuti radi povrata pozajmice od 150.000,00 EUR ili do drugačije odluke suda, ako se okolnosti zbog kojih je privremena mjera određena kasnije izmjene na način da privremena mjera više ne bude potrebna.

III Nalaže se protivnici osiguranja da predlagatelju osiguranja naknadi troškove ovoga postupka osiguranja u iznosu od 2.846,55 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana 02. svibnja 2025., u roku 8 dana.

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja (nastavno: predlagatelj) je podneskom od 24. travnja 2025. predložio određivanje privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine u vlasništvu protivnice osiguranja (nastavno: protivnica) navedene u tč. I izreke ovog rješenja. Naveo je da su predlagatelj i protivnica sklopili Ugovor o pozajmici dana 28. ožujka 2022. na temelju kojega da je predlagatelj istoj isplatio iznos od 150.000,00 EUR radi kupnje nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja da u naravi predstavlja oblog, izgrađeno zemljište te dvorište ukupne površine 957 m2. Iz povijesnog vlasničkog lista za predmetnu nekretninu da je razvidno da je protivnica na dan sklapanja predmetnog ugovora sklopila ugovor o kupoprodaji predmetne nekretnine te zatražila uknjižbu prava vlasništva idući dan (29. ožujka 2022. Predlagatelj da čini nespornim da je omaškom u Ugovoru brojevima navedeno 350.000,00 EUR-a, umjesto 150.000,00 EUR-a. Iz sadržaja predmetnog ugovora da je razvidno da ugovorne strane nisu ugovorile rok vraćanja pozajmice. Navodi da je u više navrata tijekom prethodne tri godine, što telefonskim putem (usmeno), a što pisanim putem pozivao protivnicu i njezinog supruga, DM, na povrat predmetnog iznosa. U privitku da dostavlja poruke poslane putem aplikacije WhatsApp DM. Kronološki, predlagatelj da je suprugu protivnice dana 12. veljače 2025. poslao poruku kojom da je tražio povrat predmetnog iznosa najkasnije do 01. travnja 2025. Nakon što nije dobio odgovor, da je ponovno poslao poruku suprugu protivnice osiguranja dana 29. ožujka 2025., a suprug protivnice osiguranja da je odgovorio: „sada radim na tome da dobijem kredit da bi ja kao firma kupio zemljište od supruge, ali ne ide to tako brzo.“. Predlagatelj da je istome predložio da se zemljište „prepiše“ na njegovo ime, a dana **.**.2025. DM da mu je odgovorio: „Tebi ako se žuri, onda ti mene isplati. Ja sam posudio novac za porez koji sam platio za projekte za komunalne doprinose, vodne doprinose i radove koje sam odradio ili čekaj dok ne prodam.“. Konačno, predlagatelj da je istome predložio da se sastanu 14. travnja 2025., budući da dolazi u Istru. Stranke da su se susrele, međutim, protivnica da je odbila prenijeti vlasništvo predmetne nekretnine na ime i za korist predlagatelja, a unatoč inicijativi predlagatelja – da nisu niti definirali rok vraćanja zajma. Iz navedene korespondencije da bi proizlazilo da protivnica nema namjeru niti prepustiti vlasništvo predmetne nekretnine predlagatelju, niti istome vratiti navedeni iznos u narednom kraćem periodu, niti da je njezina namjera otpočetka bila usmjerena ka vraćanju predmetnog iznosa u razumnom roku. Naime, predlagatelj da je lakovjerno, zbog poznanstva s protivnicom osiguranja i njezinim suprugom (jer svi dolaze iz istog mjesta) – pristao istima pozajmiti predmetni iznos te potpisati ispravu – Ugovor o pozajmici s unaprijed pripremljenim tekstom od strane protivnice, bez ugovorenog roka vraćanja pozajmice. Stoga, predlagatelj da ima opravdanu bojazan da će, i u slučaju da protivnica osiguranja navedenu nekretninu proda (kao što da je „najavio“ njezin suprug u poruci od 29. ožujka 2025.), ista za sebe zadržati sav novac, a da neće vratiti pozajmicu predlagatelju. Predlagatelj da je, u skladu s odredbom članka 504. Zakona o obveznim odnosima – pozvao pisanim putem (izravno) protivnicu na povrat predmetnog iznosa. Navedenom odredbom da je propisano da je, ako ugovaratelji nisu odredili rok za vraćanje zajma, niti se on može odrediti iz okolnosti zajma, zajmoprimac dužan vratiti zajam