Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Bujama-Buie

Buje, Istarska 1

Posl.br. Pp-2177/2024-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, po sutkinji Sanji Božić Turina uz sudjelovanje sudske zapisničarke Jelene Blažanović, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe Emmo Group d.o.o. i njene odgovorne osobe IP iz [adresa], zbog prekršaja iz čl.172.st.2.toč.5. i st.3. Zakona o mirovinskom osiguranju i dr., povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja, primjenom čl.183. Prekršajnog zakona, na održanoj glavnoj raspravi, bez nazočnosti okrivljenika, dana 30. travnja 2025. god.

p r e s u d i o  j e

OKRIVLJENICI:

1. EMMO GROUP d.o.o., OIB: 27591946842, sa sjedištem u [adresa], pravna osoba, djelatnost: trgovina i usluge, osoba ovlaštena za zastupanje CP, prekršajno nekažnjavan, kazneno neosuđivan,

2. CP, OIB [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1984. godine, od oca I i majke C, sa prebivalištem u [adresa], hrvatski državljanin, odgovorna osoba u pravnoj osobi, po zanimanju magistar ekonomija, mjesečna primanja oko 1.000,00 eura, oženjen, otac dvoje maloljetne djece, prekršajno nekažnjavan, kazneno neosuđivan,

krivi su

I. što su u svojstvu poslodavca sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme sa ZP, u periodu od 05. srpnja 2024. do 15. listopada 2024. g. na poslovima prodavača-konobara na benzinskoj postaji INE, u Bujama, u kojem nisu naveli objektivan razlog za sklapanje takve vrste ugovora o radu,

čime su počinili prekršaj iz čl.12.st.3. Zakona o radu zbog čega se temeljem odredbe čl.228.st.1.toč.1. i st.2. cit. zakona, a u svezi čl.37.st.2. Prekršajnog zakona

pravna osoba

kažnjava

ublaženom novčanom kaznom

u iznosu od 1.040,00 (tisuću četrdeset) eura,

odgovorna osoba

kažnjava

novčanom kaznom

u iznosu od 400,00 (četiristo) eura,

II. u svojstvu poslodavca za zaposlenika Šaravanja Leona, nisu u zakonom propisanom roku od 24 (dvadeset četiri) sata od prestanka rada, odnosno prestanka radnog odnosa, podnijeli podatke o prestanku mirovinskog osiguranja, dana 04. rujna 2024. g. odnosno dana 16. rujna 2024.g. kada je zaprimljena odluka o otkazu ugovora o radu, nego su to učinili 09. rujna 2024. g.

dakle, odjavu osiguranje podnijeli su nakon isteka propisanog roka,

čime su počinili prekršaj iz čl.112.st.1.toč.2. Zakona o mirovinskom osiguranju, zbog čega se temeljem odredbe čl.172.st.2.toč.5. i st.3. citiranoga zakona, a u svezi čl.38. Prekršajnog zakona

oslobađaju od kazne

III. u svojstvu poslodavca, nisu zaposleniku ZP, odluku o otkazu ugovora o radu, dostavili prije podnošenja podataka o prestanku osiguranika matičnoj evidenciji, tj. prijavu o prestanku osiguranja podnijeli su 09. rujna 2024. g. sa danom prestanka statusa osiguranika 03. rujna 2024. g., a odluka o otkazu ugovora o radu poslana je 12. rujna 2024. g., a zaprimljena 16. rujna 2024. g.

dakle, otkaz ugovora o radu nisu na propisani način dostavili radniku,

čime su počinili prekršaj iz čl.120. Zakona o radu, zbog čega se temeljem odredbe čl.229.st.1.toč.1 i st.2. cit. zakona u svezi čl.38. Prekršajnog zakona

oslobađaju od kazne

Temeljem članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona svaki okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 1 (jedan) mjesec po pravomoćnosti ove presude.

Upozorava se svaki okrivljenik da će se novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom ako dobrovoljno plati dvije trećine (2/3) izrečene novčane kazne u gore navedenom roku (čl.152. Prekršajnog zakona).

Svakim daljnjim načinom naplate, novčana kazna naplatiti će se u punom iznosu.

Temeljem članka 139. stavka 3. u vezi s čl. 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona, svaki okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) eura u roku od 1 (jedan) mjesec po pravomoćnosti ove presude.

Ako okrivljenici novčane kazne i troškove prekršajnog postupka ne plate u cijelosti ili djelomično u određenom roku, naplatiti će se prisilno.

Obrazloženje

1. Protiv okrivljenika ovom sudu podnesen je optužni prijedlog od strane Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja pod brojem Klasa: 116-02/24-01/4192 Urbroj: 443-02-02-11/24-6 od 04. prosinca 2024. god. zbog prekršaja naznačenih u izreci ove presude.