nakon isteka primjerenog roka koji ne može biti kraći od dva mjeseca računajući od zajmodavčeva zahtjeva. Nakon proteka roka od dva mjeseca, a u slučaju da protivnica u međuvremenu ne izvrši povrat pozajmljenog iznosa, predlagatelj da ima namjeru protiv iste podnijeti tužbu radi isplate kako bi ishodio ovršnu ispravu. Stoga, predlagatelj, u smislu članka 341. Ovršnog zakona, predlaže određivanje ove privremene mjere prije pokretanja sudskog postupka tužbom radi isplate/povrata pozajmice. Navodi da je dokazao postojanje pretpostavki za određivanje privremene mjere u smislu članka 344. Ovršnog zakona i to vjerojatnost postojanje tražbine - dostavom Ugovora o pozajmici, pisanom korespondencijom putem WhatApp-a te slanjem dopisa, zahtjeva za povrat pozajmice kao i opasnost da će bez privremene mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. U odnosu na drugu pretpostavku – predlagatelj ističe da je u korespondenciji DM naveo da njegovo trgovačko društvo namjerava ishoditi kredit za kupnju predmetne nekretnine i prenijeti vlasništvo iste na ime društva (moguće - Constructio Poreč d.o.o. čiji je osnivač protivnica, a osoba ovlaštena za zastupanje DM ili I.M. INVEST j.d.o.o.). Dakle, da postoji opasnost da će protivnica svoju imovinu otuđiti trgovačkom društvu čija je osoba ovlaštena za zastupanje njezin suprug. S druge strane, suprug protivnice da u poruci od 29. ožujka 2025. navodi – „ili čekaj dok ne prodam“, iz čega da se iščitava da protivnica osiguranja ujedno prodaje navedeno zemljište. Predlagatelj da je stoga dokazao postojanje obje pretpostavke za određivanje privremene mjere. Osim navedenoga, navodi da, u smislu članka 344. stavka 2. Ovršnog zakona, predlagatelj ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. tog članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu. U navedenom smislu, predlagatelj naglašava kako je upravo on taj koji trpi znatnu štetu jer da je prije više od tri godine novac pozajmio protivnici za kupnju nekretnine, a protivnica da zasada nije izrazila ni namjeru, ni iznijela prijedlog da se predmetni iznos vraća prema određenoj dinamici koju bi stranke ugovorile. S druge strane, obzirom da u periodu od navedene tri godine nije prenijela vlasništvo nekretnine na treću osobu, niti je izmijenila podatke o naravi predmetne nekretnine u zemljišnim knjigama u posljednje tri godine, da je jasno da protivnica zabilježbom privremene mjere ne bi pretrpjela nikakvu štetu, tim više ako namjerava provesti prijenos vlasništva na jedno od navedenih trgovačkih društava (Constructio Poreč d.o.o. ili I.M. Invest j.d.o.o.), odnosno, nekretninu prodati trećoj osobi. Pod uvjetom da s protivnicom sklopi odgovarajuću ispravu sa snagom ovršne isprave (kojom da u ovome trenutku predlagatelj osiguranja ne raspolaže), predlagatelj da će povući ovaj prijedlog, uslijed čega da bi se ostvarile pretpostavke za brisanje zabilježbe privremene mjere koja se ima odrediti na temelju rješenja u povodu ovog prijedloga. Isto tako, ako se navedena nekretnina i namjerava prodati trećoj osobi, predlagatelj da bi nakon zabilježbe privremene mjere - sklapanjem isprave u svojstvu zainteresirane osobe s kupcem uvjetovao brisanje predmetne zabilježbe isplatom predmetnog iznosa iz sredstava kupca direktno na račun predlagatelja, na koji način bi se također imalo smatrati da je (od strane kupca) namireno potraživanje koje predlagatelj ima prema protivnici. Dakle, protivnica osiguranja ponovno ne bi trpjela, niti da ista određivanjem ove privremene mjere trpi ikakvu štetu. Istovremeno da bi, kada se govori o učincima privremene mjere, predložena zabilježba zabrane otuđenja ili opterećenja nekretnine (ako bude određena) omogućila predlagatelju osiguranja predložiti ovrhu radi naplate svoje tražbine, bez obzira na to što je poslije te zabrane treća osoba na temelju raspoložbe protivnice osiguranja postala vlasnik nekretnine u smislu članka 345. stavka 5. Ovršnog zakona. Radi navedenog predlaže određivanje privremene mjere sadržaja kao u izreci.

2. Sukladno odredbi čl. 344. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 188/2022 i 6/24, nastavno: OZ), privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. ovoga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (st.2.). Smatra se da opasnost iz stavka 1. ovoga članka postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu (st.3.).

3. U čl. 345. st. 1. t. 3. OZ-a kao jedan od načina osiguranja nenovčane tražbine predviđena je zabrana otuđenja i opterećenja nekretnine uz zabilježbu te zabrane u zemljišnoj knjizi. Učinak te privremene mjere sastoji se u tome što se upisima obavljenim u zemljišnoj knjizi na temelju dobrovoljne raspoložbe protivnika osiguranja, nakon upisa zabilježbe zabrane, mogu steći u odnosu prema predlagatelju osiguranja kakva prava na nekretnini ili pravu na njoj upisanom samo ako predlagatelj osiguranja bude pravomoćno odbijen sa svojim zahtjevom u postupku koji je pokrenuo radi ostvarenja tražbine za čije je osiguranje zabilježba upisana.

4. Uvidom u Ugovor o pozajmici (str. 7) utvrđeno je da je isti sklopljen 28. ožujka 2022., između predlagatelja NM, u svojstvu davatelja pozajmice i protustranke ZM, u svojstvu primatelja pozajmice te da je protustranka primila pozajmicu od 350.000,00 EUR (slovima 150.000,00 EUR) bez naznake roka vraćanja.

4.1. Uvidom u povijesni izvadak iz zemljišne knjige (str. 8-9) utvrđeno je da se protivnica, na temelju ugovora o kupoprodaji od 28. ožujka 2022., već sljedećeg dana

– 29. ožujka 2022., upisala kao vlasnica nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nastavno: predmetna nekretnina).

4.2. Uvidom u WhatsApp prepisku (str. 10-12) za koju predlagatelj navodi da je vođena sa suprugom protustranke ŽM, a iz koje je vidljivo da je vođena s osobom prezimena ZM, utvrđeno je da predlagatelj od istog potražuje povrat nekog (nespecificiranog) novčanog iznosa, nakon čega mu on odgovara da radi na tome da dobije kredit da bi kao firma kupio zemljište od supruge, ali i da predlaže predlagatelju da ga pričeka dok ne proda.

4.3. Uvidom u izvatke iz sudskog registra (str. 15-21) utvrđeno je da su protivnica ZM i njezin suprug DM vlasnici trgovačkih društva I. M. Invest j.d.o.o. i Constructio Poreč d.o.o.

5. Imajući u vidu u vidu činjenični supstrat prijedloga za određivanje privremene mjere i dokumentacije iz spisa predmeta, predlagatelj je sukladno članku 344. st. 1. OZ-a učinio vjerojatnim postojanje svoje novčane tražbine prema protivnici u iznosu od 150.000,00 EUR, koja se predlaže osigurati privremenom mjerom.

6. Ostaje za razjasniti je li predlagatelj učinio vjerojatnom postojanje druge pretpostavke potrebne za određivanje privremene mjere i to opasnost da bi bez takve mjere protivnica spriječila ili znatno otežala naplatu tražbine time što bi svoju imovinu otuđila, prikrila ili na drugi način njome raspolagala.

6.1. Analognom primjenom navedene zakonske odredbe, predlagatelj ne mora dokazivati navedenu opasnost, ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnica pretrpjela samo neznatnu štetu.

7. Po ocjeni ovog suda u konkretnom slučaju predlagatelj nije učinio vjerojatnim postojanje opasnosti, kao daljnju pretpostavku propisanu člankom 344. stavak 1. OZ za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine.

7.1. Naime, za određivanje privremene mjere sukladno članku 344. stavak 1. i 2. OZ nije dovoljna vjerojatnost postojanja objektivne opasnosti, odnosno one opasnosti koja je nezavisna od ponašanja protivnice, već je potrebno da predlagatelj učini vjerojatnom postojanje subjektivne opasnosti, odnosno da ukaže na konkretne radnje odnosno propuštanja protivnice kojima bi nastojala spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine predlagatelja u slučaju njegovog eventualnog uspjeha u postupcima. Dakle, takva opasnost mora proizlaziti iz određenih ponašanja ili propuštanja protivnice koja su svjesno poduzeta radi ugrožavanja ostvarenja tražbine predlagatelja, ona postupanja koja stvarno ugrožavaju buduće ostvarenje tražbine predlagatelja i subjektivni odnos protivnice prema njima, odnosno postupanje protivnice koje upućuju na sprječavanje ili znatno otežanje naplate tražbine.