2.U svojstvu predstavnika pravne osobe te kao odgovorna osoba, budući jedini zastupa tvrtku ispitan je CP, koji se naveo da se smatra krivim za djela prekršaja koja mu se stavljaju na teret, da je točno kako je sa zaposlenikom ZP sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme i da je točno da u njemu nije naveden objektivni razlog za sklapanje takve vrste ugovora. On da se rukovodio prijašnjom praksom prema kojoj da je utvrdio da se u ugovoru o radu na određeno vrijeme nikada nije isticao razlog, nego se to činilo u produljenju ugovora ukoliko bi do njega došlo, a to je uobičajeno bilo povećanje obujma posla. Takav ugovor o radu sastavljao bi knjigovodstveni servis, a on bi ga potpisao. U konkretnom slučaju da se radilo o zaposleniku koji uzastopno nekoliko dana nije došao na posao, te da ga je SMS-om obavijestio kako će sa njime biti raskinut sklopljen ugovor o čemu je i priložena preslika korespondencije sa njime.

3. U odnosu na toč.II. naveo je kako je navedeni radnik odjavljen sa mirovinskog osiguranja, nakon što sam mu poslao SMS poruku, čiji se preslik nalazi u spisu ovog predmeta, za koji je inspektorica rekla da ga ona ne može uvažiti ali da se predoči sudu. Navedenom radniku da je navedena poruka poslana 07. rujna 2024., i potvrda o prestanku osiguranja, tj. prijava je podnesena 10. rujna 2024., dok je raskid ugovora njemu preporučenom pošiljkom poslan 12. rujna 2024., a po naputku inspektorice, da ga je trebalo odjaviti po primitku otkaza ugovora o radu. Istaknuo je kako je njemu navedena odluka uručena. Navedeni radnik se nakon toga njemu osobno obratio kako bi želio nastaviti sa radom, međutim nakon što se on nije pojavio na posao, nije dostavio nikakvu potvrdu da je na bolovanju, a nije opravdao svoj izostanak sa posla, tek kad je obaviješten da mu je otkazan ugovor o radu da je prijavio državnom inspektoratu, dok je naknadno zbog toga izrazio žaljenje.

4. U postupku je sud pročitao zapisnike o obavljenim inspekcijskim nadzorima, ugovor o radu na određeno vrijeme, obrazac eM-1P, ispis SMS razgovora, odluku o otkazu ugovora o radu na određeno vrijeme, obrazac eM-2P, kopije potvrde o slanju i primitku pošiljke putem Hrvatske pošte, izvode iz prekršajne evidencije.

5. Nakon provedenog postupka, analizirajući sve provedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, sud nalazi utvrđenim da su se u postupanju okrivljenika stekla obilježja prekršaja iz navedenih propisa.

6. Razlozi na koje su se okrivljenici pozvali u svojoj obrani u potpunosti subjektivne su prirode i kao takvi ne isključuju njihovu odgovornost za djela kojima se terete.

7. Uvidom u presliku odluke ugovora o radu na određeno vrijeme, evidentno je kako nje naznačen objektivan razlog za sklapanje takve vrste ugovora o radu. Uvidom u odluku o otkazu ugovora o radu navedenom zaposleniku, utvrđeno je kako nije naveden datum sastavljanja odluke, te iz iste proizlazi da je navedenom zaposleniku radni odnos prestao dana 03. rujna 2024. g.

8. Okrivljenici su bili dužni zaposleniku izvršiti urednu dostavu otkaza ugovora o radu sukladno propisima o dostavi i o tome imati pisanu potvrdu. Od naznačenog dana, računaju se rokovi propisani zakonom za ispunjenje ostalih zakonskih obveza, čije posljedice nastupaju po uručenju pismena.

9. Uvidom u ispis poruke mobitela evidentno je kako su okrivljenici po svojoj odgovornoj osobi, navedenom zaposleniku poslali dana 07. rujna 2024. poruku sadržaja u kojem ga obavještavaju da sa ''utorkom'', bez naznake datuma, prestaje radni odnos. Slanje SMS poruke ne proizvodi pravni učinak i ne može se smatrati urednom dostavom. Slijedom toga okrivljenici kao poslodavci nisu poštivali ni ostale zakonske obveze koje iz toga proizlaze.

10. Nadalje, nije opravdan razlog na koji se okrivljenici pozivaju u svojoj obrani da bi ugovor o radu sastavljao knjigovodstveni servis. Pri tome je potrebno istaknuti da je sklopljeni ugovor o obavljanju usluga računovodstva s nekom pravnom osobom obvezno pravni odnos između naručitelja i pružatelja usluga, koji se ne reflektira na odgovornost poduzetnika, obzirom da se propust računovodstvenog servisa smatra propustom samog poduzetnika.

11. Unatoč okolnostima pod kojima su navedena djela počinjena, povrijeđene su označene zakonske odredbe, te su se u postupanju okrivljenika stekla obilježja prekršaja iz navedenih propisa, budući da odredba čl.228.1.al.1. i st.2. Zakona o radu, propisuje da će se novčanom kaznom od 4.110,00 do 7.960,00 eura kaznit za prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom od 530,00 do 790,00 eura odgovorna osoba pravne osobe za prekršaj ako s radnikom sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme za koji ne postoji objektivan razlog, odnosno ako u tom ugovoru ili u pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu ne navede objektivan razlog ili je ugovor o radu sklopljen u trajanju dužem od tri godine (članak 12.st. 1., 2. i 3.).