7.2. Činjenica da protivnica namjerava otuđiti predmetnu nekretninu, u situaciji kada predlagatelj ni ne navodi da ista nema u vlasništvu drugih nekretnina (na kojima bi on kasnije mogao predložiti ovrhu radi naplate svoje tražbine kad ona postane ovršna), ne povlači za sobom zaključak da postoji opasnost da će bez određivanja predložene privremene mjere protivnica doista spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.

8. Međutim, sud je stava da će predloženom privremenom mjerom protivnica pretrpjeti samo neznatnu štetu (čl. 344. st. 2. OZ-a).

8.1. Naime, ukoliko protivnica nema namjeru prodati predmetnu nekretninu, predloženom (i određenom) mjerom neće trpjeti nikakvu štetu. Ukoliko ista ima namjeru otuđiti predmetnu nekretninu jednom od trgovačkih društava u svom vlasništvu (a kako to proizlazi iz WhatsApp prepiske) zabilježbom privremene mjere također neće pretrpjeti nikakvu štetu. U konačnici, (eventualna) prodaja nekretnine trećoj osobi, imat će za posljedicu to da će predlagatelj (a kojem protivnica ne osporava primitak pozajmice), osim što će biti zaštićen pravnim učinkom privremene mjere, biti dodatno u mogućnosti strankama ugovora o kupoprodaji uvjetovati brisanje predmetne zabilježbe isplatom dugovanog iznosa iz sredstava kupca na račun predlagatelja, čime bi u cijelosti bilo podmireno njegovo potraživanje prema protivnici osiguranja.

8.2. Po ocjeni ovog suda učinak privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja je blag za protivnicu, jer ona od nje u pravilu trpi samo neznatnu štetu koja se sastoji u tome da s nekretninom privremeno neće moći raspolagati bez pravnih posljedica, ali ju može i dalje faktično koristiti izvršavajući sva druga vlasnička ovlaštenja.

9. Pravni učinci navedene zabilježbe propisani su odredbom čl. 345. st. 5. OZ- a, prema kojoj se učinak ove privremene mjere sastoji u tome da predlagatelj može na predmetnoj nekretnini predložiti ovrhu radi naplate svoje tražbine kad ona postane ovršna bez obzira na to što je poslije te zabrane treća osoba na temelju dobrovoljne raspoložbe protivnika osiguranja stekla i uknjižila u zemljišnu knjigu neko svoje pravo. Predlagatelj može ovrhu na predmetnoj nekretnini predložiti izravno protiv osobe koja je uknjižena kao vlasnik nekretnine na temelju ovršne isprave kojom je utvrđena tražbina predlagatelja, radi čijeg osiguranja je provedena zabilježba privremene mjere te na temelju dokaza da je osoba protiv koje se ovrha predlaže stekla vlasništvo nekretnine nakon zabilježbe zabrane.

9.1. Valja napomenuti da protivnica nakon provedbe navedene zabilježbe nije onemogućena raspolagati svojom nekretninom. Upravo iz toga može se zaključiti da smisao i cilj ove zabilježbe nije sprječavanje protivnice da raspolaže svojom nekretninom, već osiguranje predlagatelja da će moći ostvariti svoju tražbinu usprkos eventualnom raspolaganju nekretninom.

10. Privremena mjera zabrane otuđenja i opterećenja upisat će se s onim mjestom u prvenstvenom redu koji joj je osiguran zabilježbom pokretanja postupka upisanom pod posl.br. Z-7666/2025 (čl. 90. Zakona o zemljišnom knjigama).

11. Slijedom navedenog, obzirom na to da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za određivanjem privremene mjere iz čl. 344. OZ-a, valjalo je odlučiti kao u tč. I i II izreke.

12. Predlagatelj je zatražio da se protivnici naloži da mu naknadi trošak postupka osiguranja.

12.1. Predlagatelju je priznat i dosuđen trošak sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN br. 138/23, dalje: Tarifa) i to za sastav prijedloga za osiguranje iznos od 2.256,00 EUR (prema Tbr. 11 t. 1. Tarife), PDV od 564,00 EUR (Tbr. 42. tarife) te iznos od 26,55 EUR na ime troška plaćene sudske pristojbe na prijedlog za osiguranje, dakle trošak od sveukupno 2.846,55 EUR.

13. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u tč. III izreke.

U Poreču, 2. svibnja 2025.

S u d a c

Sanja Oroz

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri pisana primjerka u roku od osam dana od dostave rješenja.

DNA:

- predlagatelju p.p.

- protivnici, uz prijedlog