12. Odredba čl.172.st.2.toč.5. i st.3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisuje da će se poslodavac, odnosno obveznik doprinosa kaznit za prekršaj novčanom kaznom u svoti od 660,00 do 6.630,00 eura a odgovorna osoba novčanom kaznom u svoti od 130,00 do 1.320,00 eura ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točke 2., 3. i 5.).

13. Odredba čl.229.st.1.al.47. i st.2. Zakona o radu, propisuje da će se novčanom kaznom od 8.090,00 do 13.270,00 eura kaznit za prekršaj poslodavac pravna osoba, a novčanom kaznom od 920,00 do 1.320,00 eura odgovorna osoba pravne osobe ako otkaz nije u pisanom obliku, nije obrazložen ili ako nije dostavljen radniku (članak 120.).

14. Pri odmjeravanju kazni za djelo opisano u toč.I. izreke sud je u obzir uzeo okolnosti pod kojima je do navedenog djela došlo, a posebno olakotnu okolnost da do sada okrivljenici nisu kažnjavani za ovakva i slična djela. Stoga su im primjenom odredbe čl.37. Prekršajnog zakona, izrečene novčane kazne ispod najnižih propisanih kazni za opisano djelo prekršaja, držeći da se obzirom na navedene okolnosti i ovako ublaženim kaznama može postići svrha kažnjavanja, da okrivljenici ubuduće ne čine ovakva prekršajna djela.

15. Odredba čl.37.st.2. Prekršajnog zakona propisuje da sud može ublažiti kaznu ako je za prekršaj propisan minimum iznad 1.327,23 eura ili u točno određenom iznosu novčane kazne iznad 5.309,91 eura, kazna se može ublažiti do četverostrukog iznosa općeg zakonskog minimuma kazne propisanog ovim Zakonom, za odgovarajuću vrstu okrivljenika (članak 33. ovoga Zakona).

16. Odredba čl.33.st.1. Prekršajnog zakona propisuje da za prekršaj propisan zakonom, za počinitelja prekršaja pravnu osobu ne može biti propisana ni izrečena novčana kazna u iznosu manjem od 260,00 eura, stoga su okrivljenoj pravnoj osobi, a primjenjujući gore citirane zakonske odredbe za prekršajno djelo iz toč.I. izreke ove presude, izrečene novčane kazne u minimalnim iznosima od 1.040,00 eura, što je četverostruki iznos općeg zakonskog minimuma kazne za pravnu osobu. Slijedom iznesenog valjalo je odlučiti kao u toč.I. izreke ove presude.

17. U odnosu na prekršajna djela opisana u toč.II. i III. izreke, okrivljenici su oslobođeni od kazni za navedena djela, pri čemu je sud u obzir uzeo da su oni iako nakon zakonom propisanog roka podnijeli podatke nadležnom tijelu o prestanku osiguranja, te da su naknadno navedenom radniku uručili odluku o otkazu ugovora o radu o čemu je u spisu priložena preslika o potvrdi uručenja, pa su time svoju obvezu ispunili, te umanjili posljedice počinjenih djela prekršaja.

18. Zbog toga je sud ocijenio da su se time stekli uvjeti za primjenu odredbe čl.38. st.2.toč. Prekršajnog zakona, kojom je propisano da sud može osloboditi od kazne počinitelja kada je otklonio ili umanjio posljedice prekršaja ili naknadio štetu koju je njime prouzročio, ili je platio ili je ispunio propisanu obvezu zbog čijeg neplaćanja odnosno neispunjenja je pokrenut prekršajni postupak.

19. Slijedom iznesenog ocjenjeno je kako je sam inspekcijski kao i prekršajni postupak djelovao na okrivljenike na način da su se kao poslodavci dužni upoznati sa zakonskim propisima i njih pravilno primjenjivati, te da će se ubuduće kloniti ovakvih i sličnih prekršaja i bez izricanja propisane kazne, zbog čega je valjalo odlučiti kako u izreci ove presude.

20. Troškovi prekršajnog postupka izrečeni su u paušalnom iznosu, razmjerno složenosti i trajanju postupka

U Bujama, dana 02. svibanj 2025. godine.

Zapisničarka

Jelena Blažanović, v.r.

Sutkinja

Sanja Božić Turina, v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Okrivljenik ili njegov branitelj, zakonski zastupnik, stranke, podnositelj optužnog prijedloga i oštećenik (čl.192. Prekršajnog zakona) imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana po primitku otpravka ove presude, pa se žalba podnosi u dva istovjetna primjerka pismeno i predaje se osobno ili putem pošte Općinskom sudu u Pazinu, Stalnoj službi u Bujama, za Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

O TOME OBAVIJEST:

1. Okrivljenicima,

2. Tužitelju,

3. Prekršajna evidencija, po pravomoćnosti,

4. Spis, ovdje.